Trešnje - slatke proljetne ljepotice

Trešnje su jedan od najljepših simbola proljeća, prvo sa svojim živopisnim, raskošnim beharom, a potom i sa neodoljivim slatkim plodovima. Naziv trešnja dolazi od grčke riječi „keratos” što znači rog, a pretpostavlja se da je naziv nastao zbog tvrdoće trešnjinog drveta. Grci su zaslužni za uzgoj trešnje, a Rimljani za njezino rasprostiranje po starom kontinentu.

Trešnjino drvo cvjeta u maju, a bijeli skupni cvjetovi imaju duge peteljke iz kojih se razvijaju žuti ili crveni plodovi. Slatkog su okusa i ugodne arome s karakterističnom okruglom košticom u sredini. Trešnje imaju kratak vijek trajnosti pa pri kupovini treba birati plodove s peteljkama, izrazite crvene boje i čvrste vanjske kožice. Nakon što se uberu, trešnje više ne dozrijevaju, pa ih pojedite brzo jer ne mogu dugo trajati. Odstranite oštećene plodove iz zdjele kako ne bi „zarazile” ostale. Peteljke im odstranite tek prije jela ili kuhanja jer bez peteljki vrlo brzo omekšaju.

Osim što se jedu samostalno, trešnje čine dio voćnih salata, nadjeva za savijače, biskvitne kolače i torte. Pire od trešanja može se upotrijebiti za pripremu sladoleda i umaka, same ili u kombinaciji s drugim voćem, čokoladom ili vanilin kremama.

Trešnje pomažu u regulaciji probave i odstranjuju otrove iz organizma. Za puni učinak, jedite oko 250 g trešanja dnevno, u bilo kojem obliku, sedmicu dana. Pored toga, sadrže puno vitamina C, folne kiseline, kalcija, željeza i kalija.

Gusto upozorenje: Trešnje nemojte jesti prije obroka jer koče izlučivanje probavnih sokova, što naročito otežava probavu mesa.

Višnje - tačka na „i” za razne poslastice

Višnja je voće nastalo križanjem slatke domaće trešnje s divljim, kiselijim vrstama. Smatra se da divlje vrste trešanja potiču iz zapadnog dijela Azije, a  zahvaljujući Rimljanima višnje su se proširile gotovo po cijeloj Evropi. Danas se višnje gaje na savremenim plantažama i njeni plodovi se koriste za spravljanje sokova, džemova, kompota, slatka od višnje ili se u smrznutom stanju čuva za spravljanje raznih poslastica. Od višanja se spravljaju ukusne kreme, sirupi, pite i sladoledi.  Pored toga od višnje se pravi i rakija - višnjevača.

Višnje sadrže biljni pigment antocijan koji je moćni antioksidans u prevenciji anemije, srčanih oboljenja i tumora. Ovo voće je i bogat izvor kalija, ima visok procent vode, dok je sadržaj bjelančevina jako nizak. Također, višnje sadrže vitamin C, vitamine B grupe i kobalt koji snižavaju krvni pritisak, jačaju krvne sudove, posebno kapilare. Dijabetičari višnje mogu jesti u velikim količinama, jer sadrže malo šećera.

Gusto savjet: Sok od višnje može smanjiti bol u mišićima te uopćeno pomoći našem tijelu da lakše podnese naporno vežbanje.

Gusto recepti s trešnjama i višnjama:

Pita od trešanja

Sastojci: 350 g brašna, malo praška za pecivo, 200 g margarina ili masti, 150 g šećera, malo vanilin šećera, 2 jajeta; Za nadjev: 500 g trešanja, 50-100 g badema, malo cimeta, nastrugana limunova kora

Priprema: Prosijte brašno s malo praška za pecivo, dodajte margarin, šećer, malo vanilin šećera, 1 sirovo žumance i 1 cijelo jaje. Od ovoga napravite tijesto i razdijelite u dva dijela, te svaki razvaljajte u veličinu tepsije. Jedan položite u tepsiju, premažite nadjevom, a drugim pokrijte nadjev. Pecite 45 minuta. Pečeno pospite šećerom.
Nadjev: Očistite trešnje od koštica, sameljite 50-100 g badema, po tijestu razastrite trešnje, pospite bademima, cimetom i nastruganom limunovom korom.

Sladoled od trešanja

Sastojci: 2 šoljice trešanja bez koštica, 2 jajeta, 1,5 šoljica šećera, 1,5 šoljica slatkog vrhnja, ¼ kašičice vanilije, šoljica šlaga

Priprema: Izmiksajte trešnje dok ne dobijete glatku masu. Stavite ih u hladnjak. Dobro umutite jaja. Njima dodajte šećer, slatko vrhnje, vaniliju i šlag. Izvadite smjesu trešanja iz hladnjaka i dobro izmiješajte s ostalom smjesom. Hladite u zamrzivaču bar 30 minuta.

Voćni jogurt

Sastojci: 1 l jogurta ili kiselog vrhnja, malo običnog mlijeka, 6 kašika pekmeza od višnje, kupine i maline

Priprema: U litru jogurta ili kiselog vrhnja, pomiješanog s običnim mlijekom, stavite pekmez pa promiješajte mikserom kraće vrijeme da tekućina s voćem postane jednolika. Poslužite u čašama. Ovakav jogurt vrlo je preporučljiv za djecu, a i veoma je osvježavajući za sve uzraste.

Jednostavni kolač od višanja

Sastojci: 4 jajeta, 200 g maslaca, 200 g šećera, 200 g brašna, 1 vanilija, ½ kg višanja

Priprema: Dobro umutite maslac pa dodajte šećer, vaniliju, jaja te na kraju brašno. Rasporedite smjesu po tepsiji i odozgo pospite višnje. Kolač pecite na temperaturi od 175°C.

Lijepo ljetno vrijeme nas mami da provodimo što više vremena napolju, a malo je šta slađe od sočnog, ukusnog sendviča pojedenog u prirodi. Sendvič je uvijek praktičan artikl na meniju, a u vrijeme piknika, on postaje središnja stvar. Stoga, donosimo priču o tome kako je sendvič nastao i nudimo nekoliko interesantnih i malo drugačijih recepata za sendviče.

Pripremile: Ivana Jokić i Sara Krajina

Sendvič je, najprostije rečeno, hrana načinjena od dvije kriške peciva sa jednim ili više slojeva namirnica. Prvi pisani trag engleske riječi “sandwich” u kontekstu sendviča pojavljuje se u dnevniku Edwarda Gibbona u opisu “komadi hladnog mesa”. Smatra se da je riječ nastala u 18. vijeku zahvaljujući engleskom aristokrati Lordu Sandwichu (John Montagu, 4. Lord od Sandwicha, 1718-1792). Sandwich je inači mali, historijski grad u Engleskoj na rijeci Stour, u blizini grada Dovera u grofoviji Kent, koji je nekad bio važna luka a čije se središte s vremenom pomjerilo 3,5 kilometra od mora. Titula „Earl of Sandwich” kreirana je 1660. za zasluge mornaričkog komandira, admirala Sir Edwarda Montagua, Lord Sandwichevog pretka.

Premda ga Lord Sandwich nije izumio, smatra se da je sendvič dobio ime upravo po njemu jer je često znao narediti svom slugi da mu donese meso u dva komada kruha. Budući da je bio aristokrata visokog ranga, mnogi su krenuli slijediti njegov primjer pa bi tražili da im se donese „isto što i Sandwichu”. Prema jednoj teoriji, Lord Sandwich, koji se bavio mornaricom, umjetnošću i politikom, puno je vremena provodio za stolom, pa da ne bi morao prekidati rad, tražio bi takvu praktičnu hranu koju bi mogao pojesti za radnim stolom. Popularnija teorija je da je Lord Sandwich volio kockati za kartaškim stolom, pa je tražio sendviče kako bi mogao istovremeno kartati i jesti. Smatra se da je upravo tako sendvič i nastavio svoje širenje među muškim društvom tokom društvenih zabava.

Gusto zanimljivost: Lord Sandwich pružao je veliku podršku kapetanu Jamesu Cooku u njegovim istraživanjima Pacifika, opremivši mu i nekoliko brodova, pa je Cook iz zahvalnosti nazvao otočje koje je otkrio 1778. Sandwich otocima (današnji Hawai), te Južno Sandwich otočje i Montague otok na Aljasci prema Lordovom prezimenu.

Popularnost sendviča raste u Engleskoj i Španiji tokom 19. vijeka kada je ovaj oblik hrane prihvaćen u radničkoj klasi kao brz, prenosiv i jeftin obrok. Nakon toga upotreba sendviča u ishrani se širi i izvan Evrope, te početkom 20. vijeka postaje izuzetno popularan brzi obrok i u SAD-u.

Danas je sendvič gotovo nezabilazan “paket” za piknik. Djeca ga nose u školu kao užinu, a odrasli kao brzi ručak za vrijeme pauze. Sendviči su široko rasprostranjeni u ponudama na menijima restorana i kafića. Za spravljanje sendviča se mogu koristiti razne namirnice, a među njima uvijek dobro dođu različiti ostaci hrane kao što su ostaci pečene piletine ili nekog drugog krtog mesa. Komade mesa možete staviti između dvije šnite kruha i začiniti ih namazom od majoneze. Između kriški kruha, namaza i piletine svakako stavite i nekoliko listova zelene salate kako bi se ublažio jak okus majoneze ili nekog sličnog namaza. Osim piletine, jedno od najomiljenijih sastojaka sendviča je i šunka ili salama koja ide odlično u kombinaciji sa povrćem, kuhanim jajima i sirom.

Sendviči sa bagel pecivom

Svjetski poznato bagel pecivo poslastica je prepoznatljive sjajne kore i okruglog oblika, načinjena od dizanog tijesta koja se od ostalih sorti peciva i kruha razlikuje zbog specifičnog načina izrade. Naime, u svrhu smanjenja količine škroba, peciva se prije pečenja nekoliko minuta kuhaju u kipućoj vodi. Sjaj njihove kore tradicionalno je dolazio od premazivanja šećernom vodicom nakon pečenja, a u modernoj varijanti ovo pecivo češće se premazuje jajima. Bagel peciva danas se poslužuju sa raznim namirnicama, a evo nekoliko ideja za sendvič u ovom izvrsnom pecivu.

Recept za bagel pecivo

Sastojci: 3 šoljice (od 2,5 dl) brašna i još 3 kašike za radnu površinu, 1 i ½ kašičica soli, 2 kašike šećera, 1 kesica kvasca, 2/3 šoljice mlake vode, 3 kašike ulja, 1 jaje, 4,5 l vrele vode sa 2 kašike šećera; Za posipanje: mak, sezamove sjemenke ili krupna so

Priprema: Namrvite kvasac u pet kašika mlake vode. Primiješajte ulje i preostalu mlaku vodu, te miješajte da se kvasac potpuno otopi. U dubokoj velikoj posudi pomiješajte brašno, so i dvije kašike šećera. U sredini načinite udubinu, ulijte polovicu pripremljene tekućine, zatim pomalo primiješajte umućeno jaje, te preostalu tekućinu. Dobro izmiješajte da se sastojci povežu. Pobrašnite radnu površinu, pa na njoj rukama mijesite tijesto dvije minute. Umiješeno tijesto vratite u zdjelu, izravnajte površinu i tri puta lupite.
Poklopite i ostavite na sobnoj temperaturi 15-20 minuta da tijesto naraste. Premijesite u zdjeli da tijesto postane glatko i elastično. Zatim ga podijelite na 12 jednakih dijelova. Svaki razvaljajte u kobasice ne tanje od 2 cm. Stisnite im krajeve u krug. Poslažite ih na pobrašnjen lim i pecite tri min.u pećnici. Izvadite ih. Stavite 4,5 l vode da se kuha sa dvije kašike šećera. Kad provrije, dodajte pecivo. Čim opet provrije, smanjite temperaturu i kuhajte oko 20 minuta. Izvadite  i poslažite na lim. Pecite 10 minuta u pećnici zagrijanoj na 200°C. Pecite da pecivo postane smeđkasto, a korica hrskava.

Gusto savjet: Pecivo pospite makom, sezamovim sjemenkama ili krupnom solju prije posljednjeg pečenja.

Gusto sendviči sa bagel pecivom:

New York, New York

Sastojci: peciva, sir za mazanje, sok jednog limuna, svježe mljeveni crni biber, dimljeni losos tanko narezan

Chicken Cuban

Sastojci: peciva, pileća prsa sa roštilja, šunka/salama, topljeni sir, kiseli krastavci, majoneza i senf

Times Square

Sastojci: peciva, šunka/salama, sir, zelena salata, paradajz, crveni luk, senf

Ostali Gusto sendviči:

Papreni sendvič

Sastojci: Za umak: 50 g chili paprike, 2 dl kipuće vode, 2 dl jabučnog octa, pola kašičice sušenog origana, 1 klinčić, 1 kašičica sezamovih sjemenki, 1 režanj bijelog luka, so; Za sendvič: 4 peciva za sendvič, 0,5 kg prženog mesa po izboru narezanog na vrlo tanke odreske, 100 g kuhanog smeđeg graha, 2 paradajza narezanog na ploške, 2 avokada narezana na ploške, 1 mala glavica luka, narezana na tanke kolutiće, 2,5 dl vode

Priprema:

Umak: Očistite chili paprike od stabljika i močite ih u vodi oko 30 minuta. Ocijedite ih. Sve sastojke za umak stavite u posudu za kuhanje pa ih kuhajte na vrlo laganoj vatri oko 15 minuta. Izmiksajte ih u mikseru i procijedite kako bi pročistili umak od sjemenki. Posolite po ukusu.

Sendvič: U dublju tavu ulijte 2 kašike ulja pa pustite da se zagrije. Dodajte grah i promiješajte. Dodajte 2,5 dl vode pa pustite da grah zakuha. Dok se grah kuha, izgnječite ga u grubi pire. Posolite grah i stalno ga miješajte. Kuhajte oko 2-3 minute, dok ne ostane vrlo gusti pire od graha. Na pecivo za sendvič namažite pire od graha pa ga prekrijte mesom. Na meso posložite paradajz, avokado i luk.

Pospite po sendviču malo origana pa ga prelijte s malo umaka. Poklopite sendvič i prelijte ga preostalim umakom.

Zdravi sendvič

Sastojci: 1 pileća ili pureća šnicla kratko prepržena, malo maslinovog ulja, malo jabučnog octa, malo crnog bibera, 2 komada mozzarelle, komad paprike, pecivo od cjelovitih žitarica

Priprema: Sve složite prema želji, malo pobiberite i pokapajte uljem i jabučnim octom i uživajte u jelu.

Sendvič s puretinom i avokadom

Sastojci: 2 kriške kruha od integralnih žitarica, 4 kriške dimljene puretine, 1/3 svježeg avokada, so

Priprema: Pomiješajte avokado, so i biber. Dodajte puretinu na kruh, te smjesu razmažite na puretinu.

Kralj okusa

Sastojci: 2 kriške bijelog kruha, 1 trokutić sira za mazanje, 5 kriški šunke, tanko rezanih, 1 list zelene salate, ½ crvene paprike, malo kečapa, malo majoneze

Priprema: Na jednu krišku kruha namažite trokutić sira za mazanje pa naslažite šunku, salatu i papriku izrezanu po dužini na trake. Drugu krišku premažite kečapom i po želji majonezom. Spojite šnite u sendvič.

Vegetarijanski sendvič

Sastojci: 2 kriške bijelog hljeba, 100 g karfiola, 50 g sira, 1 kašika senfa, 4 komada očišćenog i isjeckanog oraha, peršunovo lišće, ulje, limun

Priprema: U jednoj posudi izmiješajte zajedno sir, sjeckani list peršuna, senf, orahe, ulje i malo limuna. Sve dinstajte na laganoj vatri da nastane krem. Premažite kriške hljeba kremom i na jedan hljeb ravnomjerno stavite komade obarenog karfiola i poklopite sa drugim namazanim komadom.

Gusto koktel meni za ukusna pića s alkoholom ili bez njega

Pripremila: Dragana Nižić

Bezalkoholni kokteli

Koktel od višanja

Sastojci: 100 ml mlijeka, 1 kuglica sladoleda od vanilije, 50 ml soka od višanja, nekoliko kašika šećera, nekoliko jagoda

Priprema: U blenderu izmiksajte mlijeko, jagode i sok od višanja, dodajte šećer te sve još jednom dobro izradite. Lagano umiješajte kuglu sladoleda. Koktel ulijte u čaše i odmah poslužite.

Degustacija: Lagan voćni napitak pripremljen za samo nekoliko minuta.

Ananas koktel

Sastojci: 100 g narezanog konzerviranog ananasa, 1 kašika naradžinog soka, 1 kašika kokos brašna, 2 kašike šećera, 2 kašike zdrobljenog leda

Priprema: U blenderu usitnite ananas, dodajte ostale sastojke i sve dobro izmiješajte. Po želji ukrasite komadićima svježeg voća i odmah poslužite.

Degustacija: U koktelu se miješaju tropske arome koje potiču ugodu i dobro rasploženje. Osim toga vitamin C iz ananasa pozitivno djeluje i na zaštitu organizma.

Banana koktel

Sastojci: 1 banana, 100 ml mlijeka, 1 marelica, 2 kašike zdrobljenog leda, 1 kugla sladoleda od vanilije

Priprema: U blenderu usitnite bananu i marelicu, dodajte mlijeko, led i sladoled pa sve dobro izmiksajte. Ulijte u čaše, pospite kokosom i poslužite dobro rashlađeno.

Degustacija: Banane su idealno voće za djecu budući da vrlo rijetko izazivaju alergijske reakcije, a na zabavama će biti pun pogodak jer mališanima osiguravaju dovoljno energije.

Kokteli s alkoholom

Margarita

Sastojci: 100 ml soka od grejpa, 50 ml bijelog ruma, kolutići limete za dekoraciju, po želji sok od višanja

Priprema: U shakeru ili blenderu izmiksajte sokove i rum, dodajte nekoliko kašika usitnjenog leda i dobro promiješajte. Ukrasite svježim voćem i poslužite hladno. Ovdje možete dodati i nekoliko kapi soka od višanja kako bi koktel poprimio crvenu boju.

Degustacija: Prvorazredna klasika!

Mojito

Sastojci: 100 ml mineralne vode, 2 kašike bijelog ruma, 1 kašika koncentrata limete, 1 limeta, 1 kašika smeđeg šećera, listići mente

Priprema: Šećer, listiće mente i izrezane kriške limete dobro zdrobite, prebacite u blender, dodajte ostale sastojke i dobro izmiješajte. Dodajte usitnjeni led ili kockice leda i poslužite odmah.

Degustacija: Dekorativan i osvježavajući koktel kod kojeg ne bismo ništa mijenjali.

Pink koktel

Sastojci: 50 ml bijelog ruma, 2 kašike likera od jagode, 100 ml procijeđenog soka od jagode, 1 kašika soka od limuna

Priprema: Dobro izmiksajte rum, liker i sokove. Dodajte usitnjen led i promiješajte, pa ukrasite svježim jagodama. Poslužite rashlađeno.

Degustacija: Boje koktela možete mijenjati po želji i to tako da umjesto soka od jagode koristite neki drugi ili u koktel umiješate gotove obojene koncentrate.

Kvasac je smjesa koja se sastoji od čiste kulture kvasnica, a koristi se za dizanje kruha, peciva i kolača. Kvaščeve su gljivice žive i imaju sposobnost fermentacije škroba u šećer i šećera u alkohol i ugljik (IV) oksid (CO2). Na tržištu kvasac dolazi kao svježi ili osušeni, a postoji i pivski kvasac koji je nešto bogatiji nutrijentima. Svježi kvasac nalazi se u pakovanju u obliku kocke od 40 g i čuva se na temperaturi od 2-8 stepeni. Suhi kvasac dolazi u vrećicama od 7 grama i čuva se na suhom i tamnom mjestu.

Pripremila: Ivana Jokić

Gusto zanimljivost: Kvasac je bio poznat još u doba Hipokrata kada se koristio u suzbijanju skorbuta, gonoreje, bolesti ženskih organa, akni, te očnih bolesti.

Za ukusno tijesto

Kvasac se najčešće upotrebljava za dizanje tijesta kako bi ono povećalo volumen, razvilo strukturu te stvorilo specifičan okus i miris. Osim kruha i peciva, od dizanog tijesta izrađuju se i omiljeni kolači bakine kuhinje, kao što su makovnjače, kuglof, pinca, uštipci, krafne, fritule. U internacionalnoj kuhinji kvasac se upotrebljava za izradu tijesta za talijanske pizze, focacciu (tanku pogaču), mediteranske pogače, ruske bline, njemačke okruglice i dr. Čak i kroasan sadrži kvasac iako mu je osnova lisnato tijesto.

Gusto upozorenje: Nije preporučljivo uzimati kvasac zajedno sa sokovima jer dolazi do fermentacije u želucu i crijevima, uz stvaranje alkohola. Naime, kvaščeve gljivice su živi organizmi i imaju sposobnost pretvorbe škroba u šećer i šećera u alkohol.

Izuzev u kuhanju, kvasac može poslužiti i za njegu kože, posebno kod masne kože sklone bubuljicama:

Maska od kvasca za masnu kožu

Sastojci: pola svježeg kvasca i 2 kašike mlakog mlijeka

Priprema: U posudi izmiješajte mlijeko sa kvascem tako da dobijete homogenu smjesu. Nanesite masku na očišćeno lice i držite 10-15 minuta. Lice zatim isperite toplom vodom. Nakon tretmana  koža postaje glatka i veoma nježna, a ova maska pomaže i u borbi protiv bubuljica.

Gusto recepti s kvascem:

Integralne kiflice

Sastojci: Za tijesto: 500 g integralnog brašna, 100 ml ulja, 100 ml kisele pavlake, 1 jaje, mlako mlijeko, 1 svjež kvasac, 1 kašičica šećera, 1 kašičica brašna, so, 1 šolja raznih sjemenki ili pahuljica (ovsene, suncokret…)

Za nadjev: 2 bjelanceta, 250 g tvrdog sira, 100 ml pavlake

Za preljev: 2 žumanceta, sjemenke (susam, kim…), maslac, ulje za podmazivanje

Priprema: Izdrobite kvasac, dodajte kašičicu šećera, kašičicu brašna i nalijte mlakim mlijekom, a zatim ostavite da odstoji dok kvasac nadođe. U dubljem sudu izmiješajte brašno, sjemenke, ulje, pavlaku i jaje i posolite po ukusu. Zatim zamijesite smjesu sa nadošlim kvascem i polako dodajite po potrebi još mlijeka dok se ne umijesi tijesto. Tijesto pokrijte i ostavite da odstoji dok mu se zapremina udvostruči.

U međuvremenu izmiješajte bjelanca sa sirom i pavlakom. Tijesto podijelite u četiri do šest loptica i ostavite još malo da odstoji. Zatim, loptice razvlačite u krug do 3mm debljine, pa isijecite na 8 dijelova. Svaki dobijeni trougao filujte sirom i redajte u podmazanu tepsiju. Kiflice premažite žumancetom, pospite susamom ili kimom i na svaku stavite kockicu maslaca. Kiflice pecite u prethodno zagrijanoj rerni na 200°C, 15-20 minuta.

Hljebčići

Sastojci: 500 g bijelog pšeničnog brašna, 1 kašičica soli, 300 ml mlake vode, 3-4 kašike masti (oko 100 g), 1 kašika jabukovog sirćeta, ½ kocke svježeg kvasca, 1 kašičica šećera

Priprema: U šolji razmutite kvasac sa 1-2 kašike vode, kašičicom šećera i 1-2 kašičice brašna, da se dobije glatka masa. Brašno prosijte, dodajte kašičicu soli, razmućen kvasac, vodu, sirće i mast. Zamijesite glatko tijesto i ostavite na toplom mjestu da naraste, bar 45 minuta. Uključite rernu na 250°C, uključite i ventilatore ako ih rerna ima. Tijesto premijesite, podijelite na 24 loptice i poredajte (6×4 komada) na pleh 40×30 cm. Pecite 12-13 minuta na 250°C sa ventilatorom. Ako rerna nema ventilatore potrebno je malo više vremena.

Kolač od grožđica sa kvascem

Sastojci: 1 vrećica instant kvasca, 250 g brašna, 200 g šećera u prahu, 6 jaja, 200 g maslaca, 200 g grožđica, 3-4 kašike ruma

Priprema: Brašno pomiješajte s instant kvascem. Grožđice namočite u rum pa ih ocijedite i osušite. Pjenasto umiješajte maslac i šećer, postupno dodajte po jedno jaje i brašno s kvascem, malo soli i grožđice. Sve kratko promiješajte. Duguljasti lim za kolače namažite maslacem, pobrašnite i napunite pripremljenom smjesom. Stavite kolač u vruću rernu na 220°C, a nakon 10 minuta smanjite na 170°C. Kolač se peče oko 1 sat.

Šljiva je voće porijeklom iz Azije, a poznata je bila još u Starom vijeku. Zapadna Evropa upoznala je šljivu zahvaljujući križarima, a danas se uzgaja preko 2.000 vrsta šljiva. Najpoznatije su talijanka, požegača, aženka i mirabel. Pripada porodici Prunus među kojima su još i badem, višnja, marelica, breskva, trešnja, bjelošljiva i drugi plodovi s košticama. Prosječno drvo šljive daje 12 - 25 kg plodova.

Šljiva ima okrugli ili ovalni plod, plave, crvene ili žute boje pokožice. Meso ploda je slatko, žućkaste boje s košticom u sredini. Suhe, svježe, u kompotu ili pekmezu, šljive su dobre za organizam jer ovo voće sadrži  idealnu kombinaciju vitamina. Šljive su posebno korisne za živce, mentalnu sposobnost, te jačaju organizam, a nezasićene masne kiseline u šljivama štite ćelijsku membranu.

Gusto upozorenje: Koštica šljive sadrži tvari koje mogu osloboditi otrovnu cijanovodičnu kiselinu uslijed djelovanja enzima u organizmu.

Kupovina i priprema

Šljiva treba biti čvrsta i neoštećena, dobre boje i glatka. Zrele šljive se malo udube kad ih stisnete prstima i ispuštaju lijepu aromu. Šljive možete kupiti i nedozrele jer će nastaviti zriti i kod kuće na sobnoj temperaturi. Ako ih koristite za kuhanje, onda odaberite one malo tvrđe. Možete ih i zamrznuti, pa u tom slučaju ih prvo raspolovite i odstranite im koštice kako bi zadržale okus.

Sve sorte šljiva, a osobito desertne, mogu se konzumirati svježe. Šljive su najpoznatije napravljene kao pekmez ili džem. Kuhane u vodi ili vinu s dodatkom šećera, narandžine ili limunove korice i začina mogu biti izvrstan kompot.

Dobre su i u kombinaciji s različitim vrstama tijesta. U slanim jelima najviše se koristi sušena šljiva, osobito u kombinaciji sa svinjetinom, junetinom i peradi.

Gusto savjet: Rakija koja nastaje od šljive - poznata šljivovica, izvrstan je aperitiv, a možete je koristiti i za flambiranje slatkih i slanih delicija.

Liječenje šljivama

• pomažu kod psihičkih nemira i tegoba
• jačaju srce i imunitet
• reguliraju probavu
• podstiču rad jetre i jačaju apetit

Gusto savjet: Šljive imaju laksativno djelovanje, što je naročito povoljno za starije osobe zbog smanjene aktivnosti crijeva uslijed nedovoljne fizičke aktivnosti.

Gusto recepti sa šljivama:

Kolač sa šljivama

Sastojci: 3 mala jajeta, 120 g maslaca, 150 g šećera, 1 vanilin šećer, 1,5 dl mlijeka, 250 g brašna, ½ vrećice praška za pecivo, oko 750 g šljiva (može i više ako je veći lim za pečenje pa da bude pokriveno svo tijesto)

Priprema: Operite šljive, prepolovite ih i izvadite im koštice. Lim u kojem ćete peći kolač namažite masnoćom i pospite brašnom, te zagrijte  pećnicu na 180°C. U zdjelu stavite maslac sobne temperature i dobro ga izmiješajte s obje vrste šećera. Zatim dodajte jaja, opet miješajte, dodajte mlijeko, promiješajte i na kraju dodajte brašno pomiješano s praškom za pecivo. Izradite u glatku smjesu. Istresite tijesto u lim za pečenje, izravnajte, a povrh tijesta posložite šljive. Pecite kolač oko 40 minuta. Nakon što se ispeče i malo ohladi kolač narežite na kocke i po želji pospite sa šećerom u prahu.

Piletina sa suhim šljivama

Sastojci: 1 velika pileća prsa, oko 10 suhih šljiva, šaka badema, malo konjaka, malo putera, malo maslinovog ulja, morska so

Priprema: Bademe prelijte ključalom vodom, a poslije 10-ak minuta oljuštite im kožice. Suhe šljive zasijecite po dužini, izvadite koštice i potopite ih u malo konjaka. Pileće meso odvojite od kosti, zasijecite po dužini, malo ga izlupajte pa premažite puterom. Po dobivenim pilećim šniclama poredajte suhe šljive i sjeckane bademe pa kraće strane mesa malo preklopite ka unutra, a po dužini onda urolajte i umotajte kuhinjskim koncem. U tavi sa debelim dnom otopite malo putera i maslinovog ulja pa stavite rolnice i pecite često okrećući dok ne porumeni sa svih strana, a onda malo smanjite vatru. Nalijte konjak u kome su bile šljive i dinstajte poklopljeno 10-ak minuta.

Knedle sa šljivama

Sastojci: 500 g krompira, 500 g brašna, 50 g margarina, 1 kašika soli, 2 jajeta, 20 šljiva, 100 g prezle, 200 g šećera, malo ulja

Priprema: Skuhajte krompir kao za pire, ispasirajte, te dodajte margarin, 1 kašiku soli, brašno, jaja i sve zamijesite. U međuvremenu prokuhajte oko 3 litra vode, dodajte kašiku soli i malo ulja. Velikom kašikom vadite tijesto, u sredinu stavite šljivu, oblikujte knedle i stavljajte ih u kipuću vodu. Knedle su kuhane kada počnu da plivaju na vodi. Na malo ulja propržite 100 grama prezle i u njih umačite knedle.

Pekmez od šljiva

Sastojci: 4 kg šljiva, 1 kg šećera, 2 dl ruma,1 vanilin šećer, 1 dl sirćeta, cimet

Priprema: Zrele šljive operite, izvadite koštice i sameljite na mašini za meso. U veću šerpu sipajte šljive, pospite šećerom i kuhajte, sve vrijeme miješajući. Kada je pekmez upola gotov, dodajte vanilin šećer, rum, sirće i malo cimeta i nastavite sa kuhanjem, ne prekidajući miješanje, dok se pekmez ne zgusne. Vruć pekmez sipajte u tegle zagrijane u rerni, pa ih vratite u mlaku rernu da se uhvati korica. Kada se pekmez ohladi, zatvorite tegle.

Ulja koja koristimo u prehrani su masna ulja životinjskog ili biljnog porijekla i uglavnom se sastoje od glicerida i estera masnih kiselina. Teško je obuhvatiti sva ulja koja su danas popularna u kulinarstvu jer je njihov spektar zaista širok, pa smo izdvojili neka od najzanimljivijih.

Pripremila: Ivana Jokić

Suncokretovo ulje je neutralnog okusa i mirisa, te je namijenjeno za višestranu upotrebu. Kod nas je ova vrsta ulja najzastupljenija i najčešće se upotrebljava. Preporučuje se za pripremu svih vrsta hladnih jela, te za kuhanje i prženje. Ipak, ovo ulje je pogodnije za kratko prženje ribe i mesa jer postoje posebna ulja za dugo prženje i pečenje, koja su stabilnija na visokim temperaturama. Prirodno rafinirano jestivo suncokretovo ulje je bez kolesterola, bogato je vitaminom E i nezasićenim masnim kiselinama koje pozitivno utječu na zdravlje te daju izuzetnu biološku vrijednost.

Sojino ulje se dobiva od zrna soje. Bogato je nezasićenim masnim kiselinama koje ulju daju izuzetnu biološku vrijednost i posebno mjesto u savremenoj ishrani. Sojino ulje je pogodno za pripremu dijetne i vegetarijanske hrane. Ne preporučuje se njegova upotreba pri visokim temperaturama za pečenje i prženje jer je nestabilno. Dobro je za pečenje mesa i povrća na niskim temperaturama. Ova vrsta ulja dobro će ići uz jela azijske i indijske kuhinje, poznatih po upotrebi jakih začina.

Maslinovo ulje dobija se tiještenjem zdravog ploda stabla masline. Vrhunska gastronomska, hranjiva i ljekovita svojstva posjeduje isključivo hladno prešano maslinovo ulje: ekstra djevičansko maslinovo ulje (olio extra vergine di oliva), te djevičansko maslinovo ulje (olio vergine di oliva), koje se dobiva na posebno propisan način. Hladno prešano maslinovo ulje koristi se hladno ili samo malo zagrijano za pripremanje jela i oplemenjivanje njihovog okusa, dok su za kuhanje, pirjanje i pečenje pogodnija rafinirana, također kvalitetna maslinova ulja.

Ekstra djevičansko ili prvo maslinovo ulje

Ekstra djevičansko maslinovo ulje se dobiva prešanjem i filtriranjem zdravih maslina pri čemu sadržaj blagotvornih sastojaka ostaje maksimalno očuvan. Unos ove drevne namirnice pruža zaštitu od kroničnih degenerativnih bolesti i smanjuje rizik od bolesti srca, te jača imunološki sisitem. Također, pripisuju mu se i protuupalna svojstva te zaštitni učinak na želučanu sluznicu. Ova vrsta maslinovog ulja koristi se u pripremi gotovo svih grupa jela, pa čak i deserata. U hladnim jelima upotrebljava se kod ribljih, mesnih i povrtnih salata i namaza.

Susamovo ulje dobija se od sjemenki susama. Susamovo ulje je veoma bogato linoleinskom kiselinom, jednom od dvije esencijalne masne kiseline koje naše tijelo ne može da proizvede. Izvrstan i bogat okus jela pripremljenih sa susamovim uljem zaštitni su znak autentične azijske kuhinje. Štaviše, susamovo ulje je jedno od najčistijih i najzdravijih ulja za kuhanje na svijetu. Susamovo ulje otporno je na visoke temperature, što ga čini savršenim izborom pri pečenju i prženju.

Ulje sa okusom tartufa danas se koristi kao zamjena za obično biljno ulje. Jela koja se spreme na ulju od tartufa poprime specifičan miris i okus tartufa. Tartuf ima vrlo jak miris, nešto poput bijelog luka i starog sira zajedno.

Tartufi ili gomoljače su rod gljiva iz porodice Tuberaceae. Najcjenjenija vrsta su bijeli tartuf (Tuber magnatum) i crni tartuf (Tuber melanosporum).

Gusto recepti s raznim uljima:

Oki Maki sa susamovim uljem - kinesko jelo s listićem orhideje

Sastojci (za dvije porcije): 2 komada pilećeg bijelog mesa, 1 paprika, 1 mrkva, glavica crnog luka, 5-6 šampinjona, jedan listić orhideje, biber, soja sos, malo currija, susamovo ulje

Priprema: Isjeckajte piletinu na rezance i propržite na susamovom ulju. Dodajte štapiće paprike, luka i mrkve, kao i gljive. Pobiberite, začinite currijem i 5 minuta pred kraj prelijte soja sosom. Poseban šmek dat će orhideja.

Goveđa salata sa sojinim uljem - azijsko jelo s bambusom

Sastojci: 200 g nemasne kuhane govedine, 100 g malog luka ili lučica, so, kašika šećera, 100 g bambusovih mladica (1 limenka), 50 g kikirikija, 100 g svježeg đumbira i malo đimburovog sirupa, 2 kašike vinskog octa, 2 kašike umaka od soje, 4 kašike sojinog ulja

Priprema: Govedinu narežite na tanke rezance. Neoljušteni luk kuhajte 5 minuta u kipućoj vodi, zatim ga prelijte hladnom vodom i pustite da se ohladi. Oljuštite ga. U maloj tavi zagrijte ulje, dodajte šećer i u tome izmiješajte luk. Izvadite ga i zajedno s mesom stavite u zdjelu za salatu. Dodajte bambusove mladice narezane na rezance i kikiriki. 70 g đumbira narežite na komade i također stavite u zdjelu. Preostali đumbir naribajte i pomiješajte s đumbirovim sirupom, octom, sojinim uljem, umakom od soje i sa soli. Prelijte preko salate i dobro promiješajte.

NUTRICIONISTA:

Pasta sa vrganjima u ulju od bijelog tartufa - istarsko jelo s gljivama

Sastojci: šaka suhih gljiva vrganja, 200 g gljiva lisičica, ulje s aromom bijelog tartufa, luk,  peršun, maslac, parmezan, 1dl bijelog vina, tjestenina po izboru

Priprema: Suhe vrganje potopite u vinu. Na maslacu propirjajte luk i dodajte sitno nasjeckani peršun. Kad peršun uvene, dodajte lisičice narezane na veće komade, posolite i pobiberite. Omekšale vrganje izvadite iz vina. Sačuvajte tekućinu i procijedite je kroz gazu ili filter za čaj kako bi se riješili malih mrvica. Vrganje dodajte u lonac i sve zalijte s vinom u kojem su stajali vrganji. Kuhajte otprilike 10-15 minuta. U međuvremenu skuhajte tijesteninu, ocijedite i dodajte u umak zajedno s malo vode u kojoj se tjestenina kuhala. Zalijte s malo ulja s okusom tartufa. Sve zajedno dobro izmiješajte, da se okusi sljube i dodajte svježe naribani parmezan ili neki drugi sir ribanac.

Kako i kada je tačno nastao puding, teško je sa sigurnošću utvrditi. Poznato je samo  da je u pitanju Srednji vijek ali se ne zna tačan datum i izumitelj.

Pripremila: Ivana Jokić

Francuzi su, naime, slično nazivali sve kuhano, dok su Englezi ime “pudding” davali samo slasticama kuhanim u kalupu na pari. Nekadašnji nabujci i kohovi od riže, prezle, sira i drugih sastojaka, koji bi nastajali zahvaljujući jajima bili su vrlo omiljeni, posebice u građanskim kućama.  Puding u današnjem smislu, napravljen industrijskom proizvodnjom u obliku praškastih mješavina, nastao je tek poslije Drugog svjetskog rata.  Dr. August Oetker je nekoliko godina nakon izuma praška za pecivo (1891. godine) izumio i Original puding koji se do tada spravljao onako kako je koja domaćica znala. No, nakon ovog izuma puding je postao gotovo omiljena slastica na svijetu, koja jednostavno ne izlazi iz mode. Tome svakako pridonosi i bogata ponuda gotovih pudinga raznovrsnih aroma.

Gusto zanimljivost: U Americi je krajem 19. vijeka puding promoviran kao zdrava hrana za djecu i nemoćne, pa čak i puding od čokolade s tada modernom i posebno zdravom tapiokom.

Priprema

Kuhanje pudinga traje svega par minuta, a ovisno o daljnjoj primjeni kuhanog pudinga ovisi vrijeme, način hlađenja, dodaci i ukrašavanje. U puding se može umiješati slatko vrhnje, nasjeckani orasi, lješnici ili bademi, te svježe voće ili voće iz kompota. Ova slastica se još poslužuje sa piškotama ili puslicama od bjelanaca. Također, stavljanjem komadića biskvita na puding u dekorativnim čašama ili zdjelicama, dobit ćete vrlo ukusan i nesvakidašnji desert.  Danas je ovu omiljenu poslasticu moguće kupiti i već pripremljenu za jelo, u finim čašicama.

Gusto zanimljivost: Hasty puding je prestižno filmsko priznanje koje dodjeljuje dramska grupa Hasty Pudding Theatricals sa univerziteta Harvard pojedincima koji su svojim radom ostvarili trajan doprinos svijetu zabave. Na prilično neobičnoj svečanoj paradi, kao nagrada uručuje se zdjela s pudingom!

Gusto recepti za puding:

Domaći puding od čokolade

Sastojci: 100 g brašna, 80 g maslaca, 1 štapić vanilije, 100 g gorkog kakaa, 150 g šećera kristala, 1 l mlijeka, liker ili ulje od badema

Priprema: Stavite mlijeko s vanilijom da zakipi. Rastopite maslac u posudici, dodajte mu brašno i promiješajte drvenom kuhačom da razbijete grudice. Sklonite smjesu s vatre, dodajte šećer, kakao i vrlo polako, ulijte sve mlijeko. Miješajte bez prestanka. Vratite posudicu na vrlo slabu vatru i nastavite miješati sve dok se ne zgusne, ostavljajući da vri nekoliko minuta. Sklonite s vatre, ostavite da se malo ohladi, povremeno miješajući, da biste izbjegli stvaranje skorupa na površini. Namočite s malo likera ili ulja od badema kalup za puding, jedan veliki ili nekoliko malih. Okrećite ga da se ravnomjerno namoči, napunite ga kremom i stavite u hladnjak na nekoliko sati.

Puding od breskve

Sastojci: 1 kašika marmelade od breskve, 1 kašičica arome breskve, 2 kašike brašna, 3 dl mlijeka, 2 kašičice meda, 1 kašičica šećera, malo cimeta

Priprema: Brašno, aromu breskve, šećer i med izmiješajte sa malo mlijeka te razbijte sve grudvice. Ostatak mlijeka stavite na srednje jaku vatru. Kada se mlijeko ugrije, polagano ulijte neprestano miješajući smjesu sa brašnom, te kuhajte dok se ne zgusne. Kada je puding gotov umiješajte marmeladu od breskve i malo cimeta.

Puding od kruha

Sastojci: 12 kriški starog osušenog kruha, ¾ šoljice masti, 2 i ½ šoljice lagano preprženog šećera, 1 kašičica mljevenog cimeta, 1 šoljica vode, 6 kašika maslaca, ½ šoljice nastruganog sira, ½ šoljice sirovih borovih sjemenki, prezla

Priprema: Kriške kruha namažite s obje strane istopljenom masti i prepržite. Šećer, cimet i vodu kuhajte 3 minute i načinite sirup. Kašikom maslaca namažite oveću tavu. U nju poslažite red kruha, zatim red sira, sirupa, prezle, maslaca i borovih sjemenki. Slojevi se tako nižu dok se ne utroši sav materijal. Na taj način priređeni kruh ispecite oko 20 minuta na jakoj vatri. Puding se servira vruć s voćem ili sokom od malina.

Kolač s pudingom od vanilije

Sastojci: 6 jaja, 6 kašika šećera, 6 kašika brašna, 3 kašike kakaa, 1 prašak za pecivo, 1 dl vode, 100 g šećera; Za kremu: 5 dl mlijeka, 2 pudinga od vanilije, 1 margarin za kolače, 6 kašika šećera

Priprema: Umutite jaja i šećer u čvrsti snijeg, zatim u tu smjesu lagano sipajte brašno, kakao i prašak za pecivo koje ste zajedno izmiješali, pa stavite u pećnicu koju ste zagrijali na 200°C i pecite oko 20 minuta. Pečeni biskvit još dok je vruć prelijte prokuhanom vodom i šećerom, sa 4  pune kašike šećera i 1 dl vode.

Priprema kreme: Prokuhajte mlijeko, šećer i puding, ostavite da se ohladi. Izmiksajte pjenasto margarin pa ohlađen puding umiješate u margarin sve dok ne bude glatka krema. Kolač ukrasite čokoladnim mrvicama ili po želji.

Gusto poslovica: “Nije neobično da će čovjek doživjeti veće zadovoljstvo od pudinga dok je živ, nego od sve hvale nakon što umre.”

Pripremila: Ivana Jokić

Pašteta je mesna prerađevina, odnosno namaz koji je dobijen od određene vrste životinjskog mesa. Paštete se dijele na jetrenu i čajnu paštetu te paštetu u crijevu (tvrdo i meko pakovanje). Danas postoji mnogo različitih vrsta ovog popularnog proizvoda, od  pilećih i svinjskih pašteta, do  pašteta od guščje jetre i vegetarijanskih.

Paštete sadrže velike količine soli i prilično masnoća, pa se preporučuje njihova upotreba jednom sedmično kao zamjena za neki međuobrok, a mogu se servirati i ujutro uz čaj ili kafu kao doručak.

Foie gras - pašteta od guščije ili pačije jetre

Stručnjaci kažu da je poseban gurmanski doživljaj jetrena pašteta pripremljena od guščije jetre. Pod pojmom foie gras krije se proizvod koji predstavlja jednu od najcjenjenijih delicija. Radi se o guščijoj ili pačijoj pašteti koja se dobiva iz jetre ovih životinja. Te se životinje u kontroliranom uzgoju prisilno hrane, odnosno tove. Paralelno s uvećanjem njihove mase, dolazi do uvećanja njihove jetre. Pod takvim režimom prehrane gusaka ili pataka, njihova jetra postaje veća i masnija. Od te se sirovine, pažljivim načinom pripreme i kuhanja, priprema namaz koji gurmani svrstavaju u sam vrh najukusnijih i najcjenjenijih kulinarskih proizvoda. Naziv foie gras zapravo znači masna jetra, a zaštićen je u mnogim zemljama, posebice u Francuskoj otkud i originalno dolazi.

Obrok s paštetom

Paštetu možemo jesti s kruhom, tostom, krekerima, pecivom, zelenom salatom, kukuruzom i mnogim drugim namirnicama. Konzumira se kao hladno predjelo ili jednostavan namaz na kruhu. Na pikniku ili u pauzi posla pašteta je namirnica koja svakako dobro dođe. Ljeti joj je dovoljno priložiti paradajz kako bi ugođaj bio potpun. Paštete se također koriste u pripremi nabujaka, kroketa, umaka i krema za mesne odreske.

Gusto savjet: Prilikom čuvanja pašteta treba voditi računa da te namirnice vrlo lako poprimaju aromu ostalih namirnica ako se one nalaze u njenoj blizini. Tako nije preporučljivo imati u hladnjaku bijeli ili crni luk, ako se u njemu nalaze neki otvoreni namazi.

Gusto recepti za domaće paštete:

Gusto upozorenje: Industrijska proizvodnja mesnih prerađevina ima cijeli niz prednosti nad kućnom radinošću, jer osigurava ujednačene proizvode koji su zdravstveno valjani i laboratorijski kontrolirani. U slučaju kućne radinosti prerađevine nisu ujednačenog kvaliteta, te nisu laboratorijski kontrolirane, što znači da su zdravstveno nesigurne. Izuzetak je vegeterijanska pašteta!

Vegeterijanska pašteta

Sastojci: 600 g patlidžana, 500 g mladog sira, 3-4 češnja bijelog luka, 1 kašika senfa, so

Priprema: Patlidžan ogulite, isijecite na kocke, pa skuhajte u poklopljenoj vatrostalnoj posudi u mikrovalnoj pećnici 5 minuta, a možete ih i ispeći u rerni. Ispasirajte patlidžan mikserom. Mladi sir najprije izgnječite viljuškom pa i njega ispasirajte. Dodajte patlidžanu i zajedno izmiksajte. Dodajte sitno sjeckan bijeli luk i senf te posolite po ukusu.

Degustacija: Od ove mjere dobit ćete otprilike jednu teglu ukusne vegeterijanske paštete koju možete jesti namazanu na hljeb uz jutarnju kafu ili čaj.

Riblja pašteta

Sastojci: 125 g maslaca, ½ manje glavice crnog luka, 3 kisela krastavca, 1 konzerva tunjevine, 1 sardina, sok od pola limuna, 2 kašičice senfa, biber, so

Priprema: Umutite maslac sa senfom, narendanim crnim lukom, pa dodajte ocijeđenu tunjevinu i sardinu i sitno sjeckane kisele krastavce i sve dobro umutite. Posolite po ukusu, dodajte limunovog soka i bibera po ukusu i sve to zajedno još malo promiješajte - dobit ćete finu pjenastu masu.

Gusto savjet: Riblju paštetu možete poslužiti na kruhu, tostu, krekerima ili pak u prepolovljenim kuhanim jajima.

Pašteta od pileće jetre i vinjaka

Sastojci: 250 g pileće jetre, 100 g maslaca, 1 kašika vinjaka, 1 kašika sherry-brandyja, 1 češanj bijelog luka, list peršuna, so i biber prema ukusu, sok od ½ limuna

Priprema: Na maslacu popržite sitno narezanu jetricu. Nakon prženja premjestite jetricu u mikser, a u tavi prokuhajte vinjak. Izmiksajte jetru u koju ste dodali bijeli luk, sok limuna, vinjak i sherry. Ukrasite peršunovim listom.

NUTRICIONISTA:

Mesna pašteta

Sastojci: 200 g kuhanog mesa vrste po želji, 50 g pileće jetrice, 2 češnja bijelog luka, malo mrkve, peršuna, senfa po ukusu, 3-4 velike kašike mekanog sira ili za mazanje (ili majoneze po ukusu), so i biber, kašika maslaca

Priprema: Skuhajte malo mrkve i odvojeno skuhajte svo meso i jetricu. Skuhano meso, jetricu i mrkvu izmiksajte zajedno u blenderu, pa dodajte i sve ostale sastojke i dobro promiješajte.

Gusto savjet: Mesna pašteta može se poslužiti za doručak ili kao ukusno predjelo.

Iako smo već pisali o krompiru, o ovoj vrijednoj namirnici uvijek postoji još mnogo toga za reći. Krompir je nezaobilazni pratilac ishrane, bilo da se radi o porodičnom ručku, svečanostima ili čak boravku u prirodi. On je primjerena zamjena za tjesteninu, rižu i kruh, a poslije žitarica najvažnija je ljudska hrana. Krompir kao namirnica ne deblja, a osim toga ima pozitivna energetska i diuretička svojstva. Ovu namirnicu na tržištu susrećemo: sirovu, sušenu i zamrznutu, te kao sastojak raznih prerađevina. Mladi krompir se razlikuje prema vremenu dozrijevanja, a sadrži više šećera, vode i vitamina C. U Bosni i Hercegovini najpogodnije područje za uzgoj krompira visokog kvaliteta jeste područje velikih kraških polja. To su: Livanjsko, Glamočko i Duvanjsko polje.

Priprema mladog krompira

Malo je onih koji ne uživaju u izvanrednoj slasti mladog krompira. Mladi krompir je veoma ukusan kao samostalno jelo, nakon što se dobro skuha i začini, ali i u kombinaciji s drugim povrćem i namirnicama. Dodaje se u mnoge salate i služi kao prilog mesu i ribama. Na našim prostorima veoma je popularna krompir čorba koja se može praviti na različite načine, no sa mladim krompirom u gotovo svakoj kombinaciji bit će slasna. Osim soli, bibera i začina za povrće, krompiru odgovara niz primorskih i kontinentalnih začina i bilja, kao i sve masnoće koje se upotrebljavaju u kuhinji. Nakon što se mladi krompir ostruže nožićem ili opere četkom pod mlazom vode, reže se ukorak s primjenom. Dakle, prema tome pržite li ga, pečete ili kuhate, krompir režite na rezance, štapiće, kocke, ploške, kriške ili ga kuhajte u kori. Krompir se konzumira isključivo kada je termički obrađen!

Gusto upozorenje: Podgrijavanje krompira se ne preporučuje zbog glikozida solanina koji se nalazi u njemu. Njegova koncentracija u jednom obroku nikad nije toliko velika da bi mogla izazvati trovanje, ali ipak treba biti oprezan.

Razne korisne funkcije krompira

- kriške krompira sprečavaju izbijanje plika prilikom opekotina

- krompir, tj. škrob iz njega, može otkloniti mrlje od špinata ili masti, a vodom u kojoj se kuhao krompir lako se čisti srebrenina

- krompir sa odjeće otklanja tragove od znoja, a može se koristiti i kao dezodorans.

Gusto savjet: Operite mladi krompir, isijecite ga na nekoliko kolutića i njime obložite lice i ruke. Poslije desetak minuta već ćete primijetiti djelovanje: koža postaje svjetlija, mekša, dobija prirodan sjaj. Ovaj recept se posebno preporučuje za njegu ruku dok se radi u kuhinji.

Gusto recept s mladim krompirom:

Sočni mladi krompir

Sastojci: sitni mladi krompir količine po potrebi, 1 crvena veća paprika, 1 zelena paprika, 1 glavica crvenog luka, nekoliko češanja bijelog luka, so, biber, začin za povrće, maslinovo ulje

Priprema: Krompir dobro operite, zatim operite paprike i isijecite na veće komade veličine krompira. Isijecite jedan i drugi luk, začinite i pomastite sa malo maslinovog ulja. U tepsiju istresite krompir i ostalo povrće te dobro začinite sa soli, začinom za povrće i biberom. Pomastite sa još maslinovog ulja i ubacite u zagrijanu pećnicu. Pecite 30-tak minuta uz povremeno miješanje tako da svugdje bude lijepo rumeno povrće. Kada je krompir mekan izvadite ga iz pećnice. Servirajte na tanjire i služite uz razna mesa, a može i samostalno.

Mladi krompir sa peršunom

Sastojci: 1 kg mladog krompira, 1 vezica isjeckanog peršuna, puter ili margarin, malo soli

Priprema: Madi krompir lagano ogulite (ili sastružite četkicom) i skuhajte u slanoj vodi. Odlijte vodu i dodajte dosta sjeckanog peršuna i putera, te miješajte dok se puter ne otopi, zatim posolite po ukusu.

NUTRICIONISTA:

Mladi krompir sa gljivama

Sastojci: 1 kg mladog krompira, 300-400 g gljiva (šaminjoni, bukovača, šitaka, miješano ili samo jedna vrsta po izboru) so, biber, maslinovo ulje i svjež ruzmarin

Priprema: U zemljanu ili vatrostalnu posudu stavite cijeli krompir i gljive. Posolite i pobiberite te polijte sa malo dobrog maslinovog ulja. Nalijte malo vode, a odozgo obilato pospite sa svježim ili suhim ruzmarinom. Stavite foliju te pecite oko 40 minuta na 200°C, zatim foliju skinite i pecite još 10-15 minuta na 250°C.

Krompir salata

Sastojci: 1 kg mladog krompira, 200 g rotkvica, oko 250 g majoneze, bijeli luk, so, biber

Priprema: Krompir u ljusci stavite da se kuha. Rotkvice oprerite, nemojte ih guliti nego im odsijecite malo gornji i donji dio i naribajte ih. Bijeli luk propasirajte ili jako sitno isjeckajte, količine po ukusu. Vruć krompir ogulite, isjeckajte na ploškice i pomiješate sa naribanim rotkvicama i bijelim lukom. Malo posolite i pobiberite, te sve izmiješajte sa majonezom. Ohladite salatu. Krompir salatu možete služiti uz sve vrste mesa.

Za sitničave i prezahtjevne ljude često se kaže da tjeraju mak na konac, a za one povučene ili, na neki način ponižene, kaže se da su manji od makova zrna. Šta je to tako sporno i zanimljivo sa tim sićušnim zrnom?!

Gusto zanimljivost: “Tjerati mak na konac” doslovno znači cjepidlačiti, odnosno pretjerivati, zapeti za nešto što je gotovo nemoguće. Izraz porijeklo duguje sićušnim makovim zrnima koja je gotovo nemoguće nanizati na konac.

Mak je poznat još iz antičke Mezopotamije, a u antičkoj Grčkoj služio je kao okrepa sportistima prije natjecanja. Ona pak narkotička strana maka bila je poznata već u staroj Kini, kod Sumerana, u starom Egiptu i Rimu, a čak ga i Homer u Odiseji spominje kao “biljku sreće”.

Opis biljke

Malena plavosiva, žuta ili smeđa sjemenka skriva se u čahuri makove glavice. To je plod jednogodišnje biljke Papaver somniferum, karakteristične za Mediteran, a koja se kruni prekrasnim rozim, bijelim, žutim, narandžastim i, najčešće, crvenim cvjetovima. Najkvalitetniji mak dolazi od jedne holandske vrste ove biljke. Cvjetovi cvjetaju u maju i junu, dok tobolci sa makovim sjemenkama sazrijevaju u septembru.

Gusto zanimljivost: Izraz “biti manji od makova zrna” također proizlazi iz sićušnosti zrna i koristi se pri prikazivanju superiornosti u odnosu na nekoga, prikazivanju poniženosti ili obezvrijeđivanju nečega.

Mak u kuhinji

Mak se koristi za obogaćivanje okusa hljebu, kolačima i keksu, dodaje se tjestenini, ribi i povrću, a u Indiji se pomoću njega zgušnjavaju sosovi. Na našim prostorima se uglavnom koristi plavi mak, dok je u Indiji i na Bliskom Istoku poznat i omiljen bijeli mak kao sastavni dio mnogobrojnih mješavina začina ili dodatak bogatim jelima od riže i mesa. Mak po okusu podsjeća na orah.
U nekim zemljama mak se koristi isključivo kao začin, zbog (neopravdanog) straha od narkotičkog dejstva. Takva svojstva pokazuju samo nezrele glavice maka, a sazrijevanjem se u potpunosti gube. Kod nas se mak često koristi za kolače i razne poslastice.

Energetska vrijednost 100 g maka je 330 kcal. Pored toga, sadrži 11 g masti, dosta ugljikohidrata, od toga 8 g vlakana, te posjeduje i malo proteina, kalcija i željeza.

Mak koji se možete kupiti u trgovinama ne sadrži alkaloide jer su sjemenke osušene, a često i već samljevene i spremne za raznovrsnu primjenu. Takve osušene sjemenke su bogat izvor mangana, bakra i kalcija, sadrže i znatne količine linolne i oleinske kiseline.
Makovo ulje
Za dobivanje ulja koristi se sjeme rascvjetalog sivog i plavog maka, a koriste se samo zrele, lagano prepržene sjemenke. Ulje je svijetložute boje, mirisa poput zrelog sjemena maka i blago orašastog okusa. Koristi se pretežno za pripremu salata i kolača. Najviše se upotrebljava u Austriji i u orijentalnoj kuhinji. Njegova aroma najviše dolazi do izražaja u jelima od maka te pecivima i desertima.
U orijentalnoj kuhinji makovo ulje dodaje se u mnoga jela na kraju, kako bi im se na taj način pojačala aroma. Makovo ulje posjeduje u odnosu na ostala ulja najviši postotak linolske kiseline.

Gusto recepti s makom:

Makova suza

Sastojci: Za biskvit: 5 žumanaca, 3 kašike šećera, 2 kašike brašna, 3 kašike gustina, kesica vanilin šećera, 3 kašike ulja; Za fil: 1 limun, 150 dl slatke pavlake, 250 g punomasnog neslanog sira, 4 kašike šećera, 1 kašika mljevenog maka; Za preljev: kesica crvenog želatina

Priprema: Jaja pjenasto umutite sa šećerom i vanilin šećerom, dodajte brašno i ulje pa dobijenu masu razlijte u pleh koji ste prekrili masnim papirom i pecite 15 minuta na 180°C. Sir i šećer mutite dok ne dobijete glatku smjesu i dok se šećer potpuno ne istopi. Umiješajte narendanu koricu limuna i mak, pa polako ulijte sok od limuna. Pavlaku čvrsto ulupajte i polako je dodajte masi od sira. Krem premažite preko kore, izravnajte ga i prelijte crvenim želatinom koji ste pripremili prema uputstvu sa kesice.

Kolač od maka

Sastojci: 7 jaja, 250 g mljevenog maka, 250 g šećera, 150 g maslaca, grožđice, korica limuna, cimet, rum, 150 g čokolade za kuhanje

Priprema: Mikserom dobro izmiješajte maslac, žumanca i šećer. Kratko prokuhajte mljeveni mak sa malo mlijeka i začinima te pustite da se ohladi. Napravite snijeg od bjelanaca i sve sjedinite. Pecite pola sata na 180°C. Na ohlađen kolač prelijte glazuru od 150 g čokolade i kašike maslaca.

Knedle sa makom

Sastojci: Za tijesto: 200 g krompira, 40 g maslaca, 1 jaje, 125 g svježeg kravljeg sira, 200 g brašna, 30 g pšeničnog griza, so; Za fil: 200 g mljevenog maka, 150 ml mlijeka, 50 g prezle, 200 g džema od šljiva, 3-4 kašike ruma, šećer po potrebi; Za preljev: 250 ml slatkog vrhnja, 250 g čokolade u prahu
Priprema: Za tijesto, krompir ogulite i skuhajte, a zatim zdrobite u pire. Dodajte maslac, prstohvat soli i jaje pa dobro promiješajte. Dodajte i zdrobljeni sir. Ostavite smjesu da se malo ohladi, pa dodajte griz i brašno (koliko je potrebno da zamijesite tijesto).
Za fil, mak prelijte kipućim mlijekom, dodajte džem i kašiku ruma, pa smjesu izmiksajte da se sastojci povežu. Po potrebi dodajte još ruma ili prezle, ako je smjesa previše gnjecava. Po želji možete dodati i šećer. Ohlađeno tijesto razvaljajte (oko 0,5 cm) i narežite ga na kvadrate. Na svaki kvadrat stavite malo fila. Preklopite krajeve preko nadjeva i oblikujte u kuglu. U loncu zakuhajte posoljenu vodu. U nju dodajte kuglice i nakon pola minute kuhanja, kutljačom prođite ispod njih, da se ne zalijepe za dno. Kuhajte ih oko 15 minuta. Kuhane kuglice ocijedite i poslužite
prelivene čokoladom. Po želji, posipajte ih nasjeckanim orasima ili čokoladom.
Za preljev, u lonac stavite slatko vrhnje i čokoladu i zagrijavajte na laganoj temperaturi dok se
sastojci ne povežu.