Gusto TV
Newsletter
Upišite se u naš Newsletter i budite uvijek obaviješteni o novim aktuelnostima na vrijeme!
Začini
Hren
Hren je jedan od najzdravijih začina koji se posebno preporučuje oboljelim od šećerne bolesti. Ovo je biljka ljutog okusa koja se rado koristi u kuhinji u vrijeme praznika. Raste kao samonikla biljka, u dubljem i vlažnijem tlu, ali se uzgaja i za preradu. Od davnina se koristi u ljekovite svrhe i kao začinska biljka, pa ju pod imenom Armoracia navodi već i Plinije. Hren su poznavali Egipćani, a Grci su ga koristili protiv bolova u leđima i kao afrodizijak. Pradomovina hrena je središnja i jugoistočna Evropa, a danas je rasprostranjen po cijelom svijetu.
Piment
Piment je začin poznat još kao jamajski papar, prijatnog je mirisa, a okus mu je sličan biberu samo što nema toliku ljutinu i oštrinu. Nazivaju ga još i začinom za sve jer njegova aroma podsjeća na sve važnije začine kao što su biber, klinčić, cimet i muškatni oraščić. Piment se uzgaja i veoma je popularan u Jamajci, Indiji i Meksiku. Kristofer Kolumbo otkrio je ovaj začin na Karibima, te ga je donio u Španiju i dao mu ime piment, što je španski naziv za biber.
Ljuti začini
Ljuti začini ne samo što daju pikantnu, “vruću” notu jelima, već i smanjuju rizik za obolijevanje od raznih oblika raka, srčana oboljenja, infarkt i plućne bolesti. Prehrana bogata čilijem i drugim ljutim papričicama koje sadrže kapsaicin, te drugim začinima poput kurkume ima blagotvoran učinak na imunitet. Ipak imajte na umu da ljuti začini mogu postati nezdravi za organizam ako ih pretjerano koristite, a svakako “ispadaju iz igre” ako patite od želučanih tegoba poput gastritisa.
Ćurekot
Ćurekot ili ćurukot ili crni kim koji nosi latinski naziv Nigella sativa je cvjetna biljka porijeklom iz jugozapadne Azije, koja s kimom nije u srodstvu. Pravi ćurekot je jednogodišnja zeljasta biljka. Naraste do 40 cm. Ima nazubljene, perjaste listove i svijetlo-plave cvjetove. Ćurekot se može naći u južnoj Evropi, zapadnoj Aziji, Indiji i sjevernoj Africi. Srodna biljka, poljski crni kim mogao se, kao korov, naći na poljima srednje i sjeverne Evrope. Danas je, uz druge, na listi skoro iskorijenjenih biljki.
Biber u slatkim jelima
Biber uz so predstavlja jedan od najčešćih začina u cijelom svijetu, a jako je zastupljen i u našoj kuhinji. Postoji zeleni biber koji zdrobljen može ići u smjesu za paniranje mesa, zatim crni (zapravo zeleni ubran prije zrenja i posušen) i bijeli, koji je također jak, ali slabijeg mirisa, i koji se stavlja najčešće u bakalar. Biber se koristi mljeven ili zdrobljen u mlincu, što djeluje posebno atraktivno. Na cijeni je zbog svoje tople arome i snažnog okusa koji daje puninu i ravnotežu mnogim jelima te gotovo da nema jela u koje se ne stavlja: supe i čorbe, kuhana jela, pečenja, umaci, mesna jela, suhomesnati proizvodi, sir, ukiseljeno povrće itd.
Korijander
Korijander ili korijandar potiče iz južne Evrope i sa Srednjeg istoka, ali se odomaćio širom svijeta. Uzgajan je još prije više hiljada godina u Indiji, Kini i Egiptu. Jedna je od najstarijih začinskih biljaka u kulinarskoj primjeni. Nazivaju ga još i kineski peršun, jer izgledom podsjeća na peršun.
Ruzmarin
Ruzmarin (lat. Rosmarinus officinalis) je grm koji potječe sa područja Mediterana, a njegovo latinsko ime znači „morska rosa”. To se ime moglo odnositi na naviku ruzmarina da raste u blizini mora, te nalikovanju njegovih cvjetova na rosu, kada se gledaju iz daljine.
Lavanda
Lavanda (lat. Lavandula) je autohtona mediteranska biljka koja se danas uzgaja u različitim regijama svijeta, a raste na dobro ocjeditom tlu, u toplim, sunčanim klimama. Stari Rimljani lavandu su koristili u svojim kupkama, a sama riječ nastala je od latinske „lava”, što znači „oprati”. Englezi, kojima su stari Rimljani prenijeli lavandu, koristili su je za postelje jer je tjerala gamad, te za maskiranje neugodnih mirisa. Iako su mnogi narodi uočili njezin ugodan miris, Francuzi su bili prvi koji su počeli koristiti lavandu za proizvodnju parfema još u 17. vijeku. Njihova tradicija uzgajanja čitavih polja lavande za tu svrhu održala se do danas.
Mala abeceda ključnih suhih začina
Tradicionalna mediteranska gastronomija nezamisliva je bez začina koji osim što oplemenjuju okus jela, pozitivno utječu na zdravlje svojim ljekovitim svojstvima. Iako domaća kuhinja poznaje nekoliko najomiljenijih osnovnih začina, donosimo vam pregled onih koji će svojom aromom zasigurno obogatiti pripremu složenaca, juha i pečenja. Osim toga začini nude i ostalim namirnicama nove mirise i okuse, prizivaju dašak egzotike na vaš tanjir i stvaraju bezbroj maštovitih kombinacija.
Piše: Dragana Nižić
Cikorija
Cikorija (Cichorium intybus) je u narodu poznatija kao vodopija, goluguza, kažiput, konjska trava, radić, sunčevo cvijeće itd. Raste posvuda kao korov, a najviše pored staza i puteva, po pašnjacima i livadama i obodima šuma. Ponegdje se gaji radi korijena od kojeg se pravi zamjena za kafu (cigura). Cijela biljka je gorka i vrlo čvrsta tako da se teško kida i čupa.
Posljednji komentari