<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	>

<channel>
	<title>Gusto &#187; Novosti &amp; zanimljivosti</title>
	<atom:link href="http://gusto.ba/index.php/tema/style/novosti-i-zanimljivosti/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://gusto.ba</link>
	<description>Recepti i mnogo više...</description>
	<pubDate>Thu, 29 Jul 2010 22:08:58 +0000</pubDate>
	<generator>http://wordpress.org/?v=2.7.1</generator>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
			<item>
		<title>Potreban kušač piva</title>
		<link>http://gusto.ba/2010/07/29/potreban-kusac-piva/</link>
		<comments>http://gusto.ba/2010/07/29/potreban-kusac-piva/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 28 Jul 2010 22:04:36 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Ado</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>

		<category><![CDATA[Novosti & zanimljivosti]]></category>

		<category><![CDATA[pivo]]></category>

		<category><![CDATA[Style]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gusto.ba/2010/07/29/potreban-kusac-piva/</guid>
		<description><![CDATA[Na britanskom tržištu objavljen je natječaj za radno mjesto koje poslodavac opisuje kao najbolji posao na svijetu. Jedino pitanje koje si svaki pivopija postavlja: gdje se prijaviti?

Na novom radnom mjestu, koje je oživjela tržnica Spitalfields, kušač bi trebao testirati pivo iz pubova i kafića diljem Londona.
Pripremio: Adnan Učambarlić]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2010/07/beer_taster.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-2588" src="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2010/07/beer_taster.jpg" alt="beer_taster" width="233" height="399" /></a></p>
<p>Na britanskom tržištu objavljen je natječaj za radno mjesto koje poslodavac opisuje kao najbolji posao na svijetu. Jedino pitanje koje si svaki pivopija postavlja: gdje se prijaviti?</p>
<p>Na novom radnom mjestu, koje je oživjela tržnica Spitalfields, kušač bi trebao testirati pivo iz pubova i kafića diljem Londona.<br />
<strong>Pripremio: Adnan Učambarlić</strong><br />
Zanimanje koje je ustanovljeno davne 1683. godine dugo je smatrano važnom zdravstvenom i sigurnosnom provjerom alkoholnih pića.</p>
<p>Malcom Ball, šef kompanije Wellington koja upravlja tržnicom, objavio je da se potencijalni kandidati prijave za posao u kojem bi kušali različita alkoholna pića i ocjenjivali njihovu kvalitetu.</p>
<p>&#8220;Iako zvuči primamljivo, moderna verzija će uključivati nešto više odgovornosti od one originalne&#8221;, rekao je Ball. &#8220;Naš kušač bi trebao biti ambasador hrane i pića u regiji.&#8221;</p>
<p>Idealni kandidat trebao bi pokazati &#8220;veliko znanje o lokalnom, nacionalnom i međunarodnom pivu i strast prema samom pivu&#8221;.</p>
<p>&#8220;Posao se ne plaća, no evidentno je da ima neke prednosti&#8221;, dodao je Ball na kraju.</p>
<p>Prijave su se primale do nedjelje, 23. maja, nakon čega će se kandidati okušati u slijepom kušanju piva kako bi se otkrio pobjednik.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://gusto.ba/2010/07/29/potreban-kusac-piva/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Sendviči za jelo i gledanje</title>
		<link>http://gusto.ba/2010/07/26/sendvici-za-jelo-i-gledanje/</link>
		<comments>http://gusto.ba/2010/07/26/sendvici-za-jelo-i-gledanje/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 26 Jul 2010 21:55:59 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Ado</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>

		<category><![CDATA[Novosti & zanimljivosti]]></category>

		<category><![CDATA[sendvici]]></category>

		<category><![CDATA[Style]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gusto.ba/2010/07/26/sendvici-za-jelo-i-gledanje/</guid>
		<description><![CDATA[Slasna gusjenica od tosta i sira ili ovca od hljeba i šunke, zvuči čudno?
Pripremila: Ivana Jokić]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2010/07/caterpiller-big.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-2584" src="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2010/07/caterpiller-big.jpg" alt="caterpiller-big" width="300" height="290" /></a></p>
<p>Slasna gusjenica od tosta i sira ili ovca od hljeba i šunke, zvuči čudno?</p>
<p><strong>Pripremila: Ivana Jokić</strong></p>
<p>Ipak, nije riječ o nekoj reklami nego o sendvičima koji su jestivi i ukusni, a napravljeni su u izuzetno zanimljivim oblicima. Na internet stranici <a href="http://www.funkylunch.com/">www.funkylunch.com</a> možete pronaći cijeli spektar recepata koji objašnjavaju kako da napravite ukusan sendvič koji pri tome izgleda krajnje originalno. Ukoliko vaše dijete slabo jede probajte mu napraviti jedan od ovih neobičnih sendviča.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://gusto.ba/2010/07/26/sendvici-za-jelo-i-gledanje/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Kultura stola i abeceda ugostiteljstva</title>
		<link>http://gusto.ba/2010/07/24/kultura-stola-i-abeceda-ugostiteljstva/</link>
		<comments>http://gusto.ba/2010/07/24/kultura-stola-i-abeceda-ugostiteljstva/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 24 Jul 2010 21:48:26 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Ado</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>

		<category><![CDATA[Novosti & zanimljivosti]]></category>

		<category><![CDATA[knjiga]]></category>

		<category><![CDATA[kultura]]></category>

		<category><![CDATA[Style]]></category>

		<category><![CDATA[ugostiteljstvo]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gusto.ba/2010/07/24/kultura-stola-i-abeceda-ugostiteljstva/</guid>
		<description><![CDATA[Knjiga Kultura stola i abeceda ugostiteljstva je kniga stručne literature iz pera prof. Slave Antina Bage, a promovirana je u Klubu Lira Hrvatskog kulturnog društva Napredak u Sarajevu.
Pripremio: Adnan Učambarlić]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2010/07/kultura_stola.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-2580" src="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2010/07/kultura_stola.jpg" alt="kultura_stola" width="450" height="311" /></a></p>
<p>Knjiga <em>Kultura stola i abeceda ugostiteljstva</em> je kniga stručne literature iz pera prof. Slave Antina Bage, a promovirana je u Klubu Lira Hrvatskog kulturnog društva Napredak u Sarajevu.</p>
<p><strong>Pripremio: Adnan Učambarlić</strong></p>
<p>O knjizi su govorili prof. Marica Bukvić te novinar i književnik Dragan Marijanović. Oba promotora su se složila da je autor u knjige unio svoje veliko stručno znanje i četrdesetogodišnje  iskustvo i time zasigurno olakšao svakodnevnicu ne samo djelatnicima ugostiteljskih objekata, koji žele imati zadovoljnog gosta nego i domaćicama koje će u njima moći naći sva potrebna uputstva za pripremu uspješnih obroka.</p>
<p>Dragan Marijanović je u svom izlaganju naglasio tradiciju koja i kroz kuhinju jednog naroda posebno dolazi do izražaja, podsjećajući nas da kuharske TV-emisije, ma kako za oko lijepa jela da prikazuju, moramo biti svjesni da ista zapravo nikada nećemo pripremati jer nisu karakteristična za podneblje u kojem živimo.</p>
<p>Promocije je upotpunila stipendistica HKD-a Napretka Ines Dedović koja je u pauzama čitala odlomke iz knjiga, a gdje se posebno istaknuo dio o različitim vrstama gostiju kao i o ophođenju ugostiteljskih radnika prema njima.</p>
<p>Na koncu izlaganja su prisutni gosti mogli uživati u vještinama pripremanja koktela, a koje su izvodile dvije učenice Ugostiteljsko-turističke škole iz Sarajeva.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://gusto.ba/2010/07/24/kultura-stola-i-abeceda-ugostiteljstva/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Velika Britanija planira poreze na brzu hranu</title>
		<link>http://gusto.ba/2010/07/20/velika-britanija-planira-poreze-na-brzu-hranu/</link>
		<comments>http://gusto.ba/2010/07/20/velika-britanija-planira-poreze-na-brzu-hranu/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 19 Jul 2010 22:12:17 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Ado</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>

		<category><![CDATA[Novosti & zanimljivosti]]></category>

		<category><![CDATA[Fast food]]></category>

		<category><![CDATA[porez]]></category>

		<category><![CDATA[Style]]></category>

		<category><![CDATA[velika britanija]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gusto.ba/2010/07/20/velika-britanija-planira-poreze-na-brzu-hranu/</guid>
		<description><![CDATA[Brza hrana i zašećerena pića mogla bi biti temelj za nove poreze u Britaniji kako bi se spriječila pretilost, ali i kako bi se popunila crna rupa u vladinim finansijama, prenosi dnevnik.hr.
Izvještava: Adnan Učambarlić]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><strong><a href="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2010/07/fast_food_taxes.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-2563" src="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2010/07/fast_food_taxes.jpg" alt="fast_food_taxes" width="250" height="302" /></a><br />
</strong></p>
<p><strong>Brza hrana i zašećerena pića mogla bi biti temelj za nove poreze u Britaniji kako bi se spriječila pretilost, ali i kako bi se popunila crna rupa u vladinim finansijama, prenosi dnevnik.hr.</strong></p>
<p><strong>Izvještava: Adnan Učambarlić</strong></p>
<p>Agencija za standarde hrane planira se savjetovati o koristi takvog poreza, tj. da li bi porez natjerao ljude da se <strong>zdravije hrane</strong>. Ako se ovaj porez uvede, temeljit će se na istim principima kao i onaj na <strong>duhan</strong><strong> </strong>i piće, prenosi Daily Mail. Najvjerovatnija opcija je primjena takozvanog poreza na debljinu na hranu, grickalice i zašećerena pića.</p>
<p>Međutim, prema jednom scenariju,<strong> </strong><strong>17,5 posto poreza</strong> moglo bi se primijeniti čak i na punomasno mlijeko, puter i sir kako bi se ohrabrila potrošnja<strong> </strong>proizvoda sa manje zasićenim mastima. Hrana je zasada bila pošteđena od poreza. Stručnjaci smatraju da je nacija <strong>predozirana zasićenim mastima</strong><strong> </strong>koje vode začepljenju arterija, srčanim bolestima i preuranjenoj smrti.</p>
<p>Očekivano, najave ovakvog poreza razljutile su proizvođače hrane. &#8220;Ovakve teme jesu za raspravu, ali agresivna politika poreza neće pomoći ničemu osim <strong>stanjivanja novčanika</strong><strong> </strong>potrošača&#8221;, rekao je Julian Hunt iz Food and Drink Federation.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://gusto.ba/2010/07/20/velika-britanija-planira-poreze-na-brzu-hranu/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Tiramisu od preko dvije tone</title>
		<link>http://gusto.ba/2010/07/18/tiramisu-od-preko-dvije-tone/</link>
		<comments>http://gusto.ba/2010/07/18/tiramisu-od-preko-dvije-tone/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 17 Jul 2010 22:17:23 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Ado</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>

		<category><![CDATA[Novosti & zanimljivosti]]></category>

		<category><![CDATA[desert]]></category>

		<category><![CDATA[kolaci]]></category>

		<category><![CDATA[Style]]></category>

		<category><![CDATA[tiramisu]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gusto.ba/2010/07/18/tiramisu-od-preko-dvije-tone/</guid>
		<description><![CDATA[
Talijanska zajednica iz švicarskog mjesta Porrentruyja napravila je najveći tiramisu na svijetu, težak 2,3 tone, povrativši time svjetski rekord, koji joj je prošle godine oduzela francuska ekipa kuhara.
Pripremio: Adnan Učambarlić]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><strong><a href="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2010/07/tiramisu_2tone.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-2567" src="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2010/07/tiramisu_2tone.jpg" alt="tiramisu_2tone" width="470" height="260" /></a><br />
</strong></p>
<p><strong>Talijanska zajednica iz švicarskog mjesta Porrentruyja napravila je najveći tiramisu na svijetu, težak 2,3 tone, povrativši time svjetski rekord, koji joj je prošle godine oduzela francuska ekipa kuhara.</strong></p>
<p><strong>Pripremio: Adnan Učambarlić</strong><br />
Oko 155 dobrovoljaca te talijanske zajednice punih je 14 sati na gradskom klizalištu radilo na divovskom desertu.</p>
<p>Tiramisu je visok osam centimetara i zauzima 50 kvadratnih metara površine. Za njegovu izradu bilo je potrebno 799 kilograma mascarponea, 6 400 jaja, 350 litara kreme, 189 kilograma šećera, 300 litara kave, 35 kilograma kakaa, 66 litara likera i 64.000 biskvita.</p>
<p>Nakon higijenske kontrole, rekord je službeno potvrđen za Guinnessovu knjigu rekorda, a nakon toga je počela i degustacija.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://gusto.ba/2010/07/18/tiramisu-od-preko-dvije-tone/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Bill Gates voli mediteransku kuhinju</title>
		<link>http://gusto.ba/2010/07/17/bill-gates-voli-mediteransku-kuhinju/</link>
		<comments>http://gusto.ba/2010/07/17/bill-gates-voli-mediteransku-kuhinju/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 16 Jul 2010 22:13:49 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Ado</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>

		<category><![CDATA[Novosti & zanimljivosti]]></category>

		<category><![CDATA[bill gates]]></category>

		<category><![CDATA[mediteranska kuhinja]]></category>

		<category><![CDATA[Style]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gusto.ba/2010/07/17/bill-gates-voli-mediteransku-kuhinju/</guid>
		<description><![CDATA[Hrvatskim prirodnim ljepotama stiglo je proteklih dana možda i najveće moguće priznanje. I to iz usta najbogatijeg Amerikanca i drugog najbogatijeg čovjeka na svijetu, Billa Gatesa. Dva puta Gates je posjetio Skradin i slapove Krke, piše portal dnevnik.hr.
Pripremio: Adnan Učambarlić]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><strong><a href="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2010/07/bill_gates.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-2565" src="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2010/07/bill_gates.jpg" alt="bill_gates" width="252" height="322" /></a><br />
</strong></p>
<p><strong>Hrvatskim prirodnim ljepotama stiglo je proteklih dana možda i najveće moguće priznanje. I to iz usta najbogatijeg Amerikanca i drugog najbogatijeg čovjeka na svijetu, Billa Gatesa. Dva puta Gates je posjetio Skradin i slapove Krke, piše portal dnevnik.hr.</strong></p>
<p><strong>Pripremio: Adnan Učambarlić</strong></p>
<p>Javna je tajna u Skradinu da je Bill Gates preko svojih naočala bacio pogled upravo prema hladnjaku restorana Zlatne školjke. I najbogatiji Amerikanac nije izdržao zovu vlastitog nepca.</p>
<p>&#8220;Gosti tipa Bill Gatesa, a i svi ostali gosti, vole morske plodove i našu mediteransku kuhinju&#8221;, objasnila je Marija Petrović iz tog skradinskog restorana.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://gusto.ba/2010/07/17/bill-gates-voli-mediteransku-kuhinju/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Pizza po ukusu Jamesa Bonda</title>
		<link>http://gusto.ba/2010/07/12/pizza-po-ukusu-jamesa-bonda/</link>
		<comments>http://gusto.ba/2010/07/12/pizza-po-ukusu-jamesa-bonda/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 12 Jul 2010 21:34:59 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Ado</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>

		<category><![CDATA[Novosti & zanimljivosti]]></category>

		<category><![CDATA[james bond]]></category>

		<category><![CDATA[pizza]]></category>

		<category><![CDATA[Style]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gusto.ba/2010/07/12/pizza-po-ukusu-jamesa-bonda/</guid>
		<description><![CDATA[Dok se čitav svijet bori sa recesijom i svim njenim posljedicama, a trgovački lanci smišljaju razne akcije kako bi namamili kupce u svoje radnje, neki rade upravo suprotno - stvaraju nezamislivo skupe proizvode, koje rijetko ko može da priušti, piše portal finapapizza.
Izvještava: Adnan Učambarlić]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2010/07/pizza_royale.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-2557" src="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2010/07/pizza_royale.jpg" alt="pizza_royale" width="285" height="237" /></a></p>
<p><strong>Dok se čitav svijet bori sa recesijom i svim njenim posljedicama, a trgovački lanci smišljaju razne akcije kako bi namamili kupce u svoje radnje, neki rade upravo suprotno - stvaraju nezamislivo skupe proizvode, koje rijetko ko može da priušti, piše portal finapapizza.</strong></p>
<p><strong>Izvještava: Adnan Učambarlić</strong></p>
<p>Tako je talijanski kuhar koji radi u <strong>Škotskoj</strong> izmislio pizzu koja će biti najskuplja u svijetu. Njene skupocjene sastojke čine kavijar nakvašen šampanjcem i jastogom odstajalim u najvrsnijem konjaku, a sve prekriveno pločicama od <strong>24-karatnog zlata</strong>.</p>
<p>Kuhar <strong>Domenico Crolla</strong> nada da će svoju <em>Kraljevsku pizzu 007</em> uspjeti prodati za <strong>2000 funti (oko 3000 €)</strong> putem <em>eBaya</em>. Crolla misli da bi se njegova pizza sigurno svidjela slavnom britanskom superšpijunu <strong>Jamesu Bondu</strong>.</p>
<p>&#8220;Ako bi ijedna pizza bila po Bondovu ukusu, to je ova, izjavio je Crolla za britanske medije. Uz kavijar i jastoga, na Crollinoj kraljevskoj pizzi (prečnika 30 cm) moći će se naći i škotskog dimljenog lososa te srnećih medaljona i pršuta zalivenih u mirisnom octu. Do sada najskuplja pizza od bijelih tartufa, šampinjona i finog sira prodavala se u prestižnom londonskom restoranu Gordona Ramsayja <em>Maze</em>.</p>
<p>Kraljevska pizza sada je opasna konkurencija ovoj s tartufima. Jedinstvenost Kraljevske pizze čini i to što će Domenico Crolla pizzu lično pripremati izravno kod kupca, u njegovom domu. Ukoliko gost poželi pojesti najskuplju pizzu u jednom od Crollinih restorana ili na nekoj privatnoj zabavi, chef neće imati ništa protiv. Za takvu cijenu isplati se udovoljiti i mnogo većim prohtjevima gostiju.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://gusto.ba/2010/07/12/pizza-po-ukusu-jamesa-bonda/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Česi piju sve manje piva</title>
		<link>http://gusto.ba/2010/07/11/cesi-piju-sve-manje-piva/</link>
		<comments>http://gusto.ba/2010/07/11/cesi-piju-sve-manje-piva/#comments</comments>
		<pubDate>Sun, 11 Jul 2010 21:31:55 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Ado</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>

		<category><![CDATA[Novosti & zanimljivosti]]></category>

		<category><![CDATA[alkohol]]></category>

		<category><![CDATA[ceska]]></category>

		<category><![CDATA[pivo]]></category>

		<category><![CDATA[Style]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gusto.ba/2010/07/11/cesi-piju-sve-manje-piva/</guid>
		<description><![CDATA[U Češkoj je u 2009. proizvedeno za 5,9 posto manje piva nego 2008., jer je i ta grana, kao i druge, pogođena padom potražnje, ukazao je izvršni direktor Češkog saveza proizvođača piva i slada Jan Veseli, javljaju agencije.
Izvještava: Adnan Učambarlić]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2010/07/beercheers.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-2555" src="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2010/07/beercheers.jpg" alt="beercheers" width="424" height="283" /></a></p>
<p><strong>U Češkoj je u 2009. proizvedeno za 5,9 posto manje piva nego 2008., jer je i ta grana, kao i druge, pogođena padom potražnje, ukazao je izvršni direktor Češkog saveza proizvođača piva i slada Jan Veseli, javljaju agencije.</strong><strong></strong></p>
<p><strong>Izvještava: Adnan Učambarlić</strong><strong><br />
</strong><br />
Još nije saopćeno kolika je bila ukupna proizvodnja u hektolitrima, kao ni zvanični podaci za cijelo tržište, uključujući i pivare koje nisu u Savezu.</p>
<p>S obzirom na to da pivare udružene u Savez učestvuju sa više od 90 posto u ukupnoj proizvodnji, može se procijeniti da će se ona kretati oko 18,7 miliona hektolitara, dok je 2008. u Češkoj bilo proizvedeno 19,8 miliona hektolitara piva.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://gusto.ba/2010/07/11/cesi-piju-sve-manje-piva/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Danski restoran Noma - najbolji na svijetu</title>
		<link>http://gusto.ba/2010/07/08/danski-restoran-noma-najbolji-na-svijetu/</link>
		<comments>http://gusto.ba/2010/07/08/danski-restoran-noma-najbolji-na-svijetu/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 08 Jul 2010 21:54:51 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Ado</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Novosti & zanimljivosti]]></category>

		<category><![CDATA[Style]]></category>

		<category><![CDATA[danska]]></category>

		<category><![CDATA[noma]]></category>

		<category><![CDATA[Restorani]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gusto.ba/2010/07/08/danski-restoran-noma-%e2%80%93-najbolji-na-svijetu/</guid>
		<description><![CDATA[Na godišnjoj listi britanskog specijaliziranog časopisa Restoran  za najbolji restoran na svijetu proglašen je Noma.
Izvještava: Adnan Učambarlić]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2010/07/noma.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-2553" src="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2010/07/noma.jpg" alt="noma" width="380" height="380" /></a></p>
<p><strong>Na godišnjoj listi britanskog specijaliziranog časopisa <em>Restoran</em> za najbolji restoran na svijetu proglašen je <em>Noma.</em></strong></p>
<p><strong>Izvještava: Adnan Učambarlić</strong></p>
<p>Prvo mjesto, poslije četvorogodišnje neprikosnovene vladavine španskog <em>El Bullija</em>, pripalo je danskom restoranu <em>Noma.</em></p>
<p>Njegov vlasnik i glavni kuhar je Rene Redžepi, po ocu makedonski Albanac, po majci Danac, koji služi isključivo hranu iz nordijskih zemalja.</p>
<p>Redžepi (32) je, navodi <em>The Guardian,</em> talentiran kuhar koji pravi čuda s divljim biljkama i cvjetovima, gorkim lišćem i najsvježijim morskim plodovima.</p>
<p>Među deset najboljih restorana, četiri su iz Španije, tri iz SAD-a, po jedan iz Britanije i Italije, a među prvih 100, našli su se po prvi put i restorani iz Hrvatske i Slovenije.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://gusto.ba/2010/07/08/danski-restoran-noma-najbolji-na-svijetu/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
		<item>
		<title>Otrovne žabe kao delikates</title>
		<link>http://gusto.ba/2010/07/05/otrovne-zabe-kao-delikates/</link>
		<comments>http://gusto.ba/2010/07/05/otrovne-zabe-kao-delikates/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 05 Jul 2010 18:40:34 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Ado</dc:creator>
		
		<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>

		<category><![CDATA[Novosti & zanimljivosti]]></category>

		<category><![CDATA[australija]]></category>

		<category><![CDATA[otrovne zabe]]></category>

		<category><![CDATA[Style]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gusto.ba/2010/07/05/otrovne-zabe-kao-delikates/</guid>
		<description><![CDATA[Najveća australska štetočina, otrovna žabe cane toad, uskoro bi širom Azije mogla završiti na tanjirima kao hrana, ali i kao lijek.
Izvještava: Adnan Učambarlić]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2010/07/cane-toad-2.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-2551" src="http://gusto.ba/wp-content/uploads/2010/07/cane-toad-2.jpg" alt="cane-toad-2" width="480" height="380" /></a></p>
<p><strong>Najveća australska štetočina, otrovna žabe cane toad, uskoro bi širom Azije mogla završiti na tanjirima kao hrana, ali i kao lijek.</strong></p>
<p><strong>Izvještava: Adnan Učambarlić</strong></p>
<p>Predstavnici australske firme iz Queenslanda koja se bavi preradom mesa, otputovali su u Kinu kako bi napravili sporazum o izvozu žaba, javlja BBC.</p>
<p>Procjenjuje se da u Australiji ima oko 200 miliona otrovnih žaba koje predstavljaju ozbiljnu prijetnju tamošnjem divljem životu. Žabe su u Queensland stigle iz Amerike kao dio neuspješnog projekta borbe protiv štetočina koje su uništavale plantaže šećerne trske. Ove su žabe vrlo popularan sastojak tradicionalnih lijekova u Kini, pa u tome Australci vide priliku da ih se riješe.</p>
<p>Otrov koje luče ove žabe služi kao stimulans radu srca, kao diuretik i lijek protiv upale sinusa i zubobolje. Koža i organi se također smatraju snažnim terapeutskim sredstvima.</p>
<p>U Kini postoji velika potreba za ovakvim žabama, zbog njihova mesa i upotrebe u medicini. Neki kineski restorani na svom meniju nude meso otrovnih žaba koje u kombinaciji s drugim namirnicama gubi otrovna svojstva te služi kao lijek.</p>
<p>Otrov cane toad može ubiti psa, mačku, veliku zmiju pa čak i krokodila. Kod ljudi može izazvati privremeno slijepilo i jaku bol.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://gusto.ba/2010/07/05/otrovne-zabe-kao-delikates/feed/</wfw:commentRss>
		</item>
	</channel>
</rss>
