Vrijeme sadnje uz savjete kako šta zasaditi

Ništa nije promjenjivo kao aprilsko vrijeme. Kažu kako se tada mogu izmijenjati sva godišnja doba. Ipak, proljeće je i vrijeme je za sadnju. April, osim dužih dana, donosi sa sobom i gomilu posla za one koji žele urediti svoju baštu ili cvijetnjak.

Piše: Adnan Učambarlić

O vremenskim prilikama u aprilu postoji milion izreka, ali to ne treba da vas spriječi da počnete uređivati svoj vrt. April je idealno vrijeme za sadnju svih povrtnih kultura, pa mladice povrća presadite na oranice. Ako nemate vlastiti plastenik u kojem biste ih uzgojili, potražite presade kod onih koji imaju.

Također, ovo je pravo vrijeme i za đubrenje, ali i da posijete povrće ako nemate presade. Također, nemojte zaboraviti i da se sa prirodom bude i nametnici kako u cvijetnjaku, tako i povrtnjaku, zato se pripremite na zaštitu. Uvijek birajte prirodna sredstva, što posebno važi za povrće, jer najkvalitetnija hrana je ona koja se ne tretira hemijskim sredstvima.

Sadnja krompira

Tehnički info:

Min. temperatura za sadnju = 6 do 8°C

Mjesto sadnje = na osunčanom ili suncem prošaranom mjestu

Optimalna temperatura za rast gomolja = 17-20°C

Vrijeme donošenja ploda od sadnje = 2-4 mjeseca

Krompiru je potrebno i dosta vode, a suša i visoke temperature stresno utječu na krompir, pa je onda i prinos manji. Za sadnju je potrebna plodna zemlja obogaćena kvalitetnim organskim gnojivom. Prije sadnje je prekopajte kako biste je usitnili, te nadohranite površinski sloj gredice. Krompir možete zasaditi cijeli ili ga možete presjeći na više dijelova tako da svaki dio ima jednu ili dvije klice. Idealna dužina klice trebala bi biti od 5 do 15 mm.

Postupak sadnje:

–       Motikom iskopajte ravan rov za svaki red, oko 10 cm dubok u laganoj vrsti zemlje ili oko 15 cm dubok u teškoj zemlji.

–       Razmjestite rovove u razmacima od oko 60 cm.

–       Položite sjemenski krompir sa klicama okrenutim prema gore na dno svakog rova na svakih 30 cm.

–       Lagano nagrnite krompir humkom zemlje. Nemojte je ugaziti nogama.

–       Kad mladice izbiju iz zemlje, nagrnite još zemlje na njih. Zgrćite zemlju sve dok biljka ne dostigne visinu od 10 do 15 cm.

Kako biste ostvarili što veći urod, zdrave plodove potrebno je njegovati. Krompir se njeguje okopavanjem, nagrtanjem i gnojenjem. Ako imate problema sa sušom, redovno navodnjavajte tlo jer krompir voli vodu. Kad biljke narastu do otprilike 23 cm, započnite s nagrtanjem.

Vrijeme za berbu je kada gomolji završe svoj razvoj, a nadzemna biljka počinje odumirati. Prije konačnog branja odrežite stabljiku s lišćem, zatim uzmite vrtne vile za vađenje, zabodite ih dalje od biljke i gurnite dovoljno duboko kako ne biste izboli krompir.

Sadnja mrkve i peršuna

Ove biljke imaju skromnije zahtjeve prema toplini.

Tehnički info:

Min. temperatura za sadnju = sjeme može proklijati i niknuti već pri temperaturi od 3-5°C

Optimalna temperatura tokom vegetacije = oko 18°C

Kod dnevnih temperatura viših od 30°C i naročito toplih ljetnih noći, razvoj korijena je usporen, on ostaje tanak i kratak s obiljem grubih celuloznih vlakana.

Iako imaju dobro razvijen korijen koji biljke može opskrbljivati vodom iz dubljih slojeva tla, za sigurnu proizvodnju tokom sušnih perioda potrebno ih je navodnjavati. To se posebno odnosi na period tokom nicanja do razvijenih 5-6 listova, te u vrijeme intenzivnog debljanja korijena, kada su potrebe za vodom najveće.

Obrada tla treba biti kvalitetna uz obavezno duboko oranje do 30 cm dubine. Tlo treba biti mrvičaste strukture. Nestrukturirana i teška tla (glinovita tla) su nepogodna, jer uzrokuju deformaciju korijena.

Postupak sadnje:

–       Sjetva se vrši sijačicama u redove ili dvostruke trake, a razmak između redova je od 35 do 40 cm i dubine 1-1,5 cm

–       Razmaci unutar redova su 5 do 8 cm.

–       Pri sjetvi u dvostruke trake razmak između traka je 75 cm, a u traci 5-7 cm.

Ranija sjetva utječe pozitivno na prinos korijena te na sadržaj karotina i šećera u njemu. Njega usjeva se sastoji u plitkom kultiviranju nasada u svrhu rahlenja tla. Prorijeđivanje se vrši kada biljke imaju dva prava lista. Zalijevanjem se povećava prinos korijena, no mora se paziti do koje tehnološke mjere se to izvodi iz razloga što višak vode smanjuje sadržaj šećera u korijenu. Biljke se vade specijalnim vadilicama nakon što se lišće pokosi i odstrani. Korijenje se oslobađa od lišća.

Sadnja salate

Rukola je višegodišnja i može se gajiti u saksiji i do pet godina, ali se isto tako može posmatrati i kao jednogodišnja. Ukoliko probate rukolu u proljeće, uvijek ćete biti u potrazi za tim blagim sladom koji ona nema ni u jedno drugo godišnje doba. Poslije rotkve, ovo je još jedna biljka koja se veoma lako gaji iz sjemena.

Postupak sadnje:

–       Posijte je u bilo kakvu zemlju ili kompost i ona će izrasti

–       Najvažnije je da je dobro prorjeđujete i rano presadite

–       Sjemenom rukole se lako rukuje, tako da možete baciti dva-tri sjemena u jedno mjesto i sačekati da bar dva proklijaju, a zatim dobro prorijedite

–       Mladice se tada mogu gajiti dok ne izrastu oko 5-8 cm prije nego ih posadite na udaljenosti od 23 cm. Ovaj razmak se može učiniti prevelikim, ali bliža sadnja ne daje bolji kvalitet listova i, s obzirom da veoma razuđene biljke imaju dosta hrane i vode, one su zdravije i duže traju.

–       Listovi se beru čim su dovoljno široki za upotrebu i trebalo bi da dobijete oko tri do četiri branja od svake biljke.

Zelena salata (lactuca sativa L.) se uspješno gaji u različitim oblicima zaštićenog prostora i na otvorenom polju. Usjev je kratke vegetacije, 50 do 120 dana, što zavisi od tipa, sortimenta, sezone i uslova gajenja.

Rasad salate se može proizvoditi u hladnim i toplim lijehama, u sandučićima, kontejnerima ili tresetnim kockama. Zapremina supstrata po rasadnici kreće se od 10-30 cm3, što zavisi od načina i sezone gajenja.

Postupak sadnje:

–       Rasad salate star 20-40 dana sadi se na rastojanju 20-30 x 20-25 cm

–       Sadnja je plitka i salata se samo blago utisne u zemlju i održava.

Listove berete po potrebi.

Sadnja crnog i bijelog luka

Luk ima mali korijen i hrani se sa malog, ograničenog područja. Zbog toga bi zemlja mora da bude dobro pripremljena primjenom vještačkog đubriva, kako bi se obezbijedila dovoljna količina hranjivih materija za mlade biljke.

Postupak sadnje:

–       Pri sadnji je potrebno napraviti brazde na rastojanju od oko 30 cm

–       Stavite oko 8 do 10 sjemena na svakih 5 cm

–       Kada luk poraste, prorijedite ga tako što ćete ostaviti po jedan na svakih 10 do 15 cm

Kada vadite crni luk, vilama vadite glavice, a zatim ih ostavite nekoliko dana da se osuše u bašti. To će omogućiti da kora očvrsne i da dobijete kvalitetniji plod. Možete ga brati i ranije i koristiti cijelu biljku, a to je onda mladi luk.

Sadnja špinata i blitve

Vrijeme i način sjetve ovog povrća najviše ovisi o klimatskom području. Mogu nicati već pri temperaturama oko 0°C, a mlada biljka može podnijeti blage mrazeve. Tako sjetva može početi čim to vremenske prilike dopuste, odnosno stanje vlage u tlu omogući operacije pripreme za sjetvu.

Postupak sadnje:

–       Izravno se siju na stalno mjesto preciznom sijačicom uz međuredni razmak od 15 – 30 cm, razmak u redu 3 – 5 cm i na dubinu od 3 – 4 cm

–       Korisno je sijati u četveroredne ili peteroredne trake s razmakom od 50 – 60 cm između traka

–       Za ranu proljetnu i ozimu proizvodnju dobro je sijati na uzdignute gredice. Površina gredice se u proljeće prije zagrije, a tokom jeseni i zime manje je izložena stagniranju vode u slučaju jačih oborina.

Biljke se mogu brati kada imaju barem pet sasvim razvijenih listova. Bere se prije početka prerastanja (pojave cvjetne stabljike).

Sadnja graška i buranije

Grašak treba sijati čim se snijeg otopi.

Postupak sadnje:

–       Niske rane sorte obično se siju u trake, 3 do 4 reda, na razmaku od 20 cm red od reda, a između traka oko 60 cm

–       Razmak sjemenki u redu treba da je 3-4 cm

–       Srednjokasne niske sorte siju se u prvoj polovici aprila, na isti način, uz malo veći razmak u redu. Tako će nam postepeno dospijevati grašak od kraja maja do početka jula.

Buranija je proljetna kultura. Sije se čim okopni snijeg u kućice po 3-5 sjemenki, kućica od kućice 40 x 40 cm. Dospijeva u junu, a mogu se trošiti i mlade mahune i mlado zrno.

Sadnja karfiola

Karfiol pripada porodici kupusa, pa su mu slični uslovi potrebni za rast i razvoj. Važno je da karfiol bude zasađen u rano proljeće, tri do četiri sedmice prije posljednjeg proljetnog mraza. Ako karfiol ostane u bašti dugo i dočeka toplo vrijeme, može poprimiti veoma gorak okus.

Postupak sadnje:

–       Mladice se presađuju u baštu oko tri sedmice prije posljednjeg očekivanog mraza

–       Mladice trebaju u to vrijeme biti visoke oko 15 cm

–       Prije sadnje otkinite najniže listove i zasadite karfiol na rastojanju od oko 50 cm u pripremljenu zemlju u bašti

–       Pokrijte korijen zemljom, pažljivo pridržavajući donje listove da ih ne zatrpate

–       Napravite prsten od zemlje oko svake biljke kako bi zadržavao vodu.

U zavisnosti od vrste karfiola koju imate, brat ćete ga kada glavice budu između 15 i 30 cm u prečniku. Trebalo bi da oberete karfiol prije nego se pupoljci otvore. Ako se ovo dogodi, karfiol će početi da gubi svoj slatki okus. Kada berete, odsijecite korijen što bliže glavici. Karfiol donosi plod 60 dana nakon sadnje.

SADNJA VOĆA

Sadnja voćki važna je mjera pri podizanju voćnih zasada koja uveliko utječe na kvalitetu budućeg voćnjaka. Većina voćara i agronoma složit će se kako je voćke najbolje saditi ujesen, za vrijeme mirovanja vegetacije, a s pripremama bi trebalo početi već dva ili tri mjeseca prije. No, dobri rezultati mogu se postići i proljetnom sadnjom koja, u usporedbi s jesenskom, ima prednost u tome što je zemljište već pripremljeno – rastresitije je, mekše i podatnije zbog zimskog utjecaja mraza.

Prije nego što počnete saditi, iskopajte rupe promjera 1 do 1,5 metra i dubine malo veće od pola metra. Bilo bi idealno kada biste rupe iskopali otprilike dva mjeseca ranije. Korijen sadnice skratite oko 30 cm do vrata, a nakon sadnje dobro pognojite.

Jabuka

Najbolje sorte jabuke za naše podneblje su: idared, zlatni delišes, jonagold, melrose i granny smith.

Kod sadnje svakog voća bitan je početak – dobar odabir sadnog materijala. Osim što je važno znati od koga se kupuju sadnice, vrlo je bitno odabrati i pravu sortu jer veliki uspjeh u proizvodnji čini dobro izabrana sorta. Zbog nedostatka iskustva većina početnika odlučuje se za sadnju jabuka bez detaljnog planiranja, što ima nekoliko prednosti, ali i mana. Ovako posađene sadnice narastu do 10 metara i imaju široke krošnje te su iznimno plodne, no teško ih je brati, a znaju roditi i do 200 kg jabuka koje se pri padu na tlo natuku.

Kruška

Najbolje sorte kruške za naše podneblje su: junska ljepotica, moretinijeva rana i santa maria, koje brzo i sazrijevaju.

Uprkos tome što postoji velik broj sorti kruške, u proizvodnji se preporučuju one koje su najbolje u pojedinim epohama sazrijevanja. U zemljama koje su vodeće po proizvodnji kruške u Evropi dominiraju sljedeće sorte: abate fetel, konferans i viljamovka. Kruška ima slične zahtjeve kao i jabuka, s time što bolje podnosi nižu relativnu vlagu zraka pa dobre uvjete za uzgoj nalazi i u području semiaridne klime. No kruški najviše odgovara umjerena klima s dosta sunca, topline i vlage.

Šljiva

Najbolje sorte šljive za naše podneblje su: stanley, čačanska rana te wagenheim.

Jedna od najpoznatijih i najpopularnijih vrsta voća na ovim područjima spada u grupu koštuničavog voća. Šljive rastu vrlo rano i osjetljive su na proljetne mrazove, pa je jako važno odabrati teren za uzgoj nagnut na južnu stranu kako bi zasad što duže grijala sunčeva svjetlost. Redove slažite u smjeru sjever – jug, a izbjegavajte sadnju na ravnicama i udolinama i birajte brežuljkasta područja. Sadnja se obavlja u proljeće kada biljka miruje, a među biljkama odaberite razmak od 4 do 5 metara.

Breskva

Pri odabiru sadnice breskve u rasadniku izaberite onu koja je stara oko godinu dana. Sadnica koja je starija od dvije godine teže se privikava na novu sredinu i zato ih treba izbjegavati. Vaša mala breskva trebala bi izgledati zdravo, bez znakova bolesti poput smeđeg ili žutog lišća, rupa ili crnih tačaka po lišću, usporenog rasta ili oštećenog korijena. Breskva za razliku od drugog voća zahtijeva da određeno razdoblje provede pod mrazom. Breskva je samooprašujuća, tako da možete posaditi samo jedno drvo i ono će rađati plodove, a najbolje ju je posaditi dok miruje, zimi ili u veoma rano proljeće.

Višnja

Višnje su posebno osjetljive na temperaturu i padavine. Raspored padavina tokom vegetacije bitan je u fazi rasta ploda, a posebno u fazi bubrenja i dozrijevanja. Iako je otporna na niske temperature i može izdržati do -28 stepeni, pri odabiru parcele imajte na umu mogućnost pojave kasnih proljetnih mrazova. Veće količine padavina u fazi dozrijevanja plodova uzrokuju pucanje i izraženije napade bolesti i štetočina. Planirate li se baviti intenzivnim uzgojem višanja, pobrinite se da je vaše zemljište duboko, dobro drenirano i plodno, jer korijen pri vlažnim zemljištima počne trunuti, a neće uspijevati ni na alkalnim zemljištima.

Vinova loza

Vrijeme sadnje loze ovisi o klimatskim uslovima, tipu tla i načinu proizvodnje sadnog materijala. Jednogodišnji cjepovi mogu se zapravo saditi od vremena njihova vađenja iz prporišta pa sve do kasnog proljeća. U lakim i propusnim tlima toplijih područja sadnja se može obaviti tokom jeseni i zime, ako to vremenske prilike dopuštaju, dakle, u onim područjima gdje nema opasnosti od jakih zimskih mrazeva. To se preporučuje zbog toga što korijen cjepa, kad nastupi toplije vrijeme, započinje sa rastom i drugom aktivnošću. U sjevernim vinogradarskim područjima sadnja praktično počinje oko 15. marta i može trajati sve do kraja aprila. Ako zbog bilo kojih razloga sadnja do tada nije obavljena, cjepovi se moraju čuvati u rashladnom prostoru da ne bi počelo tjeranje pupova.

U pravilu, jednogodišnji se cjepovi na lakšim i propusnijim tlima sade ranije, a na teškim, svježijim i vlažnijim kasnije. U našim uslovima puna sezona sadnje je u proljeće.

Postupak sadnje:

–       Jama za sadnju cjepova mora biti dovoljno duboka i široka. Najpogodnije mjere za jamu su: širina 40 cm, dužina 40 cm, dubina 40 cm

–       Jama se može kopati u obliku trougla, a dimenzije su iste

–       Na ravnoj površini na terasama i težim tlima u pravilu sadimo pliće, a na kosom terenu te lakim, kamenitim i pješčanim tlima, dublje

–       Cijepljeno mjesto neka bude 2 – 5 cm iznad površine tla. Ukoliko cjep nije pripremljen za sadnju, treba ga pripremiti. Dubinu cjepa podešavamo sa više ili manje kosim položajem u jami

–       Na dno jame nasipamo rahlu zemlju s površine, pomiješamo sa kompostom ili vlažnim tresetom i oblikujemo pogodan humak koji je istovremeno mjera za dubinu sadnje

–       Humak dobro pritisnemo rukama, na njega postavimo cjep više ili manje ukošen, tako da je cjepljeno mjesto cjepa uz kolac, a korijenje rasporedimo na humku u svim smjerovima

–       Na korijenje nasipamo zreli kompost ili treset pomiješan sa rahlom površinskom zemljom i ugazimo od ruba jame prema sredini gumenom obućom

–       Ako je zemlja suha, cjepove treba zaliti s 3 – 4 l vode

–       Zrelo stajsko đubrivo (5 – 10 kg) stavimo na zemlju iznad korijenja i lagano ugazimo. Stablo cijepa obložimo zemljom da ne dođe u neposredan doticaj s đubrivom. Zatim u jamu dodamo stajsko đubrivo, ugazimo ga da dopunimo zemljom zdravicom i ponovno ugazimo. Ako cjepovi nisu parafinirani, iznad cjepa se od fine zemlje napravi humak 5 cm, tako da štiti cjep od sunca i vjetra, a time i od isušivanja.

Trava i cvijeće

Ukoliko želite imati travnjak, april, odnosno travanj, kako mu samo ime kaže, pravo je vrijeme za to. Sa sjetvom trave počnite u drugoj polovini mjeseca. Za ovaj pothvat izaberite vedar dan bez vjetra. Najbolje je posaditi oko 50 grama trave na svaki kvadratni metar prostora. Već posađenu travu treba urediti (pokositi i očistiti), a ukoliko je zemljište suho zaliti i obavezno pođubriti.

Što se tiče ukrasnog bilja, april je idealno vrijeme da posadite grmove i ukrasnu živu ogradu, kao i ukrasna stabla. Posadite ljetni jorgovan koji će svojim blagim mirisom i prelijepim cvjetovima ukrašavati vašu okućnicu, a za vrijeme toplih dana sklonite se u mirisan hlad ovog stabla. Osim toga možete posaditi magnolije, hortenzije, hibiskus ili judino drvo.

Pripremite i cvjetne gredice sa ljetnim cvijećem poput begonija, petunija, salvija ili kadifa, a na balkone možete posaditi mnoge cvjetajuće trajnice, kao pelargonije i surfinije. Za sadnju gladiola, dalija, kale ili begonija april je krajnje vrijeme, jer ukoliko odugovlačite možete tokom ljetnih dana biti uskraćeni za njihov bogati cvat.

Mogu se sada saditi svi grmovi, stabla, živice kojima više odgovara proljetna sadnja, kao npr. ljetni jorgovan (Buddleja sp.), magnolija, ginko, hibiskus (Hibiscus syriacus), judino drvo (Cercis siliquastrum), hortenzija (Hydrangea). Prije sadnje svakako obavite osnovno đubrenje, a kasnije i redovito prihranjujte. Formiraju se cvjetne gredice ljetnim cvijećem petunije, salvije, begonije ageratum te kadifice, a na balkonima pelargonije, surfinije i mnogobrojne cvjetajuće trajnice. Uklanjajte ocvale cvjetne glavice sa cvijeća proljetne cvatnje.

Ukoliko još niste posadili lukovice gladiola, dalije, kale, begonije još ovaj mjesec možete to učiniti. Ruže kontrolirajte imaju li lisne uši i tretirajte insekticidom ukolilko je potrebno. Obratite pažnju na pepelnicu i plamenjaču i na drugim vrstama koje mogu biti ugrožene.

Sezonsko voće i povrće pomaže u smanjenju gojaznosti i održavanju zdrave tjelesne težine, sprečava brojne bolesti, te osigurava pravilan razvoj djece

Sarajevo, 19. maja – Naučnici smatraju da svaki dan treba pojesti pet porcija voća i povrća kako bi čovjek bio zdrav, a to je posebno bitno kod djece. Kako biste ih potaknuli na zdravu prehranu, jako je bitno da i sami konzumirate svježe voće i povrće i budete njima uzor.

„Povrće se može jesti u bilo kojem obroku i u bilo koje doba dana, a može se pripremati na način na koji god želite – prženo, pečeno, na žaru, dinstano, kuhano ili pasirano, i, naravno, sirovo. Nažalost, hranjive tvari se gube kuhanjem, pa je zbog toga važno konzumirati što više svježeg voća i povrća kako bi iskoristili što više vitamina. Pored toga, mnogi vitamini i hranjive tvari nalaze se neposredno ispod kore koju je potrebno jesti u svakoj prilici u kojoj je to moguće”, naglasila je Amela Ivković O’Reilly, nutricionistica.

Prema njenim riječima, konzumiranje više voća i povrća dobar je primjer i djeci koja će imati zdravije navike ako im umjesto kolačića kao popodnevni međuobrok date jabuku ili neko drugo voće iz kategorije orašastih plodova.

„Raznovrsna ishrana koja uključuje voće i povrće u što većim količinama osnov je za pravilan razvoj djece. Nažalost, djeca često ne jedu dovoljne količine voća i povrća, prije svega zbog navika njihovih roditelja koja svojim mališanima kupuju gricklalice i brzu hranu. Također, djeca često odbijaju da jedu voće i povrće, pa je stoga važno da roditelji promijene svoje navike prema njima, ali i da ih privole da jedu voće i povrće. Budite kreativni, u pripremu hrane uključite i vašu djecu, dozvolite im da se igraju. Konzumirajte voće i povrće pred njima. To će vašu djecu zainteresirati pa će ga i oni jesti s vama”, naglasila je dr. Jasminka Smlatić-Muhadžić, pedijatrica.

Proljeće je vrijeme u kojem svojoj prehrani možete udahnuti novi život, obogaćujući ga svježim i zdravim voćem i povrćem koje je nutritivno mnogo kvalitetnije od zamrznutog. Kao dio uravnotežene prehrane i aktivnog života, vježe voće i povrće pomaže u smanjenju gojaznosti i održavanju zdrave tjelesne težine, ali i sprečavanju brojnih bolesti.

Konzum BiH brine o zdravim navikama svojih kupaca, pa se trudi da u svojoj ponudi ima najveći izbor zdravog, svježeg i domaćeg sezonskog voća i povrća koje zadovoljava sve standarde kvalitete usklađene sa strogim propisima svoga poslovanja.

«Svakodnevno težimo svojim kupcima ponuditi najbolji omjer kvalitete i cijene, a posebno smo ponosni na činjenicu da se na našim policama nalazi veliki izbor domaćeg, sezonskog voća i povrća izuzetne kvalitete», poručila je Zvezdana Stojaković, PR menadžerica Konzuma BiH.