Pretraga
Newsletter

Upišite se u naš Newsletter i budite uvijek obaviješteni o novim aktuelnostima na vrijeme!
Surfate kroz arhivu za tag vino.
Pripremila: Ivana Jokić
Vinsko sirće se dobija iz prirodnog izvora - vina, vrenjem bez ikakvih dodataka. Mora sadržavati najmanje 4 posto sirćetne kiseline i 12 g/L ekstrakta bez šećera. Sirovina je isključivo vino, obično slabijeg kvaliteta ili vino koje sadrži povišenu sirćetnu kiselinu zbog aktivnosti sirćetnih bakterija. Vinsko sirće ima karakterističan ugodan miris, crvenkaste je ili žute boje, što zavisi od boje upotrebljenog vina. Bijelo vinsko sirće odlično se slaže s ribama, umacima, salatama, te voćnim salatama. Tamne vrste vinskog sirćeta slažu se s tamnijim vrstama mesa. Najčešće se upotrebljavaju za marinade i začinjenu zimnicu te kisele juhe.
Razgovarao: Adnan Učambarlić
Aleš Kristančić, vlasnik vinarije Movia iz Goriških brda, jedan je od 12 najboljih svjetskih vinara. Njegova vina se nalaze na vinskim kartama nekih vodećih newyorških restorana, imaju odlične recenzije u svjetskoj vinskoj publicistici, a pile su ih brojne znamenite ličnosti. Sam Kristančić je nosilac brojnih priznanja i nagrada u vinskom svijetu.
Nakon uspješnog, petog po redu vinskog festivala održanog jesenas u organizaciji Bud importa, priča o vinima se nastavlja uz jednog od 12 najboljih svjetskih vinara - slovenačkog vinara Aleša Kristančića i uglednog bosanskohercegovačkog vinara Josipa Brkića, koji je po prvi put predstavio autohtonu hercegovačku sortu žilavka, u jednom sasvim drugom svjetlu, a koja će zasigurno impresionirati mnoge svjetske enologe.
Pripremio: Adnan Učambarlić
Ljekovita snaga vina jača srce i krvne žile, izbacuje otrove iz tijela i okrepljuje umornu dušu? Tako su bar vjerovali antički liječnici koji su poput Hipokrata 400 godine prije nove ere vino koristili za ublažavanje bolova kod išijasa, liječenja rana, nesanicu i unutarnji nemir.
Piše: Dragana Nižić
Istražila: Dragana Nižić
U restoranu Veranda naći ćete sklad ponude i kvalitete, te cijene koje im odgovaraju. U njega se ne dolazi slučajno ni na brzinu. Veranda je gastronomski užitak s predumišljajem i svojim gostima nudi atmosferu koju je teško nadmašiti.
Istražila & foto: Dragana Nižić
Vinska cesta Hercegovine bogatija je za još jedno mjesto koje bi bilo šteta propustiti.
Istražila & foto Ivana Jokić
Marco Polo je mjesto u koje možete otići bez obzira na to s kim ste u društvu i koji povod je u pitanju. Možete izaći na poslovni ili porodični ručak. Ugodno je družiti se sa prijateljima, ali pomalo romantična atmosfera u večernjim satima idealna je i za izlazak u dvoje.
Istražila: Sara Krajina
Foto: Nedim Omeragić
Kao svaka prava avlija, i ova je imala svog horoza zvanog Zijo, koji je svojevremeno dočekivao goste i bio vrlo druželjubiv, a jedino je iz nekog razloga redovno nasrtao na gazdu Fiku svako jutro kada bi ovaj došao na miru popiti prvu kafu. Zašto je tome bilo tako, niko nikad nije znao objasniti. Horoza Zije više nema, ali u sjećanje na njega i njegove nestašluke u Avliji je postavljen znak pijetla.
Piše: Dragana Nižić
Bosna na jednoj i Hercegovina na drugoj strani, svaka za sebe, čine vrlo karakteristična i različita klimatska područja na kojima ljudska ruka od davnina sadi, obrađuje i ubire plodove života. I dok je sjever zemlje još uvijek nedovoljno istražen, novija saznanja obećavaju povoljnije uvjete kada je riječ o vinogradarstvu, ali tamo nedostaje tradicija uzgoja kao posljedica brojnih povijesnih i kulturnih elemenata koja je upravo na jugu doživjela svoj procvat i održala proizvodnju na zavidnoj razini. Grožđe koje se nekada koristilo kao predmet robne razmjene, bilo je i ostalo izvor života na suhom hercegovačkom tlu čiji su nasadi vinograda zaslužni za najpoznatija autohtona vina Blatinu crnu kao tamni kristal i tekuće zlato Žilavku.
Piše: Ivana Jokić
U Bosni i Hercegovini ritualima uživanja u hrani i piću pristupa se vrlo ozbiljno. Ljudi iz ovdašnjih krajeva vole polagano ispijati pića i uživati uz društvo i razgovor. Bosanci i Hercegovci jednostavno ne vole da ih se požuruje tako da je nama svima poznata uzrečica „Gdje žuriš?” ili “Gdje gori?”. Kafe barovi u BiH, naročito u proljeće i ljeto, vrve od ljudi svih generacija. I naravno, svi nešto piju! Kada govorimo o pićima koja su karakteristična za Bosnu i Hercegovinu, neizostavno je spomenuti kafu i žestoka pića poput lozovače i šljivovice. Naravno, tu je i sjajno domaće vino karakteristično za Hercegovinu, te tradicionalna pića koja su spremale naše bake poput soka od zove i kompota.
Posljednji komentari