back to top

Kako prepoznati potres mozga

Potres mozga, povrede glave i mozga, te povrede kralješnice i leđne moždine, velika su opasnost.

One su česte u ratu, ali i za vrijeme mira, naročito zbog velikog broja prometnih nesreća i nezgoda na poslu.

Povrede lubanje i kralješnice često su praćene povredom mozga i leđne moždine, što je razumljivo jer su one prvi zaštitni oklop ovim drugima. Ali je potrebno znati da povrede kosti ne idu uvijek ukorak s povredama mozga.

Tako, uz teški prijelom lubanje, može nastati sasvim blaga povreda mozga, ali i obratno, najteža povreda mozga može biti i bez znakova povrede koštanog kostura.

Od povreda živčanog sustava najvažnije su potres mozga, kontuzija i pritisak na mozak, a važno je nešto znati i o kasnim posljedicama povrede glave i mozga. U nekoliko riječi opisat ćemo i povredu leđne moždine.

POTRES MOZGA

Potres mozga

Potres mozga je lakša povreda mozga. Kod nje postoje poremećaj svijesti i izvjestan stupanj općeg šoka.

Kako prepoznati potres mozga

Nastaje kao posljedica udarca u glavu, a oštećenje funkcije mozga je prolazno. Ovo se stanje, odmah nakon ozljede, očituje gubitkom svijesti, bljedilom, znojenjem, a nešto kasnije mučninom, vrtoglavicom, povraćanjem i glavoboljom.

Simptomi su prolazni, pa uz oporavljanje svijesti nestaju i simptomi šoka. Priroda povrede kod potresa mozga još se točno ne poznaje.

U novije se vrijeme važnost pridaje povredi produžene moždine i moždanog stabla, s obzirom na ulogu tih dijelova centralnog živčanog sustava u reguliranju svijesti i ostalih vegetativnih (za život važnih) funkcija.

Amnezija

Nesvjestica od potresa mozga obično traje nekoliko minuta, rjeđe nešto duže, tj. nekoliko sati.

Nakon povratka k svijesti bolesnik se ne sjeća same povrede (amnezija), a više se puta ne sjeća ni onoga što se događalo nekoliko sati prije nego je zadobio povredu.

Nakon buđenja iz nesvjestice bolesniku je ponekad pomućena svijest, on je smušen, uzbuđen, u strahu. Kasnije se ne sjeća ni toga stanja u kojem je bio neposredno nakon povratka k svijesti.

Kako postupiti

Ozlijeđenoga treba položiti da miruje s hladnim oblozima ili ledom na glavi.

Kad bolesnik dođe potpuno k svijesti, često se žali na glavobolju i vrtoglavicu, te se loše osjeća. Ti simptomi postepeno nestaju.

Kod nekih, osobito živčano osjetljivih bolesnika, mogu te pojave ostati i dulje vremena nakon povrede, kao kasne posljedice povrede mozga.

UPALA MOZGA

upala mozga

Upala mozga je također zarazna bolest. Uzrokuju je razne zarazne klice (virusi i bakterije). Virusi su češće uzročnici upale mozga.

Upala moždanih ovojnica je bolest koja nastaje zarazom, klicama (bakterije ili virusi). Kod djece je ranije bila veoma česta upala moždanih ovojnica izazvana klicom tuberkuloze. Bolest se može proširiti na moždane ovojnice i u toku neke druge upale…

I vrtoglavica je, kao i glavobolja, samo simptom koji se javlja u toku mnogih živčanih, ali i drugih bolesti.

U svakom sučaju potrebno je hitno i blagovremeno reagovati na bilo koji od navedenih simptoma jer je mozak najvažniji organ u ljudskom tijelu koji nije još uvijek dovoljno istražen.

Kako prepoznati potres mozga

U slučaju potresa ili upale mozga svaka sekunda igra veliku ulogu u liječenju zato odmah kontaktirajte ljekara i/ili pozovite hitnu pomoć.

Naravno, naš cilj nije da vam uzrokujemo dodatnu paniku ali predostrožnost je više nego bitna. U današnje moderno doba postoje razvijene medicinske metode koje mogu da izliječe i najveće povrede.

Svi medicinski radnici i pripadnici hitnih službi su dobro obučeni da reaguju u ovim slučajevima zato je od veliog značaja da nakon prve ukazane pomoći pozovete hitnu službu i obratite se medicinskom osoblju za dalje stručno ličenje potresa mozga ilu upale mozga.

Nadamo se da su vam ovi kratki savjeti bili od pomoći i da će sve biti uredu. Želimo vam sve najbolje, udravlje je na prvom mjestu.

PREPORUKA

drugi upravo čitaju