Lagana ljetna kuhinja bila bi nezamisliva bez ribe na tanjiru čija se konzumacija preporučuje dva puta sedmično, a uz naše savjete želimo vam olakšati posao pri izboru kvalitetnih i svježih ulova.

Pripremila: Dragana Nižić

Kupovina

Kupovinu je važno obavljati na provjerenim mjestima, meso ribe treba biti čvrsto i sjajno, te nikada ne smije imati neugodan miris. Iako je jednostavnije kupovati ribu u komadu, uvijek joj prvo pogledajte oči, jer ako su bistre i izbočene, to znači da je riba svježa. Uz ovo koža treba biti sjajna, a škrge svijetlocrvene boje.

Filetiranje

Kod plosnatih riba važno je zarezati meso duž središnje kosti i tako odvojiti filete, a kod okruglih riba odvojiti glavu, zarezati duž leđne kosti i tek tada vaditi filete. Kosti možete napipati dok budete prstima prelazili preko fileta i odstraniti ih pincetom.

Priprema

Ribu je najbolje pripremati isti dan kad je kupljena, a eventualno je možete ostaviti jedan dan u hladnjaku u poklopljenoj posudi. Kada je riječ o porcijama, za jednu osobu je dovoljno oko 200 g fileta ili 300-350 g ako se radi o cijeloj ribi. Kod pripreme cijele ribe u pergamentnom papiru ili foliji potrudite se da je nadjenete limunom ili začinskim biljem, jer će tako biti puno aromatičnija i neće imati mnogo masnoće.

Pečenje

Pečenje na roštilju idealno je za pripremu manjih riba i ribljih fileta, ali vodite računa da ploča ili rešetke ne budu previše zagrijane jer će se u tom slučaju meso lijepiti i lomiti. Ovako pripremljenu ribu možete aromatizirati različitim začinima i maslinovim uljem.

Masne kiseline Omega-3 imaju niz korisnih svojstava, a jačanje funkcija središnjeg nervnog sisitema jedna je od njih.

Izvještava: Ivana Jokić

Omega-3, kojih ima u nekim vrstama riba, potiču rast sive tvari u onim dijelovima mozga koji su smanjeni kod osoba s teškom depresijom.

Ovih kiselina ima u masnoj ribi (skuša, tuna, losos, hariga, srdela) i u kapsulama. Minerali za koje postoje naznake da imaju antidepresivna svojstva su magnezij, cink, kalij i selen, a preporučene doze raspravite s liječnikom ili nutricionistom. Cink i selen mogu u prevelikim dozama uzrokovati trovanje.

Piše: Adnan Učambarlić

Bakalar je riba iz porodice Gadidae koja živi u hladnim morima. Sivosmeđe je boje s tamnim pjegama i bijelim trbuhom te izduženom velikom glavom i snažnom donjom čeljusti. U dobi od 5 godina bakalar naraste u dužinu od 80 cm do 1 m, a težak je oko 20 kg. Baltički bakalari su patuljastog rasta i nikada nisu teži od 1 kg. Ova riba obitava u sjevernom Atlantiku, uz obale Norveške, Islanda, Kanade, Grenlanda i Amerike (u vodama oko Nove Zemlje i Islanda) te u Polarnom moru i Sjevernom moru. Najjužnija granica njegovog životnog prostora je La Manche. Najveći izvoznici bakalara su Norveška, Grenland i Island te Amerika i Kanada.

Poznate su tri vrste bakalara: atlantski bakalar (Gadus morhua), pacifički (Gadus macrocephalus) i grenlandski (Gadus ogac).

Bakalar i zdravlje

Bijelo meso bakalara je blagog okusa, niskokalorični je izvor proteina te je odlična zamjena za proteine mesa. Losos, tuna, haringa i bakalar su ribe sjevernih mora koje su bogate esencijalnim masnim kiselinama. One su važne za izgradnju membrana i sastavni su dio ćelija mozga koje su ključne za proces razmišljanja i osjećaje. Mnoga istraživanja su pokazala da se redovnim konzumiranjem riba, posebno riba sjevernih mora kao što je bakalar, štiti od bolesti kardiovaskularnog sistema i dijabetesa. Bakalar štiti zdravlje kardiovaskularnog sistema zbog svog sadržaja omega-3 masnih kiselina koje sprečavaju nakupljanje bijelih krvnih ćelija i smanjuju proizvodnju leukotriena koji štetno djeluje na krvne žile što utiče na pojavu arteroskleroze. Bakalar ima i visok sadržaj vitamina cijanokobalamina (B12) i piridoksina (B6) koji snižavaju razinu homocisteina (opasnog spoja koji šteti krvnim žilama, a povišen nivo povezuje se sa povećanim rizikom od dobivanja srčanog ili moždanog udara, te s pojavom osteoporoze). Njegova jetra služi za proizvodnju ulja, važnog izvora vitamina A i D te omega-3 masnih kiselina.

Kupovina i čuvanje

Izuzev što se konzumira svjež, bakalar se i konzervira soljenjem, dimljenjem i sušenjem, a na taj način se jednostavno transportovao još u Srednjem vijeku. Zasoljeni i dimljeni bakalar vrlo je popularan u mnogim zemljama, osobito Norveškoj, Portugalu i Brazilu.

Uglavnom se može kupiti sušeni bakalar, ali se prilikom kupovine treba obratiti pažnja na njegov izgled. Riba treba biti ravna, plosnata i otvorene utrobe, bez ljuski na vratu i trbuhu (znak dobrog čišćenja prije sušenja), peraja okrenutih prema gore, neoštećene kože te bez udubljenja i znakova kvarenja. Ovakav izgled odaje bakalara prve kategorije, koji je sušen u idealnim uslovima na temperaturi od 5°C.

Na našim je prostorima teško naći svježeg bakalara. Ukoliko uspijete, prilikom kupovine provjerite kvalitet ribe (miris, čvrsto tijelo, boju očiju i škrga) te način na koji se riba čuva u ribarnici. Cijela riba bi trebala biti prekrivena ledom, dok bi fileti trebali biti sjajni, cijeli i položeni na led. Svježeg bakalara bi trebalo čuvati u frižideru, zamotanog u papir, maksimalno do 2 dana, a najbolje ga je pripremiti istog dana kada je i kupljen.

U kulinarstvu

U kuhinji se bakalar može iskoristiti na mnoge načine. Svježi bakalar termički se priprema na više načina i u raznim kombinacijama. Bakalar sa korjenastim povrćem i temeljcem pretvara se u izvrsnu riblju juhu. Fileti bakalara mogu se peći i u pećnici. Posolite ih, pobiberite, premažite sa malo maslaca i uvaljajte u mješavinu svježeg začinskog bilja s usitnjenom limunovom koricom. Zatim na mediteranski način s lukom, paradajzom, tikvicama, paprikama, kao složenac od slojeva krompira, komorača i fileta bakalara ili tipično talijanski, u lasagnama s repovima račića i školjkama. Bakalar se može i pirjati u paradajz sosu ili samo uz dodatak luka, bijelog luka, peršuna i limunovog soka te poslužiti s pirjanom lećom. Može se i omotati slaninom ili pršutom, peći u tavi ili unutar pergament papira s dodatkom kuhanih šparoga.

Na Badnje veče, dok su zvona zvonila…

Priprema bakalara za Badnjak je zahtjevnija jer se prije kuhanja treba omekšati. Prvo se dobro natuče drvenim batom, a zatim se moči u vodi 2-3 dana, tako da se barem jednom dnevno zamijeni voda. Bakalar se zatim kuha u hladnoj, posoljenoj vodi, a nakon što se skuha, odvoji se od kostiju i kože. Po želji, u vodu u kojoj se kuha bakalar može se dodati bijeli luk i lovorov list.

Bakalar se, iako nije domaći u Jadranskom moru, za Badnjak najviše priprema u Dalmaciji, a najčešći načini pripreme su na bijelo i na crveno. Na bijelo postoje dvije varijante: kao namaz, gdje se kuhani očišćeni bakalar još dok je topao miješa uz dodavanje maslinovog ulja i začina (bijelog luka, peršuna, soli i bibera), te druga varijanta - bakalar na lešo s kuhanim krompirom.

Na crveno se bakalar sprema tako da se kuhani bakalar doda na proprženi luk s maslinovim uljem, kratko proprži i zalije vodom u kojoj se kuhao bakalar. Nakon toga se doda nasjeckani bijeli luk, peršun, biber i koncentrat paradajza. Na kraju se doda krompir narezan na plohe i kuha na laganoj vatri. Za poseban okus mogu mu se na kraju dodati i grožđice.

Gusto recepti s bakalarom:

Božićni bakalar

Sastojci: 1 kg sušenog bakalara, 1 kg krompira, 1 glavica bijelog luka, 1 stručak peršuna, 2 čaše maslinovog ulja, so, biber

Priprema: Namočite bakalar dva-tri dana mijenjajući vodu svaki dan i blago savijajući ribu rukama. Kada nabubri, kuhajte ga 10-tak min. u čistoj vodi, nakon što je voda provrila. Ohladite ribu, ogulite joj kožu i očistite je od kostiju. Odložite meso na stranu. U vodi u kojoj se kuhao bakalar skuhajte kriške očišćenog krompira, procijedite ga i pristavite ga u posudu s komadima očišćene ribe. Dio bijelog luka kuhajte u mlijeku i dodajte ga ribi i krompiru zajedno s malo mlijeka u kojem se bijeli luk kuhao. Dodajte ostatak nasjeckanog svježeg bijelog luka i dosta peršuna. Sve to zalijte čašom maslinovog ulja i s malo vode u kojoj se kuhao bakalar, posolite, pobiberite te sve zajedno dobro protresite dok se ne dobije gusto mliječnasto jelo. Nekoliko minuta kuhajte na pari s protresanjem, pa opet zalijte maslinovim uljem i poslužite toplo.

Bakalar sa krompirom

Sastojci: 400 g bakalara, 1 kg krpmpira, 2,5 dl ulja (maslinovo i obično), so, biber, bijeli luk, peršun
Priprema: Bakalara dobro istucajte i namočite ga preko noći u vodi. Zatim ga operite i stavite da se kuha dok ne postane mekan. Izvadite ga iz vode (vodu sačuvajte) i položite ga na čistu salvetu, pa očistite od krljušti i kostiju. Krompir ogulite, operite i narežite na tanke kriške pa složite u lim red krompira, pa red bakalara. Svaki red pospite sitno sjeckanim bijelim lukom i peršunom, te prelijte toplim uljem. Solite i biberite. Kad je sve posloženo, dolijte malo vode u kojoj se kuhao bakalar i pecite u pećnici dok krompir ne omekša.

Brudet od bakalara

Sastojci: 500 g smrznutog bakalara, 1 kg mladog krompira, 4 glavice luka, 1 konzerva pelata, 4 češnja bijelog luka, 100 ml bijelog vina,  30 ml prošeka, 1 lovorov list, 2 kašičice sjeckanog peršuna, maslinovo ulje, so i biber

Priprema: Filete bakalara ostavite na sobnoj temperaturi da se odmrznu, zatim očistite od preostalih kostiju i narežite na sitnije komade. Sjeckani luk pirjajte na malo maslinovog ulja dok ne omekša. Zatim dodajte narezani bakalar i pirjajte dok ne prestane puštati vodu. U čisti lonac slažite red krompira (oguljenog i narezanog na ploške), red bakalara, red pelata i tako dok ne potrošite sve namirnice. Dodajte so, biber i protisnuti bijeli luk, a preko svega pospite svježe sjeckani peršun i prelijte maslinovim uljem (1 dl ili više). Sve zajedno podlijte bijelim vinom, prošekom i sa toliko vode da prekrije namirnice, te ostavite da vrije na laganoj vatri dok krompir ne omekša (oko 30 min.). Prije posluživanja ostavite da odstoji bar 1h, kratko podgrijte i poslužite.

Piše: Nina Branković

Ljeto je, vrijeme obilja dostupnih svježih, ukusnih i zdravih morskih plodova. Plodovi mora su sve ono fino i jestivo što nam dolazi iz morskih dubina, od plave i bijele ribe do škampa, kozica, lignji, raznih vrsta školjki i sl. Opremite se znanjem kako bi vam ovogodišnji rižoto od sipe, školjke na buzaru ili hobotnica ispod peke bile prvoklasne. U ovom broju donosimo kratki pregled nekih od najpopularnijih morskih plodova kako bismo i mi dali mali doprinos vašem morskom užitku.

Kako odabrati svježe

Kod kupovine morskih plodova veoma je važno paziti da kupite svježe proizvode. Kad kupujete rakove, obratite pozornost na njihov miris - treba biti svjež i isključivo morski. Rakovi ne smiju nimalo mirisati po amonijaku, trebaju biti sjajni zbog vlažnosti, a noge, glava i kliješta moraju biti u potpunosti pričvršćeni za tijelo. Njihov će okus najbolje doći do izražaja ako ih kupite žive i kuhate dok su još uvijek jako svježi. Jastog bi, kad ga uzmete u ruku, trebao biti teži nego što ste mislili, a svježe kozice trebaju biti čvrste pod rukom. Ako pak kupujete zaleđene kozice, bolje je potražiti vrstu koja je zaleđena zajedno s oklopom - tako će djelovati svježije. Kad ste pak u potrazi za školjkama, kupite one koje su glatke i sjajne, a ako se radi o dagnjama ili kamenicama, treba kupiti one koje su čvrsto zatvorene. Istovremeno, kao i druge namirnice koje su direktan rezultat darežljivosti majke prirode, tako i morski plodovi imaju svoju sezonu. Iako se dagnje i kamenice iz uzgoja mogu pronaći u gotovo bilo koje doba godine, druge vrste nisu tako dostupne u svježoj varijenti. Ukoliko ste u mogućnosti, nastojte izbjeći zaleđene školjke jer nakon kuhanja jako često imaju pomalo gumenast okus.

Rakovi, mekušci i školjkaši

Kada govorimo o rakovima, podrazumijevamo hlap, jastog, kozice, gambore i škampe. Istovremeno najpoznatiji primjerci školjkaša su dagnje, kamenice i prstaci. A ako se radi o mekušcima bez ljuske, odnosno glavonošcima, u tu slasnu skupinu ubrajamo npr. sipu, hobotnicu, muzgavce i lignje.

RAKOVI

Jastog je prvoklasan specijalitet među gurmanima. Jastozi se kuhaju živi i jestivi su gotovo u potpunosti, što znači da se oštrim nožem jedino treba odstraniti središnji “vrećasti” dio zajedno s tamnim iznutricama. Zelenkasto-siva jetra je sasvim jestiva, a oklop naravno nećete pojeti, ali ga možete iskoristiti za pripremanje ribljeg temeljca koji može biti odlična podloga za umak od jastoga. Kuhani jastog može se poslužiti i kao hladno i kao toplo jelo i izvrsno se slaže s mrvom maslaca, limunovog soka ili majoneze.

Škampi su rakovi koji žive na mekanom dnu Atlantskog okeana, Sredozemnog i Jadranskog mora. U Jadranu su najgušće populacije zabilježene uz otok Jabuku, u Velebitskom kanalu, na Kvarneru i Kvarneriću. Žive na dubinama od 200 do 800 m, ali ih se može naći i u plićim dijelovima. Tijelo škampa je vitko, narandžasto-ružičaste boje, izduženo i bočno spljošteno. Da bismo provjerili da li su škampi svježi, rep stisnemo pri dnu, a gornji dio repa oslobodimo od ljuske samo onoliko koliko je potrebno da bi mogli zahvatiti gornji dio mesa. Ako izvučemo iz ljuske cijeli komad mesa-repa, a da pritom ne pukne, znači da su svježi.

Kozice su manji rakovi od škampa ali se slično pripremaju. Kod pripreme kozice se mogu samo malo prokuhati u slanoj vodi, ali još su slasnije ako ih se baci na gril, prži u dubokom ulju, koristi kao dodatak brojnim brudetima itd. Svakako obratite pozonost da budu dovoljno skuhani, ali nemojte pretjerati jer će u protivnom postati tvrdi i gumenasti - morate steći osjećaj za pravi trenutak kad su gotovi. Blagi okus kozica “zasjat” će u slatko-kiselim istočnjačkim kombinacijama ili egzotičnom rižotu sa šafranom.

MEKUŠCI

Hobotnica: Čitavo tijelo hobotnice je snažan mišić obavijen sluzavom kožom. Svježa hobotnica mora imati miris po moru, koža joj treba biti vlažna bez sluzi, karakteristične pigmentacije, dok meso treba biti čvrsto i žilavo. U tjelesnim naborima krije vrećicu s crnilom. Meso ženki je ukusnije. Mužjaci se od ženki razlikuju po izrazito velikim prijanjaljkama kojih, međutim, imaju samo nekoliko i ne na svim krakovima.

Čišćenje i priprema hobotnice: Svježu hobotnicu najbolje je zamrznuti u hladnjaku na nekoliko dana ili pak istući na kamenu čim je se ulovi. Oba su postupka potrebna da bi omekšala. Svježa hobotnica, kao i sipa ili muzgavci, čisti se jednostavno: najbolje je razrezati između glave i početka „debla” krakova, odmah ispod očiju. Glavu se potom zareže tako da se ne ošteti kesica s crnilom, koju treba izvaditi i ostaviti po strani (ili baciti ako vam ne treba). Izvadi se utroba, bace usta i oči te sve dobro opere pod hladnom vodom. Svi ostali dijelovi su upotrebljivi. Hobotnice kupljene zamrznute po pravilu su već očišćene i pripremljene za kuhanje, često i narezane.

Hobotnicu se stavi kuhati u hladnu vodu. Najbolje je kuhati dok voda ne zavrije, a onda još 20 minuta dok se ne počne odvajati koža od mesa. Hobotnica mora posve omekšati (kuhana je kada je možete probosti viljuškom bez otpora), osim ako je ne kanite nastaviti pripremati na druge načine (recimo, peći). U tom slučaju, treba ostati malo žilava, tj. al dente. Kada je kuhana, izvadi se iz vode, ocijedi, oguli joj se koža te se nareže na manje komadiće.

Sipa: Sipu prije spremanja treba dobro oprati pod mlazom hladne vode. Skine joj se tanka kožica te - postupkom kao i kod čišćenja hobotnice - izvade oči, usta te kost i pažljivo ukloni utroba te kesica s crnilom. Crnilo se obično koristi za crni rižoto sa morskim plodovima.

Lignje: Na isti način čiste se i lignje, ali i muzgavci (koji nemaju kesicu s crnilom). Lignje koje su netom izvađene iz mora ne moraju se čistiti, već ih se može odmah spavljati. Kod lignji je specifično da se moraju pripremati ili jako naglo ili pak jako dugo - sva polovična rješenja rezultirat će nečim što će najviše nalikovati na gumu. Lignje možete jednostavno staviti na gradele, možete ih rezati na kolutiće i pržiti u dosta ulja (tzv. calamari) ili ih možete puniti i takve peći dok ne postanu mekane. Odlične su sa krompirom.

ŠKOLJKAŠI

Kamenice: Kamenice se jedu sirove, tek s nekoliko kapi limunovog soka, kao vrhunski gastronomski doživljaj. Kamenice se često opisuju i kao moćan afrodizijak, dijelom kao rezultat drevnih tradicijskih priča, a dijelom zbog činjenice da su iznimno bogate cinkom. Taj mineral često nedostaje u prehrani modernog čovjeka, te se njihovom konzumacijom popravlja nutritivni i zdravstveni status, a time i spolni nagon. Kamenice su najzrelije i najukusnije u martu. Meso svježe kamenice je sivo-bijele boje, jedro, a ipak mekano, ugodnog morskog mirisa. Dobra kamenica za konzumiranje mora biti hladna, svježa, srednje veličine, nježna, sočna i dobra okusa.

Dagnje. Ovo je duguljasta vrsta trokutaste crne školjke s plavim odsjajem, dužine 5-8 cm. Unutrašnji dio im je sjajan i gladak, a u njemu je smješteno tijelo dagnje. Dagnje se koriste za pripremu raznovrsnih ribljih jela u svim kuhinjama svijeta: od belgijske juhe od školjkaša, južnoameričkog chowdera, guste juhe od ribe ili školjkaša s povrćem, preko španjolske paelle i francuskog casserolea do dalmatinske buzare.

Priprema dagnji: Svježe dagnje isperite pod mlazom tekuće vode i prema potrebi vanjski dio školjke očistite četkom. Otkinite makazama smeđa vlakna koja vire iz školjke i koja joj služe da se pričvrsti za podlogu u moru. Prilikom kuhanja dagnje stavite u široku, plitku posudu na srednje jaku vatru i kuhajte ih dok se školjke ne otvore. Kada se otvore, kuhajte ih još 3-5 minuta. Pritom pripazite da u posudu ne stavite previše školjki jer ukoliko je dagnji previše, neće sve dobivati jednaku količinu topline i neće se ravnomjerno otvarati. Uklonite sve dagnje koje su vam ostale zatvorene i nemojte ih koristiti za jelo. Kod pripreme dagnji na pari, za otvaranje školjki potrebno je 5-9 minuta od početka procesa parenja. Ukoliko ih pripremate u mikrovalnoj pećnici, u posudu dodajte 50 ml vode i kuhajte ih na visokoj temperaturi 4-5 minuta.

Kapice svetog Jakoba: Školjka iz koje se rodila Afrodita, u Grčkoj i Rimu pripremala se i u raznim vinskim umacima, ili jednostavno otvarala na užarenoj ploči ili na pari, a onda jela onako svježa, njezino bijelo meso. Santiago de Compostela, najpoznatiji samostan i svetište svetoga Jakova Starijeg na španjolskoj sjeverozapadnoj atlantskoj obali, podjednako je poznato po slavnom svecu, zaštitniku cijele hispanske zemlje, koliko i po školjci nazvanoj lepeza (zbog oblika) ili kapica sv. Jakova, koju je taj mučenik nosio oko vrata za svojih pohoda cijelim Iberskim poluotokom, a koji su po istoj predaji i legendi završili upravo na mjestu gdje se danas izdiže samostan. Budući da lepeza ili kapica sv. Jakova ima iznimno slatkast okus koji ne treba kvariti obiljem dodataka, tako se često služi i danas, najprostije pripremljena, širom Sredozemlja, a tek ponekad, u iznimnim prilikama, potopljena u raznim umacima dodaje se kao profinjena osnova rižotima ili tjesteninama.

Gusto recepti s morskim plodovima:

Gratinirane lepeze Sv. Jakova (Jakovske kapice) - mediteranski recept

Potrebno: 12 školjki kapica sv. Jakova, parmezan, bijeli luk, peršun, prezla, puter, maslinovo ulje

Priprema: Na pari otvorite 12 lepeza sv. Jakova i odstranite smeđe škrge tako da u školjci ostanu samo bijeli mišić i crveni koralj. Pospite svaku lepezu kašikom sjeckanog bijelog luka i paršuna, kašikom prezle i parmezana, položite na školjke po listić putera i pokapajte maslinovim uljem. Zapecite naglo u vrućoj pećnici i odmah poslužite. Ovo je uobičajeni mediteranski recept.

Gusto savjet: Jelo se izvrsno slaže uz suho bijelo vino.

Svježe kamenice

Potrebno: kamenice (6 do 10 komada po osobi), limun

Priprema: Uzmite kamenice koje su dobro zatvorene. Očistite ih, otvorite ih oštrim, posebnim nožem tako da dublji dio ljušture ostane na donjoj strani, a plići na gornjoj. Kod otvaranja pazite da se iznutra ne iscijedi sok. Da bi se kamenice lakše otvorile, stavite ih na usitnjeni led ili u zamrzivač na 10 minuta. Svježe, nakapane limunovim sokom, prinesite ustima i posrčite ih.

Gusto savjet: Uz njih poslužite kriške kruha.

Hobotnica ispod peke

Potrebno: 1-2 kg hobotnice, 1 kg krompira, par zrna bibera, malo soli, dosta maslinovog ulja, par lovorovih listova

Priprema: Hobotnicu prokuhajte u vodi 15 minuta (ne treba se ništa dodavati u vodu), iscijedite je. U posudu za pečenje stavite malo ulja na dno pa naslažite oguljene krompire izrezane na četvrtine, posolite, pa na krompir stavite prokuhanu hobotnicu, malo isjeckanih lovorovih listića i obilno zalijte s maslinovim uljem. Poklopite i krčkajte na laganoj vatri 40-50 minuta. Hobotnica je gotova kada je savršeno mekana. Ne dodajite nikakvu vodu jer hobotnica pusti malo tekućine, dovoljno da se ništa ne uhvati za lim.

Gusto savjet: Krompira uvijek možete narezati malo više

Dagnje i škampi na buzaru

Potrebno: 1 kg dagnji, 1 kg škampi, 1 glavica bijelog luka, 1 svežanj peršuna, 0,5 l pastrano paradajza (pasata ili zgnječenih pelata), 1 dcl bijelog vina, 4 kašike maslinovog ulja, 4 kašike šećera

Priprema: Operite i očistite školjke i škampe. Bijeli luk sitno nasjeckajte te dinstajte u većem loncu na maslinovom ulju oko 30 sekundi. Dodajte pasirane pelate na bijeli luk. Dodajte šećer kako pelati ne bi bili kiseli i pustite kuhati dok ne počne vriti. Dodajte školjke i poklopite te kuhajte dok se ne otvore školjke. Kada su se školjke otvorile, pospite sitno nasjeckanim peršunom, zalijte vinom te pustite 2-3 minute da buzara prokuha.

Gusto savjet: Najbolje je jelo konzumirati dok je još vrelo.

Hobotnica na salatu

Potrebno: 2 kg očišćene hobotnice,  50 g sitnih kapara, 2 režnja zgnječenog bijelog luka, ½ kašike friško mljevenog bibera, soli, stučak sjeckanog peršuna, 2-3 dl maslinovog ulja; Za kuhanje hobotnice: 10 listova lovora, 2 kašike korijandera u prahu, 2-3 čepa od flaša za vino (čepovi služe da bi pokupili gorčinu koju ispušta hobotnica pri kuhanju)

Priprema: Očišćenu hobotnicu zajedno sa lovorom i korijanderom i čepovima od vina stavite u posudu i prokuhajte dok hobotnica ne omekša. Ne treba da bude mekana već al dente. Kuhanu hobotnicu izvadite iz vode i očistite kako smo gore u tekstu opisali. Nasijecite je na kockice veličine ½ cm. Nasjeckajte kapare i peršun, bijeli luk protisnite kroz presu. Posolite, pobiberite i začinite maslinovim uljem i kvasinom i posipajte peršunom.

Gusto savjet: Radite to uvijek dan prije konzumacije da bi se sve dobro upilo, samo peršun dodajte tik pred konzumaciju.

Napisala: Selma Gičević

Jadranska riba daleko je najcjenjenija na trpezama širom Evrope. Ne samo da je riba vrhunski gastronomski doživljaj, već je i važan izvor nutrijenata prijeko potrebnih za pravilno funkcioniranje organizma. Prednosti koje riba pruža su mnogobrojne i iz tog razloga bismo je trebali konzumirati što češće, čak najmanje dva puta sedmično, kao što to rade Japanci. Sve vrste ribe odličan su izvor bjelančevina, vitamina i minerala, ali i masnih kiselina poznatijih pod imenom omega 3.

Morske ribe: plava, bijela i landovina

Morska riba dijeli se na plavu i bijelu, te na landovinu.

Plave ribe su ribe selice, a hrbat im se ističe plavom bojom, nekad svjetlijom, nekad tamnijom. Ova je riba u pravilu plave boje jer veći dio svog života provodi u plavim površinskim vodama mora. Tako plava riba koja konstantno pliva u površinskom sloju vode ima masnije i teže probavljivo meso no bijela riba koja živi na dnu. Kako konstantno pliva, njeni mišići su se prilagodili ekonomičnom aerobnom dobivanju energije. Mast je energijom najbogatija tvar, stoga je te ribe sadrže znatno više no bijela riba koja se neznatno kreće (čuvene omega 3 i 6 masne kiseline ). Uz to, mast je lakša od vode pa si na taj način ribe koje konstantno plivaju smanjuju energiju potrebnu za održavanje u određenom sloju vode. Love se noću kad nema mjeseca.

U plavu ribu (o kojoj je Gusto opširnije pisao u prošlom broju) ubrajaju se:

srdele, šnjure, inćuni, igle, papaline, lokarde i skuše (sitne plave ribe), te tuna, palamida, gof, iglun, lampuga, lica luc i rumbac (krupne plave ribe).

Bijela riba živi na dnu, njeno mišićje je slabo prokrvljeno i sposobno je izvoditi samo kratkotrajne napore. Kako žive uz dno, nije im potrebno obilno masno tkivo koje će smanjivati njihovu specifičnu težinu, stoga je njihovo meso nemasno. Naravno, lagano nemasno riblje meso je vrlo cijenjeno.

Zahvaljujući aminokiselinama i bjelančevinama koje se u njoj nalaze, bijela riba je sličnija mesu, a sadrži velike blokove mišićnih vlakana što znatno olakšava njenu probavu. Idealan je sastojak dijetne prehrane jer u 100 grama sadrži svega 70-ak kalorija. Bijela riba ima nešto niže količine žive pa je stoga naročito preporučljiva njena što češća konzumacija.

U nutritivnom pogledu riba je iznimno važan izvor bjelančevina, koje se u usporedbi s bjelančevinama mesa odlikuju lakšom probavljivošću (sadrže manje kolagena), boljom iskoristivošću te povoljnijim aminokiselinskim sastavom (posebice kad su u pitanju esencijalne aminokiseline).

Uz makronutrijente, bijela riba je iznimno vrijedan izvor vitamina B1, vitamina B2, kalija, kalcija, fosfora, te stoga ima blagotvorno dejstvo na zdravlja kože, nervnog sistema, zuba, kostiju i očiju.

U bijelu ribu spadaju:

arbun, gavun, gira, šanpjer/kovač, oslić/mol, lubin/brancin, orada/komarča, zubatac, lastavica, list, pauk, salpa, špar, ugor, cipal, glavoc, kanjac, kirnja, murina, pic, škarpina, ušata, ovčica, šarag, trlja (barbun), grdobina itd.

Postoji još i skupina riba zvana landovina, u koju se ubrajaju morske ribe većih dubina. Koža u većine tih riba nema izrazito velikih ljusaka, već je pokrivena nekom vrstom oštrih hrapavih koštanih izraslina. Među landovine spadaju:

kostelja, morska mačka, morski pas, golub, žutulja, raža itd.

Kako kupiti ribu

Čest razlog zašto zaobilazimo ribu je što je ne znamo kupiti i što nam njezino čišćenje zvuči kao velika komplikacija. Pročitajte ove jednostavne upute, pa ovog ljeta pustite mirise Dalmacije da se slobodno šire vašim domom!

Cijela, svježa riba:

• oči moraju biti bistre, tj. ne smiju biti upale i suhe
• ispod peraja meso mora biti žive ružičaste ili crvenkaste boje, a nikako ne smije bacati na smeđe
• koža mora biti sjajna, a meso ribe čvrsto
• još jedan izvrstan pokazatelj svježine je miris. Doslovno dopustite svom nosu da vas vodi: riba ne bi smjela mirisati ni na šta drugo, osim na more. Drugim riječima, ako se osjeća onaj karakterističan miris ribe, to znači da riba nije svježa.

Riblji fileti:

• oni jednako tako moraju biti čvrsti i jednolične boje
• nije dobro ako na ribljem filetu postoje dijelovi s izgubljenom ili promijenjenom bojom - to je siguran znak da meso nije svježe koliko bi trebalo biti.

U mnogim ribarnicama očistit će vam ribu za naknadu od 1 KM, što će vam umnogome olakšati posao. Vi ipak tražite da vam upakuju i riblje glave, koje mogu poslužiti kao izvrsna osnova za jušni riblji temeljac.

Priprema bijele ribe

Savjetuje se pripremanje bijele ribe na žaru ili na vodi (na lešo ili pak kuhanjem na pari), a da bi bila što ukusnija i zdravija možete je zamotanu u aluminijsku foliju staviti u rernu i pustiti da se ispeče u vlastitom soku.

Morska riba obično se kuha tako da se stavi u hladnu vodu - to mesu daje bolji okus, a koža joj na taj način ostane čitava. Preporučuje se u vodu staviti i kašiku do dvije sirćeta što će omogućiti da meso ostane kompaktno. Ako se odlučite za prženje, onda to radite na buzari/grilu, kako biste postigli vrhunac okusa. Ako se pak odlučite za tavicu, onda to mora biti u vrlo vrućem ulju, a pravi mediteranski “štih” će joj dati pokoja svježa grančica ruzmarina.

Orada (Sparus aurata), pozlaćena u svom latinskom imenu, sigurno je mnogima jedna od najljepših i najukusnijih riba. Neki je zovu i ovrata, komarča, lovrata ili podlanica. Cijenjena riba vrlo ukusna i mekana mesa. Manji se primjerci prže ili peku na žaru, a krupniji primjerci se mogu puniti i peći u aluminijskoj foliji ili papiru za pečenje. Kod većih primjeraka vrlo je tražena glava kao specijalitet. U gastronomiji je vrlo cijenjena jer ima najukusnije meso od svih vrsta bijele ribe.

Lubin (Dicentrarchus labrax) brancin ili smudut riba je izduženog oblika, velikih usta, olovno sive boje, na donjem dijelu tijela svjetlije. Za brancina mnogi kažu da je najinteligentnija riba u moru, voli istraživati i pamti događaje iz prošlosti. Meso mu je nešto krhtije od oradinog, sa više kostiju, ali jednako ukusno i cijenjeno. Uz oradu, najčešće je služena riba u dalmatinskim restoranima. Najukusniji je ljeti i ujesen. Pripremati ga možete na roštilju, čime ćete iz njega izvući vrhunac ukusa, a često se prirema i pečen u soli ili foliji. Sadrži samo 64 kcal na 100g!

Škarpina (Scorpaena scrofa) je još jedna u nizu najcjenjenijih riba. Ime je dobila po grčkoj riječi scorpios, što znači škorpion. Tijelo joj je pokriveno jakim bodljama. Bodlje na leđima sadrže toksične materije koje kod čovjeka mogu izazvati jak i dugotrajan bol. Interesantno je da škarpina mijenja svoju kožu 1-2 puta mjesečno, poput zmije. Škarpina na 100 g ima 87 kcal, a čišćenje nije zahvalno zbog njezinih bodlji, no kad ga jednom savladate, neće biti problema. Ako ste početnik, čistite je u  rukavicama, a oštre peraje najlakše ćete odrezati makazama. Sastružite je zatim pod mlazom vode kako biste je očistili od krljušti, izvadite škrge i iznutrice. Njezin okus najviše dolazi do izražaja ako je pripremate u juhi ili brudetu.

Oslić (Merluccius merluccius L.) ili mol, morska je riba iz porodice bakalara. Njeno meso spada u dijetalne namirnice jer je lako probavljivo, sadrži malu količinu masti i preporučuje se u ishrani bolesnika. U kulinarstvu oslić je mnogo korištena bijela riba, posebice zbog ugodnog okusa i praktičnosti -  ima malo kostiju koje se lako čiste. Osliće očistite tako što prvo nožem sastružete ljuskice s njega pod mlazom hladne vode, zatim odrežete glavu i očistite utrobu. Uklanjenjam kičmene kosti, uklonili ste ih sve, tako da nema straha ako ga služite djeci ili osobama koje ne znaju čistiti ribu. U prodaji se može naći filetiran, paniran ili svjež, u komadu. Energetska vrijednost oslića iznosi 71 kcal na 100 g svježe namirnice.

Zubatac (Dentex dentex) nosi nadimak „cara među ribama”. Ime duguje velikim očnjacima koji se ističu na njegovom zubalu. Pripada obitelji ljuskavki i naraste čak do jednog metra dužine! Najviše se lovi ljeti i u jesen. Uz oradu i lubin najtraženija je riba Jadrana. Prilikom pripreme jako je važno odstraniti krljušti pod mlazom vode, odstraniti iznutrice i ostaviti na dasku da se osuši. Ima vrlo ukusno meso, te ga nije neophodno posebno obrađivati. Najčešće se peče na žaru. 100 g zubaca ima samo 77 kcal i odličan je izbor za dijabetičare.

Šanpjer/kovač (Zeus faber) najskuplja je bijela riba i čest gost svečanih trpeza. Prepoznatljiva je po crnim mrljama s obje strane tijela. Ime je dobila po Svetom Petru. Legenda kaže da je Sveti Petar uhvatio ribu rukom kako bi mu ona dala novčić, te da su mrlje ustvari otisci njegovih prstiju. Kovač ima jako delikatno meso koje se „topi”, te ga je najbolje kupovati cijelog i pripremati s kožom. Možete ga kuhati na pari, peći, pržiti na žaru ili u tavi. Ako se odlučite za prženje, prije toga ga uvaljajte u malo brašna. Služi se s povrćem blagog okusa i s blagim sosovima, te bijelim vinom i limunom.

Gusto recepti s bijelom ribom:

Orada na žaru s ružmarinom

Sastojci: 1 kg svježe orade (4 kom), 1 glavica bijelog luka, 2 dl bijelog vina, grančica ruzmarina, maslinovo ulje, so i biber, kriška limuna

Priprema: Ribu očistite, operite i osušite od vode. Sjeckani bijeli luk stavite u zdjelicu i zalijte vinom. Pustite da odstoji 2 sata, kako bi vino upilo miris luka. U drugoj zdjelici maslinovo ulje u koje smo ranije stavili grančicu ruzmarina začinimo svježe mljevenim biberom, pa tom grančicom natopljenom uljem mažemo ribu. Preostalo ulje dodamo marinadi od vina. Ugrijemo roštilj i namažemo ga uljem, da se riba ne bi lijepila. Kad stavimo ribu na roštilj, lagano je povučemo tamo-ovamo po roštilju, da se ne zalijepi. Pecite s obje strane po par minuta, mažući mješavinom vina, bijelog luka i ulja. Riba je gotova kad joj oko pobijeli i kad se meso odvaja od kičmene kosti. Poslužite s kriškom limuna i s kuhanom blitvom i krompirom u prilogu.

NUTRICIONISTA: Jelo je izrazito niskokalorično i lakoprobavljivo. Bogato je omega 3 masnim kiselinama i kvalitetnim bjelančevinama. Odličan izbor za svakoga, a posebno dijabetičare i trudnice.

Zubatac s povrćem

Sastojci: 1 kg krompira, 800 g zubaca, 1 kašika začina za povrće, 50 ml maslinovog ulja, 50-100 ml bijelog vina, 2 grančice ruzmarina, 2 kašike limunova soka, 2 češnja bijelog luka, 20 g kapara, 100 g crnih maslina bez košpice, 150 g zrelog paradajza, 1 kašika peršuna, sitno sjeckanog

Priprema: Krompir ogulite, narežite na kriške debljine 1 cm i stavite u kipuću vodu. Kuhajte ga vrlo kratko, oko 3 minute, ocijedite, a zatim stavite u vatrostalnu posudu i pospite začinom za povrće.
Dodajte masline, nasjeckani bijeli luk, paradajz, kapare, grančice ruzmarina i maslinovo ulje. Dobro izmiješajte i prelijte s oko 150 ml vruće vode. Pokrijte aluminijskom folijom i pecite u rerni koju ste zagrijali na 220°C oko 25 minuta. Za to vrijeme ribu očistite, filetirajte, nakapajte limunovim sokom i malo posolite. Izvadite krompir iz pećnice, maknite foliju, lagano promiješajte i po njemu složite filete ribe. Vratite posudu u pećnicu nepokrivenu i pecite na 200° oko 25 minuta. Pred kraj pečenja dodajte vino. Ribu s krompirom pospite peršunom i poslužite.

NUTRICIONISTA: Jelo je bogato škrobom koji daje energiju (krompir) te visokokvalitetnim bjelančevinama (riba) uz mali postotak masnoće. Nezasićene masne kiseline koje sadrže ulje i riba štite srce i krvne žile od oboljenja.

Dalmatinska juha od oslića

Sastojci: 100 g crvenog luka, 50 g mrkve, 1 kg oslića/mola, 2 supene kašike riže, 8 supenih kašika vinskog sirćeta, 8 supenih kašika maslinovog ulja, 3 supene kašike peršunovog lista, sitno sjeckanog, 3 režnja bijelog luka, 10 zrna bibera, 1 lovorov list, začin za povrće, so

Priprema: U vodu stavite so, biber, začin za povrće, ulje, lovor, mrkvu, luk i češnjak pa pustite lagano da kuha 35 do 50 min. Zatim dodajte sirće i ribu u komadu, kuhajte još 15-20 minuta. Kad riba omekša, ali se ne raspadne, izvadite je iz juhe i uklonite kosti. Ribu pospite sjeckanim peršunom, prelijte s malo maslinova ulja i ostavite sa strane. U lonac stavite juhu i u njoj kuhajte rižu 15 minuta. Kada riža bude skuhana, prelijte preko ribe, blago promiješajte i poslužite.

NUTRICIONISTA: Oslić je odličan izbor ribe za djecu i osobe koje ne vole čistiti kosti, jer nema malih kostiju, a okus mu je blag. Bogat je omega 3 kiselinama te poboljšava rad mozga. Odlično jelo i za malu djecu, te školarce.
Škarpina lešo

Sastojci: 1 kg škarpine, 1 glavica crnog luka, ½  šolje bijelog vina, 4 supene kašike maslinovog ulja, 2 korijena peršuna , 2 korijena celera, 2 mrkve, lišće celera i peršuna, lovorov list, so, biber

Priprema: Isitnite luk i kratko popržite na ulju. Dodajte mrkvu, korijen peršuna i celera, te dinstajte par minuta, po potrebi dodajući malo vode. U lonac stavite ribu i ulijte vode koliko je potrebno da je prekrije. Zatim dodajte lovorov list, maslinovo ulje i vino, te posolite i pobiberite. Nakon 10-20 minuta kuhanja, uklonite korijenje celera i peršuna i pospite celerovim i peršunovim lišćem.

NUTRICIONISTA: Ovo je vrlo zdrav način pripreme i odlično jelo za pripremu tijela za more. Sadrži visokokvalitetne bjelančevine, uz jako mali procenat masnoće, dok provitamin D iz ribe u kombinaciji sa suncem jača kosti.

Šanpjer na brudet

Sastojci: 1kg manjih šanpjera, 1 glavica luka, 2-3 češnja bijelog luka, 2 svježa paradajza, 1 kašika paradajz pirea, 2 grančice peršuna, 0,5 dl vinskog sirćeta, 1 dl maslinovog ulja, so, biber, mirisne trave po želji

Priprema: Šanpjere očistite i ostavite ih cijele. U posudi na ulju zapržite sitno narezan luk dok ne postane staklast. Tome dodajte na komade izrezan i oguljen paradajz, paradajz-pire, te isjeckani bijeli luk. Kuhajte dok luk ne omekša. Po potrebi dodajite malo vode. Kada luk omekša ulijte vinsko sirće, stavite ribu i dolijte toliko vode da riba bude pokrivena, posolite, pobiberite i začinite mirisnim travama po ukusu. Kuhajte na laganoj vatri dok riba ne omekša. Izbjegavajte miješanje kako se riba ne bi raspala. Dovoljno je samo lagano protresati posudu. Na samom kraju pospite sjeckanim peršunom.
Poslužite s purom, rezanom na kocke.

NUTRICIONISTA: Jelo je bogato jodom, kalijem, natrijem i bakrom, te prirodno regulira rad štitne žlijezde. Šanpjer sadrži kvalitetne aminokiseline. Jelo je niskokalorično i lakoprobavljivo.

Neodoljiv spoj domaće i dalmatinske kuhinje

Istražila & foto: Dragana Nižić

Lokacija: U središtu grada, na adresi Školska 10, preko puta hotela Dubrovnik nalazi se istoimeni restoran.

Objekat: Kada vrijeme to dopušta gosti se mogu opustiti na zaklonjenoj vanjskoj terasi ukrašenoj zelenilom i cvijećem, koja ima 80 sjedećih mjesta, a i unutrašnjost restorana koja prima 100 osoba jednako je ugodna.

Ponuda: Na bogatom jelovniku mogu se pronaći raznovrsna jela od ribe i plodova mora, te jela dalmatinske, domaće, talijanske i drugih kuhinja. Kako ističu u samom restoranu, njegovanje kulture vina jedan je od njihovih strateških ciljeva, pa se velika pažnja poklanja njihovom odabiru. Specijalitet restorana čija se kuhinja temelji na spoju mediteranskog i domaćeg je hobotnica ispod sača, a nju slijede bijela riba i plodovi mora. Između ostalog tu je i zavidna paleta krem juha od škampi, šparoga i bijele ribe, a u sklopu jelovnika nalazi se i posebna ponuda za najmlađe, kao i za ljubitelje talijanske kuhinje. Između primamljivih slastica, preporuka kuće je čuvena dubrovačka rožata. Restoran Dubrovnik ima i dugu tradiciju u cateringu, te se posebno ponosi svojim profesionalnim catering timom.

Ambijent: U restoranu se njeguje mediteranski stil uređenja i sve asocira  na to da se nalazite u nekoj od tipičnih dalmatinskih konoba. Kamen, drvo i plavetnilo detalja zaslužni su za topli morski ton koji se provlači po cijelom objektu.

Muzika: Od samog otvaranja restoran njeguje dalmatinsku muziku koja ukomponirana s interijerom i gastronomskom ponudom stvara osjećaj kao da ste u srcu Dalmacije.

Usluga: Osoblje je profesionalno i ljubazno.

Cjelokupan dojam: Restoran Dubrovnik predstavlja mjesto na kojem vlada opuštajuća i ugodna atmosfera, spoj je to tradicionalnog i modernog, mora i kopna, bogate domaće kuhinje i neodoljivih dalmatinskih specijaliteta. Pristupačnost cijena odgovara kvaliteti ponude restorana kojeg vrijedi posjetiti.

Lagana kuhinja mediteranskog stila

Istražila & foto: Dragana Nižić

Lokacija: U centru grada, preko puta glavnog kolodvora, smješten je atraktivan restoran Gondola, a kako se nalazi uz samu gradsku prometnicu, moguće je parkirati iza stambenog kompleksa u neposredoj blizini.

Objekat: Velika vanjska bašta duž cijelog objekta omiljeni je dio restorana koji i u svojoj unutrašnjosti i vani može primiti više od stotinu gostiju. Mnoštvo cvijeća i zelenila, te dekorativne drvene gondole stvaraju opuštajuću atmosferu i ugodan ambijent.

Ponuda: Od samih početaka Gondola je restoran čija je mediteranska kuhinja privukla mnoštvo ljubitelja laganih ribljih i morskih specijaliteta. Na jelovniku se nalaze samo delicije spremljene od dnevno svježih namirnica, a najveći dio zauzimaju jela od tjestenine, ribe i morskih plodova. Tu je i velik izbor laganih salata, hladnih predjela i slastica, a sve je upotpunjeno vrhunskim domaćim vinima. File od morskog psa za 8 KM, Špageti s plodovima mora 9.50 KM ili Talijanska salata s maslinama 9 KM samo su neka od jela koja bismo rado preproručili. U ostatku ponude ističu se jela s jako prihvatljivim i povoljnim cijenama.

Ambijent: Iako je Gondola na početku bila uređena u morskom stilu s mnoštvom tipičnih detalja plavih nijansi što nam se i malo više sviđalo, ovo preuređenje odraz je praćenja trendova. Tako se i restoran prilagodio svojim gostima, pa je danas mjesto s nešto modernijim stilom, a osnovne boje su atraktivna crvena i crna.

Muzika: Ovdje se može čuti domaća zabavna muzika.

Usluga: Jako dobra, osoblje je ljubazno.

Cjelokupan dojam: Gondola je mjesto prijateljskih druženja, to je miran restoran namijenjen svima koji traže opuštenu i ugodnu atmosferu.

Idilično mjesto s nezaboravnom atmosferom

Istražila & foto: Dragana Nižić

Lokacija: Šarmantan i ugodan restoran, smješten odmah preko puta zgrade Pošte, u popularnoj silaznoj ulici prema rivi, a posjeduje i vlastiti parking.

Objekat: Prostrana vanjska terasa, nekoliko zasebnih etaža, stolovi za dvoje i ugodna unutrašnjost restorana osiguravaju visoke smještajne kapacitete. Svaki dio restorana dotjeran je u skladu sa prirodnim okruženjem u kojem se nalazi.

Ponuda: Vrhunske i uvijek svježe namirnice sastavni su dio specijaliteta na jelovniku s mediteranskom osnovom, laganom dalmatinskom kuhinjom koja obiluje ljepotama koje na stol stižu ravno iz mora. Riblji i morski specijaliteti, poput škarpine, lubina, liganja, kamenica i prstaca dio su bogate ponude, uz velik izbor rakova i školjki. Riblje plate, carpaccio od kozica (18 KM), rižot s plodovima mora (12,50 KM), dagnje na buzaru ili jastog na žaru jela su koja će zadovoljiti svaki gastro izazov i najistančanije ukuse. U stilu svake dobre konobe, i Humska kuća mjesto je gdje najfinije delicije prate i vrhunska vina.

Ambijent: Ovdje se u potpunosti osjeća samo srce domaćeg juga. Sve ono što ga čini posebnim - od ribarskih mreža do čokota vinove loze, smjestilo se na terase, baštu i kamene pregrade restorana koji je svoju ponudu na jelovniku povezao sa cjelokupnim ugođajem. Svi detalji birani su pažljivo kako bi se stvorila idilična morska atmosfera koja osvaja na prvi pogled. Zapletene mreže, školjke i drvene bačve najprirodnija su dekoracija vanjskih terasa sa kojih se pruža prekrasan pogled na more, a same su okružene oazom zelenila i cvijeća.

Muzika: Lagane dalmatinske pjesme i klapska muzika koje u potpunosti odgovaraju ambijentu.

Usluga: Profesionalna, brza i kvalitetna.

Cjelokupan dojam: Humska kuća je mjesto posebnog ugođaja, koja svojim toplim ambijentom osvaja svakog gosta. Nadasve maštovito i nostalgično mjesto sa neodoljivim šarmom juga destinacija je koju nikako ne biste trebali propustiti.

Ručak s pogledom na more

Istražila & foto: Dragana Nižić

Lokacija: Smješten u centru grada, u posljednjoj ulici prije velikog šetališta, neposredno u blizni obale, Bonaca svojim gostima nudi jedinstven doživljaj inspiriran atmosferom juga.

Objekat: Unutrašnjost restorana dovoljna je za 40 gostiju, a privlačna ljetna bašta za njih 30.

Ponuda: Mediteranska kuhinja osnovna je nit koja se vrlo atraktivno provlači jelovnikom, kojeg karakterizira izvrsna ponuda svježe morske ribe i plodova mora. Tu su riblji specijaliteti poput juha za 3 KM, brudet, slane srdele, lubin, Jadranska lignja i još mnoštvo različitih delicija, Špagete od plodova mora i mušula 12 KM, Hobotnica i tunjevina na salatu, rakovi i školjkaši. Također, zastupljena su i jela domaće kuhinje, specijaliteti ispod peke, pizze i tjestenina, te vegetarijanska jela, a cijela ponuda upotpunjena je i vinskom kartom kojom dominiraju kvalitetna vina.

Ambijent: Prostor je uređen jednostavno, elegantno i uredno, a moderan namještaj upotpunjuju akvareli i zidne forografije, te drveni suveniri i alati starih majstora.

Muzika: Dalmatinske pjesme i ritmovi za opuštanje.

Usluga: Vrlo kvalitetna, a osoblje je izrazito uslužno i ljubazno.

Cjelokupan dojam: Bonaca je idealno mjesto za uživanje, jer malo se toga može mjeriti s kvalitetnom uslugom i predivnim morskim ambijentom koji ovdje vlada.

„Bila sam na onoj strani, a na ovu pređoh iz inata”

Istražio: Adnan Učambarlić

Foto: Nedim Omeragić

Nacionalni restoran Inat kuća otvoren je 1998. godine i smješten je u prostorijama kulturno-historijskog spomenika Inat kuće. Po legendi, vlasnik je kuću odbio da proda tadašnjim vlastima koji su vršili rekonstrukciju cijele zone. Na kraju su se nekako uspjeli dogovoriti da kuća ostane kakva jest, ali da se, ciglu po ciglu, premjesti na drugu stranu rijeke. Nakon nekog vremena, Inat kuća je opet vraćena iz istih razloga rekonstrukcije grada na izvornu stranu rijeke!

Lokacija: Inat kuća je smještena u starom dijelu Sarajeva, na obali rijeke Miljacke, sa pogledom na Vijećnicu koja se nalazi na drugoj obali. Uz sami ulaz u restoran nalazi se prostrani gradski parking. Objekat je klimatiziran i pristupačan i invalidskim kolicima.

Objekat: Kada prođete kroz teška drvena vrata, ulazite u prostranu prostoriju sa niskim stolovima, stolicama i sofama. Na raspolaganju su vam i još dva sprata, sa sličnim namještajem, uz dodatak lođa i isturenih prozora sa kojih se pruža lijep pogled na staro jezgro grada i Miljacku. Svaki sprat ima i zaseban mali, ali uredan toalet. Restoran je prepun unikatnih ukrasnih predmeta i detalja tradicionalne, bosanske rukotvorine. Bašta je smještena na samoj obali Miljacke i rađena je u stilu koji prati interijer restorana.

Ponuda: Meni restorana je baziran na tradicionalnim jelima bosanske kuhinje, pored kojih se mogu naručiti i internacionalna i vegetarijanska jela te riblji specijaliteti. Jela iz nacionalne kuhinje se spravljaju od najkvalitetnijih svježih namirnica po staroj recepturi. Restoran se ponosi domaćim kiselim mlijekom, koje je jedan od vrhunskih specijaliteta kuće, odmah uz Bosanski lonac koji se poslužuje u keramičkim posudama za autentičnu aromu i orginalni estetski dojam jela, te Bosanski (sarajevski) sahan i druga bosanska gastronomska zadovoljstva. Nadaleko poznati specijalitet kuće je Begova čorba sa piletinom i bamijom, za čiju je pripremu potrebno i po nekoliko sati. Tradicionalne pite koje se poslužuju u tepsijama, peku se tek po narudžbi gosta. Restoran nudi i veliki izbor toplih i hladnih napitaka te vina i drugih alkoholnih pića.

Ambijent: Inat kuća je jedan od najautentičnijih restorana starih vremena te zbog toga, svakim svojim djelićem odiše starinom. Ukoliko sjedite na jednom od spratova i ne gledate kroz prozor može vam se desiti da se osjetite kao da ste u nekom minulom stoljeću. Ugodno i toplo osvjetljenje i ukusno namješten interijer sigurno će pozitivno uticati na vaše raspoloženje. Tome će još više doprinijeti brojne umjetnine koje se nalaze posvuda i imaju bogatu historijsku vrijednost.

Muzika: S obzirom na kulturno-historijsku koncipiranost objekta, od muzike se može čuti uglavnom sevdalinka koja se čuje sa diskretno lociranih zvučnika.

Usluga: U Inat kući će vas dočekati veoma ljubazno i susretljivo osoblje ugodnih manira.

Cjelokupan dojam: Inat kuću vrijedi posjetiti iz više razloga. Prije svega, zbog zaista dobre nacionalne kuhinje, zatim zbog njene kulturno-historijske vrijednosti te zbog same njene lokacije. Rijetkost je pronaći restoran, muzej i simbol grada u jednom jedinom objektu.