Ljekovite šumske bobice

drenjak

Jesen je vrijeme kada sazrijevaju drijen, kleka, trnjine i glog. Oni koji su češće u prirodi sigurno će naletjeti na neku od od ovih biljaka, a oni koji nisu - ne bi im bilo loše da organizuju neki porodični izlet koji će ujedno biti potraga za ovim zdravim bobicama. Sigurno ćete pronaći bar neku od njih te prikupiti dosta zdravih plodova i cvjetova za svoju porodicu. Ipak, prije branja, upoznajte se malo bolje sa ovim čudesnim bobicama.
Pripremio: Adnan Učambarlić

Zdrav kao drijen

Grm ili stablo drijena (Cornus mas L.) jako je česta biljka u našim šumama. Njegov nakiseli plod veoma je atraktivan i obiluje vitaminom C, a sazrijeva u augustu i septembru. Drijen je, uz hrast i tisu, jedno od tri magična drveta koje su naši preci uvijek držali u blizini kuće. Štaviše, obično su podizali kuće na mjestu gdje raste stablo drijena. Samim tim, izreku „Zdrav kao drijen” nije potrebno ni objašnjavati.
Stablo drijena može dostići i visinu do osam metara, sa krošnjom zaobljenom na vrhu. Listovi su naspramni, jajasti sa dugačko izvučenim vrhovima. Cvjetovi su hermafroditni, sitni i žuti, po 10 do 20 u štitastoj cvasti. Plod je crven i elipsoidan.

Drijen obično raste u regionima listopadnih hrastovih šuma, a nalazi se u šumama zajedno sa crnim grabom, sladunom i cerom. Može se pronaći do 1.300 m nadmorske visine, a dobro uspijeva na krečnjačkim, toplim i suhim staništima. Cvjeta jako rano, često još u februaru. Za vrijeme cvjetanja se vrlo lako otkriva u šumi.
Od drenjina (ploda drijena) prave se sokovi, likeri te odličan džem (koji se ne kuha već muti).
Pekmez od drenjina

Sastojci: zrele drenjine, šećer, voda

Priprema: Zrele drenjine očistite i operite, a onda ih prelijte ključalom vodom i ostavite da stoje 10 minuta. Izvadite ih iz vode, propasirajte, odvojite košpice, sipajte u veću šerpu i prelijte šećerom. Na 1 kg šećera ide 1 kg propasiranih drenjina. Ovu smjesu kuhajte 2 do 3 sata ovisno kakvu gustinu pekmeza želite. Kuhajte na umjerenoj temperaturi uz neprestano miješanje kako ne bi zagorilo. Vruć pekmez sipajte u vruće tegle i stavite u rernu na 20 minuta da se uhvati korica, a onda povežite celofanom pa stavite poklopce. Čuvajte na suhom i hladnom mjestu.
Sok od drenjina

Sastojci: 4,5 l vode, 2 kg zrelih drenjina, 1 kg šećera

Priprema: U lonac sipajte 3 litra vode i ostavite da provri. Drenjine operite, isjeckajte i dodajte u provrelu vodi. Kuhajte 20 minuta, pa maknite sa vatre i ostavite da se ohlade, onda ih ispasirajte (tečnost sačuvajte). Drenjine, tj. masu koja preostane nalijte s ostatkom vode, vratite na vatru i kuhajte još 15 minuta. Ostavite da se ohlade i ponovo ispasirajte. Pomiješajte obje tečnosti, dodajte šećer i na smanjenoj temperaturi, uz miješanje, sačekajte da se šećer rastopi. Pojačajte temperaturu i kuhajte još 10 minuta. Sipajte sok u flaše i hermetički zatvorite. Prije konzumiranja sok se razblaži kiselom ili običnom vodom.

Gusto savjet: Kada se flaša otvori, držati je u frižideru, a rok trajanja otvorenog soka je oko dvije sedmice.


Kleka - jedan od najstarijih začina na svijetu

Kleka se upotrebljavala još u kamenom dobu za poboljšanje okusa ubijene divljači. Rimljani su je veoma cijenili, a osim kao začin i ljekovita biljka koristila se i za pročišćavanje zraka. U umjerenim područjima Evrope, Sjeverne Amerike i Azije raste više vrsta kleke, a ona je ujedno i jedini začin koji potiče od crnogoričnog drveta.

Raste na kamenitim i kraškim terenima od primorskih do planinskih i brdskih područja. Kod nas se uglavnom može pronaći po brdskim i planinskim suhim krčevinama, pašnjacima, zapuštenim i neobrađenim zemljištima.

Kleka je zapravo zimzeleni grm visine od pola do sedam metara, sa vrlo uskim, zašiljenim, bodljikavim listićima. Cvjetovi su sitni i nalaze se u pazuhu listova, odvojeni na pojedinim biljkama. Plod je jajasta bobica, koja je u prvoj godini zelena, a sazrijeva tek u drugoj kada je crno-smeđa i okrugla. Nekada se dešava da proteknu i tri godine između cvjetanja i sazrijevanja.

Sadrži od 0,5 do 2% etarskog ulja, 4% šećera, zatim gorke materije, 8% tanina, pentozan, pektin, taninski glikozid, groždani šećer, mravlju i sirćetnu kiselinu, inozit, invertni šećer, kalcij, kalij, mangan, a mladi izdanci i iglice i vitamin C (do 260 mg).

Korištenje i branje

U narodu se kleka od davnina koristi kao lijek, ali i za proizvodnju rakije klekovače. Njena svojstva su dobra protiv zastoja mokraće, za denzifekciju organa mokrenja, poboljšanje varenja, iskašljavanje, regulisanje menstruacije, protiv bolesti želuca, bubrega, bešike, bronhijalnog katara, astme, gihta, išijasa, reumatizma, šećerne bolesti, tuberkuloze, glavobolje, zadaha iz usta, žgaravice, za čišćenje krvi i sl.

U kuhinji se kleka koristi za spremanje marinada za divljač, uz jela od govedine, janjetine i svinjetine, uz iznutrice (posebno teleće bubrege), za pripravljanje pašteta, uz kiseli kupus, juhe i umake, kao začin za dimljenu ribu i šunku te pravljenje rakije, džina, likera i gorkih biljnih likera.

Plodovi kleke beru se krajem ljeta i početkom jeseni, ovisno od nadmorske visine na kojoj se nalazi. Branje je veoma sporo ukoliko se bere rukom te se preporučuje da se pod drvo prostre odgovarajuća prostirka i klekinje stresu motkom. Suše se na tavanu poput žita, uz češće prevrtanje drvenom lopatom, ili u hladu na prozračnom mjestu i razastrte u tankom sloju. Nakon sušenja je potrebno odstraniti svu nečistoću (iglice, grančice i sl.) i zelene plodove.

Čaj protiv crijevnih grčeva

Sastojci: kleka, pelin, hajdučka trava, kamilica
Priprema: Dobro izmiješajte jednake dijelove kleke, pelina, hajdučke trave i cvijeta kamilice, pa 2-3 kašičice te mješavine odvojite, prelijte sa 2-3 šoljice ključale vode, ostavite poklopljeno 5-10 minuta, a zatim procijedite i pijte nezaslađeno.
Čaj protiv šećerne bolesti

Sastojci: plodovi kleke, virak, laneno sjeme, ždraljevina, list borovnice

Priprema: Dobro promiješajte po 10 g plodova kleke, virka (gospinog plašta), lanenog sjemena, ždraljevine i lista borovnice pa 3 kašike te smjese prelijte sa pola litra hladne vode, ostavite da prenoći i sutradan zagrijte i kuhajte 5 minuta (nakon što voda proključa). Prohladite, procijedite i pijte prije svakog obroka po jednu čašu (nezaslađenu).


Trnjina - divlje voće iz neolita

Trnjina (Prunus spinosa L.) na našim je prostorima poznata pod više naziva: trnula, trnavka, trn, crni trn, divlja šljiva, grmulja i kukinja. Raste u gotovo cijeloj Evropi (prema sjeveru je rjeđa) te u dijelu sjeverne Afrike. Koristi se u prehrani, kao lijek te zamjena za duhan, crni čaj i brašno.

Trnjina raste kao gusto razgranat grm sa trnovitim ograncima, visok od jednog do pet metara. Dosta je rasprostranjena u našim krajevima i može se naći na zapuštenim, neobrađenim površinama, a često i kraj puteva. Listovi su razmjerno maleni, a mnogobrojni sitni bijeli cvjetovi stoje pojedinačno ili po dva-tri zajedno i prekrivaju čitave grančice - prije nego što trnjina prolista. Plod je plavkastocrna, sivkasto zamagljena, okrugla koštunica, iznutra mesnata i zelena.

Plodovi počinju dozrijevati u augustu, ali ostaju na stablu i zimi jer se čvrsto drže na granama. Najčešće se beru prezreli - u decembru, jer su tada najukusniji. Prezreli plodovi trnjine sadrže manje kiseline, a više šećera. Dokazano je da plodovi trnjine imaju lagano laksativno, a pripravci od cvjetova blago diuretičko djelovanje. Cvjetove i plodove možemo naći u sastavu raznih čajeva za mršanje i čišćenje krvi te u čajevima koji se preporučuju kod oboljenja bubrega i mokraćnog mjehura.

Nalazi historijskih istraživanja pokazali su kako su trnjine, kao voće, jeli i stari Rimljani. Tokom Drugog svjetskog rata u ovdašnjim primorskim krajevima osušene trnjine služile su za dobivanje brašna. Od osušenih trnjina dobiva se i ukusan čaj, a kompot od jabuka, krušaka ili šljiva poboljša se ako mu se doda kašika osušenih plodova trnine. Takvi voćni kompoti nisu samo ukusno jelo, već su i ljekoviti.

U Rusiji se od plodova trnjine proizvodi poznato i cijenjeno alkoholno piće - rakija ternovka, dok u Francuskoj trnjine ukiseljene u octu koriste umjesto maslina. U svijetu su posebno poznati francuski likeri pripravljeni od sjemenki trnjina (prunelle). U francuskim i njemačkim priručnicima ima bezbroj uputstava za preradu plodova trnine u voćne sokove, vino, rakiju, ocat i liker te kompote, žele, miješane marmelade i konzerviranje zrelih plodova sušenjem.

Gusto zanimljivost: Listove trnjine u nekim krajevima koriste kao zamjenu za duhan i ruski čaj.
Marmelada od trnjina

Sastojci: 2 kg trnjina, 50 g šećera, vino, voda
Priprema: Operite plodove trnjine i prelijte ih hladnom vodom pa ostavite da odstoje preko noći. Ujutru trnjine ocijedite i prelijte mješavinom vina i vode (da se natope), pa kuhajte da omekšaju.
Zatim plodove propasirajte i umiješajte 50 grama šećera. Nastavite sa kuhanjem na tihoj vatri još oko 25 minuta, dok se masa ne zgusne. Vruću marmeladu sipajte u zagrijane sterilisane tegle i zatvorite.

Čaj za jačanje želuca

Sastojci: 1 l vode, 2 kašičice cvjetova trnjine, med
Priprema: Dvije kašičice svježih cvjetova trnjine prelijte ključalom vodom i zasladite medom. Pijte dvije do tri šolje mlakog čaja dnevno.


Glog - prirodni lijek za srce i tjerač vampira

Glog je grmovita biljka koja se od davnina koristi za liječenje srca i regulaciju krvnog pritiska. Također, dio je mnogih narodnih predanja i legendi, magijskih obreda, a uz bijeli luk je jedan od najdjelotvornijih narodnih „lijekova” protiv vampira.

Glog je biljka koja najčešće ima oblik grmova srednje veličine ili manjeg drveća. Uglavnom se relativno veliki broj cvjetova ove biljke nalazi na vrhovima grančica. Za glog je specifično i trnje koje pokriva cijelu biljku. Cvjetovi se beru za vrijeme punog cvata (maj i juni). Zatim se ubrzano suše na toplom i prozračnom mjestu te se obično pakuju u staklenke koje se mogu dobro zatvoriti. Ljekovite tvari se s vremenom gube, tako da se osušeni cvjetovi ne čuvaju duže od godinu. Plodovi se beru zreli, odnosno kada dobiju jasnu crvenu boju. Suše se na isti način kao i cvjetovi, a također i oni s vremenom gube količinu ljekovitih tvari. Glog se može naći posvuda - po šikarama i ogradama, u listopadnim, ali i crnogoričnim šumama.

Za dobro srce

Glog je na glasu kao odlično sredstvo za srce, pri čemu je koristan za čitav niz tegoba vezanih za srce i krvotok. Kod starijih ljudi jača srce, njeguje ga i stimulira, a odlično je sredstvo za ublažavanje posljedica degenerativnih pojava na srčanom mišiću, slabije prokrvljenosti, udaranja srca te preniskog ili previsokog krvnog pritiska (u oba slučaja ga, u određenoj mjeri, normalizira). Često se preporučuje nakon srčanog udara, budući da povećava prokrvljenost koronarnih žila te pospješuje povećanu aktivnost i bolju prehranu ćelija srčanog mišića.

Prvi zapisi o ljekovitosti glogovog cvijeta potiču s početka XIV stoljeća, ali tek nekoliko stotina godina kasnije istražen je sastav ove biljke i otkriveno njeno blagotvorno dejstvo na srce, što su potvrdili francuski i engleski ljekari u XIX stoljeću. Homeopatija je vršila vrijedne predradnje, ali je tek 1924. godine tinktura od svježih plodova gloga uvrštena u homeopatsku knjigu lijekova W. Schwabea. Nakon toga je slijedio čitav niz sistematskih istraživanja, a rezultat je potvrdio da je glog zaista jedna od najvrednijih ljekovitih biljaka za srce.

Gusto zanimljivost: U legendama naroda sa naših prostora jedini djelotvoran način za ubijanje vampira je da mu se protjera glogov kolac kroz srce.

Čaj od glogovog cvijeta za bolji pritisak

Sastojci: osušeni glogov cvijet, voda

Priprema: Dvije pune čajne kašičice osušenog glogovog cvijeta prelijte sa ¼ litra vrele vode te ostavite da odstoji 20-30 minuta. Dnevno se mogu piti dvije do tri šoljice ovog čaja.
Čaj od suhih gloginja za srce i pritisak

Sastojci: suhe gloginje, 2,5 dl vode
Priprema: Gloginje izgnječite pa kašičicu smjese prelijte hladnom vodom i poklopite. Nakon 4 sata prokuhajte (kada provri kuhajte najduže 2 minute na tihoj vatri), poklopite i procijedite kada se ohladi. Pijte dvije šolje čaja dnevno.

Liker od gloga

Sastojci: gloginje, rakija, 20-30 listića metvice, šećer

Priprema: Gloginje sameljite i stavite u staklenu bocu sa širokim otvorom pa zalijte rakijom. Na dva litra ove smjese doda se 20-30 listića metvice koji daju likeru posebnu aromu. Boca se zatvori i ostavi najmanje osam nedjelja na suncu. Sadržaj se zatim procijedi, zasladi po ukusu prirodnim medom i razrijedi crnim vinom.

Podijeli:
  • Facebook
  • Digg
  • Google
  • E-mail this story to a friend!
  • Technorati

Ostavi komentar

Morate biti prijavljeni da ostavite komentar.

Gusto TV

Newsletter

Upišite se u naš Newsletter i budite uvijek obaviješteni o novim aktuelnostima na vrijeme!

Oglasi

Oglasi

  • Oglasavajte se