Sve blagodati koje nam pruža sunce poznate su od davnina. Sama slika kad se ujutro probudimo i vidimo vedar, sunčan dan čini nas sretnim i veselim. Neki će situaciju iskoristiti za gledanje utakmice uživo, dok će drugi iskoristiti drugačije svoje slobodno vrijeme.
Ona je, može se slobodno reći, lijek za dušu, ali i za tijelo. Uvijek je ljepše vidjeti lijepo osunčano, preplanulo tijelo, nego bijelo netaknuto suncem.
No, ono o čemu treba voditi računa je da ono što je lijepo ima i drugu stranu medalje. Preplanula koža je lijepa, ali do tog cilja ponekad je put popločan trnjem.
Svi smo barem jednom u životu osjetili što znači izgorjeti na suncu, koliko god bili spremni. Nakon ružičastih opeklina dolazi razdoblje ljuštenja kože, koje nije nimalo ugodno i lijepo.
Tu je i konstantna suhoća koja prati slabo hidratiziranu kožu izloženu vanjskim čimbenicima.
Samim time dolazimo do zaključka da je sunce svojevrstan stres za kožu i tijelo s kojim se ono suočava, kao i s čimbenicima poput vjetra, a ono reagira ljuštenjem, isušivanjem i nedostatkom prirodnog, zdravog sjaja.
Sastaviti
Pozitivne strane sunčanja
Lijepo vrijeme uvijek je primamljivo i vuče nas da izađemo van, na sunce i uživamo u blagodatima njegovih zraka. No, s toplijim danima i jačim intenzitetom svagdje čujemo upozorenja na njegovu štetnost. Zbog toga smo često u nedoumici da li se kloniti sunca ili uživati u toplim zrakama?
Suvišno je napominjati da ovisimo o suncu i da bez njega nema života i nema aksijalnih procesa na planeti. Dakle, koristan je za čovjeka kao vrstu, za mnoge fiziološke i psihičke procese u našem tijelu. Ono što je bitno je pridržavati se načela umjerenosti kako bismo očuvali ljepotu, ali i zdravlje naše kože te izbjegli najteže kožne bolesti uzrokovane suncem, poput melanoma. Tako je sa svime u životu, zar ne? Umjerenost je lijek za sve.
Opće je poznato da je sunce korisno za stvaranje vitamina D, za čiju nam je apsorpciju potrebno oko 15 minuta izlaganja dnevno kako bismo stvorili zalihe za svoje potrebe ljeti. Izlaganje je korisno i u prevenciji srčanih bolesti, snižava krvni tlak, smanjuje rizik od dijabetesa, štiti od bolova u mišićima, jača imunitet, daje snagu našem tijelu, puni nas energijom…
Poznate su dobrobiti sinteze vitamina D putem UV zraka za liječenje kožnih bolesti kao što su: ekcem, psorijaza, seboreja, atopijski dermatitis…
U prošlosti, kada antibiotici nisu bili dostupni kao danas, najbolja metoda liječenja raznih infekcija bila je sunčana terapija, tzv. helioterapija. Poznate su sve dobrobiti njegove izloženosti kod male djece za razvoj kostiju i zuba. Novorođenčad se umjereno izlaže kako bi se uklonila neonatalna žutica.
Sunčanje potiče lučenje melatonina koji regulira naš biološki sat i čini nas sretnima. Dobro je poznato da je nedostatak melatonina u pozitivnoj korelaciji s depresijom.
Skandinavci su odavno shvatili da propisivanje svjetlosne terapije ili boravak u toplim krajevima umanjuje negativne učinke nedostatka svjetla i sunčanih dana u njihovim krajevima.
Kako se sunčati i ne izgorjeti?
Već smo spomenuli sve dobrobiti sunca i njegovih zraka i nedvojbeno je da trebamo iskoristiti sve njegove prednosti. Ono čega moramo biti svjesni je da je zbog oštećenja ozonskog omotača sunčevo zračenje sve jače i štetnije. To se posebno odnosi na štetno UVA zračenje, čije prekomjerno izlaganje povećava rizik od raka kože, ubrzava starenje i pojavu bora, crvenila i pigmentacijskih mrlja. Treba znati da nitko nije zaštićen od negativnih čimbenika, a posebno ljudi svjetlije puti, kose i očiju. Također, ugrožene su i osobe koje se nisu postupno pripremile za sunčanje, kao i oni s tamnijom puti.
Tamnija koža nije garancija da nećete oštetiti kožu pretjeranim izlaganjem, oštećenje nastaje kao posljedica većeg stupnja izlaganja kod svih, samo što je kod tamnijih osoba vizualno manje vidljivo.
Razumno i dozirano zračenje što veće površine kože ljeti najbolji je način za pohranu zaliha vitamina D. Prvih nekoliko dana izlaganje treba ograničiti kako bi se potaknule stanice melanocita da počnu proizvoditi prirodnu zaštitu, protiv pojačanog izlaganja suncu, ali i osigurati prirodnu preplanulost. Ako je ten svjetliji, to izlaganje ne bi smjelo biti dulje od 20 minuta, pogotovo za vrijeme visokih temperatura i ljetnih mjeseci. Osobe tamnijeg tena i one koje žele preplanuli ten mogu produžiti početno izlaganje na 30 minuta.
Tijekom ljetnih mjeseci, između 11 i 16 sati, kada su sunčeve zrake najjače, treba izbjegavati boravak na direktnom suncu. Ostanite u hladu drveća i pod suncobranom ako smo na plaži. Ako je izlaganje neizbježno, onda koristite neku od hidratantnih zaštitnih krema, ali s UVA i UVB faktorima ne manjim od 15. Tu su, naravno, moderne kape i šeširi kao zaštita od sunčanice, posebno za najmlađe, koji su najviše osjetljiv.
Sunčanje je prirodan proces i od njega ne treba bježati, važno ga je samo pametno dozirati kako bi na naš organizam djelovalo blagotvorno, a ne štetno. Blagotvorna svojstva koja nam donosi UVB zračenje kroz proizvodnju vitamina D ne smiju biti blokirana pretjeranom upotrebom zaštitnih faktora.
Sunčanje u trudnoći i tijekom menstruacije
U prethodnim paragrafima spomenuli smo sve pozitivne i negativne strane sunčanja. Dotakli smo se i pametnih načina i pristupa ovom prirodnom procesu. Svi ovi savjeti su univerzalni i korisni za sve kategorije stanovništva. Ono što ne bi bilo loše spomenuti je pristup sunčanju tijekom trudnoće i menstruacije kod žena. Treba imati na umu da se radi o specifičnim uvjetima na koje treba paziti pri visokim i ekstremno visokim temperaturama.
Trudnice su uvijek u dilemi da li se izlagati suncu ili ne? Na portalu “Roda.hr” detaljno su opisali kojih se uputa tijekom trudnoće treba pridržavati prilikom sunčanja.
Evo nekoliko savjeta koji će vam pomoći da se osjećate ugodno:
- izbjegavajte izlaganje suncu između 10 i 15 sati
- ako ste na plaži nemojte se izležavati na suncu dulje od sat vremena, najbolje se odmarati u hladu
- koristiti zaštitu kože s visokim faktorom
- ako osjećate vrtoglavicu, mučninu ili umor, otiđite unutra ili u hlad
- nosite odjeću od čistog pamuka
- obavezno nosite šešir širokog oboda dok ste vani
- pijte dovoljno tekućine i uvijek uz sebe imajte bočicu vode
- ako vam je prevruće za jelo, napravite ledeni frape, pojedite svježe voće ili salatu.
- sisati komadiće leda tijekom dana
- hodajte bosi kad god možete
- kada sjedite, stavite noge na povišeno ili u posudu s hladnom vodom
- držite pri ruci bočicu vode s raspršivačem i redovito prskajte lice ili tijelo vodom
- ako nemate klimu u automobilu, pokušajte izbjeći putovanje usred dana
- ako boravite u klimatiziranom prostoru, prije izlaska malo se prilagodite višoj temperaturi koja vas očekuje vani.
Što se tiče sunčanja za vrijeme menstruacije, pravila su uglavnom ista kao i inače. Svakako treba izbjegavati sunčanje u najtoplijem dijelu dana, a prije 11 do 16 sati ne bi trebalo biti prepreka za uživanje. Ono što treba naglasiti je da žene s obilnim i neujednačenim krvarenjem trebaju obratiti dodatnu pozornost i izbjegavati ovu aktivnost na izravnoj sunčevoj svjetlosti.
Što nakon izlaganja suncu i solariju?
Većina ljudi uživa u sunčanju, a nakon njega se osjećaju preporođeno i napunjeno energijom. Ono čega svi moramo biti svjesni je da sunčanje predstavlja svojevrstan šok za kožu i da je ona pod stresom, pogotovo pri većim i agresivnijim izlaganjima, bilo da se radi o solariju ili prirodnoj sunčevoj svjetlosti.
Zbog svega toga trebamo biti svjesni da je njega kože nakon sunčanja vrlo važna, kao i zaštita od sunca. Adekvatnom njegom pomažemo joj da se vrati u prijašnje prirodno stanje vlažnosti i elastičnosti prije tamnjenja. Na tržištu postoji mnogo proizvoda za rehidraciju, kako tijekom tako i nakon tuširanja u obliku losiona i mlijeka za tijelo. Ovaj najveći organ u našem tijelu navikao je na vanjske udarce i potrese, ali ako ga previše forsiramo, može odgovoriti grubom teksturom, osipima, crvenilom, pojavom bora i ožiljaka.
Neophodno je njegovati kožu kako bi što prije povratila vlažnost. To najprije treba postići rehidracijom iznutra, prvenstveno unosom dovoljnih količina vode (10 čaša dnevno), a potom i hidratantnim kremama.
Ako se na koži pojavi crvenilo, a nakon nekoliko dana perutanje i ljuštenje, znači da smo pretjerali s izlaganjem suncu ili da nismo pridavali dovoljno pažnje koži prilikom sunčanja u obliku krema i ulja sa zaštitnim faktorima. Koliko ćemo ga njegovati ovisi o tipu naše kože. Ne trebate pitati koliko ćemo ga njegovati nakon sunčanja, to se podrazumijeva, bez obzira na to kakvu kožu imate.
Crvenilo je znak oštećenja kože i alarm da treba napraviti pauzu od sunčanja sve dok je crvenilo vidljivo. Boravak u hladu u laganoj pamučnoj odjeći također može biti od pomoći dok se ne oporavite. Sve dok postoji crvenilo izbjegavajte svaki piling jer će dodatno iritirati upaljenu kožu.
Zaključak
Posljednjih nekoliko desetljeća trend sunčanja i preplanule puti istisnuo je do tada dominantan trend “džentlmenske” bijele puti. Za to su zaslužne kako medijske kampanje za reklamiranje izazovnih destinacija, tako i naša percepcija ljepote.
Preplanuli ten danas je odraz zdrave, aktivne i atraktivne osobe, koja brine o sebi, kako kroz sport, tako i kroz modu i druge aktivnosti. Ne bi bilo loše da negativno zračenje koje nam dolazi kao posljedica oštećenja ozonskog omotača nije veće nego ikad. Svjesni toga, moramo voditi računa da cijena našeg atraktivnog izgleda ne bude previsoka.