Ljetni mjeseci su pravo vrijeme za kvalitetne promjene u jelovniku naše djece. U tom periodu, godišnji odmori, putovanja i izleti su izvanredna prilika da cijela porodica slijedi načela zdrave ishrane i uživa u svježoj i ukusnoj hrani. Ljetna ponuda voća i povrća - „sunčeve hrane”, koja je jako bogata nizom korisnih, prije svega zaštitnih materija, predstavlja snažan zdravstveni podsticaj, posebno za djecu.

Piše: Prim.dr.med.specijalista pedijatar Amra Junuzović - Kaljić

Svježe, sezonske namirnice koje se u šarenoj paleti boja pojavljuju na pijaci treba istim redom servirati u porodičnim obrocima: salata, mladi luk, špinat, trešnje, jagode, borovnice, maline, brokula, grašak, krastavci, mladi krompir, breskva, kajsija, lubenica, dinja. Bogatstvo ljetne ponude pruža velike mogućnosti pripreme laganih jela bez  puno kuhanja i pečenja, šarenih salata i unos slatkog pretežno voćem, pa je time zadovoljeno osnovno pravilo zdrave ishrane - raznovrsnost.

Gdje se krije opasnost?

Visoke ljetne temperature i visoki stepen vlažnosti zraka su uslovi u kojima niz bakterija, uzročnika trovanja hranom, pokazuju svoju aktivnost. Na putovanju, izletu, u kampu, čak i kratkotrajno neuslovno odlaganje hrane može biti snažan rizik za razvoj bolesti. Kratkotrajna termička obrada namirnica kuhanjem ili prženjem na roštilju također povećava rizik od trovanja.

Težina oboljenja koje nastaje od virusnog, parazitnog ili hemijskog agensa zavisi od količine izazivača u hrani ili piću, a također treba imati na umu da kada bakterija zagadi hranu, ona ima potencijal da se dalje razmnožava, pa namirnice postaju „otrovnije”.

Gusto zanimljivost: 50-80 posto trovanja hranom potiče iz vlastitog domaćinstva. Razlog je uvijek propust u higijeni, nedovoljnoj termičkoj obradi namirnica i dugom stajanju namirnica ili pripremljenih jela na toplom, izvan hladnjaka.

Najčešći uzročnici trovanja hranom:

Salmonellae

Salmonele su bakterije čiji su prirodni rezervoar sve vrste životinja, uključujući i one iz najbliže okoline čovjeka: psi, mačke, konji i sve vrste peradi. Zbog toga se ove bakterije nalaze u njihovom mesu, mlijeku i jajima.

Izvor infekcije je kontaminirana hrana i piće: slabo kuhano ili pečena piletina, smrznuta jaja ili ona u prahu, domaća majoneza, krempite, francuska salata, kreme od jaja, mlijeka i mliječnih proizvoda (sladoled, kreme i sir). Sve namirnice mogu biti naknadno kontaminirane preko posuđa ili prljavih ruku.

Uslijed jedenja hrane u kojoj su se namnožile salmonele često nastaju epidemije akutnog proliva i povraćanja (akutno trovanje hranom) kod osoba koje su jele istu hranu - u porodici, u restoranima, dječijim vrtićima i u drugim institucijama. Salmoneloze su najčešće baš u dječijoj dobi. Što je dijete mlađe, to je osjetljivije, pa je oboljenje vrlo opasno za dojenčad i malu djecu. Inkubacija  - period od unosa kontaminirane hrane do razvoja kliničke slike bolesti kod djece je 8 - 24 sata. Velika opasnost djetetu prijeti od gubitka tečnosti.

Roditelji, oprez i nadzor nad dječijom hranom posebno nad rizičnim namirnicama u ljetnim mjesecima! Dobra preventiva je termička obrada hrane i čuvanje u hladnjaku.

Infekcija sa Escherihija coli 0157

Ova bakterija proizvodi veliku količinu toksina koji jako oštećuju zid crijeva i uzrokuje teške prolive, te niz komplikacija koje su najopasnije kod djece. Rezervoar E. coli su goveda, te se trovanje pojavljuje nakon jedenja nedovoljno kuhane govedine (posebno mljeveno meso) ili nepasterizovanog mlijeka. Izvor trovanja mogu biti daske za meso, neoprani noževi ili ruke.

Najbolja preventiva je dobro kuhanje ili pečenje namirnica i visoki nivo higijene prilikom pripreme hrane.

Stafilokokno trovanje hranom

Stafilokok aureus živi isključivo na čovjeku - koži i sluznicama nosa i grla, pa izvor zagađenja hrane mogu biti sitne povrede kože, gnojne promjene na koži, kašljanje i prljave ruke. Stafilokok izlučuje toksin koji unešen hranom za 2 - 8 sati uzrokuje povraćanje, bolove u stomaku i proliv. Posebno je veliki rizik za takvu infekciju kada je hrana na sobnoj temperaturi u doticaju sa rukama koje imaju inficiranu kožu.

Kreme od zaslađenih jaja, kremom punjeni kolači, mlijeko, pripremanje mesa i riba su sredine u kojima stafilokok raste i proizvodi toksin.

Izbjegavajte opasnost od trovanja hranom:

Ø       redovito perite ruke i čistite radne površine

Ø       temeljito perite posuđe

Ø       pravilno rukujte namirnicama tokom nabavke, pranja, čišćenja i čuvanja

Ø       održavajte čistoću hladnjaka i zamrzivača

Ø       pravilno pripremajte i pakujte hranu za putovanje, izlet i sl.

Ø       prilikom jedenja u usputnim restoranima izbjegavajte velike obroke, pržena i pečena jela

Ø       izbjegavajte hranu koja se nudi na uličnim štandovima i koja dugo stoji na otvorenom

Ø       posebnu pažnju posvetite načinu čuvanja mlijeka i mliječnih prerađevina

Ø       kupljene namirnice treba što prije staviti u hladnjak

Ø       gotova hrana smije stajati na sobnoj temperaturi najviše dva sata

Zadatak uvođenja novih namirnica nakon šestog mjeseca života je da se beba pripremi za dohranu i navikne na nove okuse raznovrsnih kašica i variva. Sa navršenih godinu dana kada beba uz dohranu i dalje doji, može se smanjiti količina kravljeg mlijeka, a umjesto toga davati čvršća i jača hrana bez začina i soli.

Pripremila: Dragana Nižić

Povrtno varivo

Sastojci: 1 mrkva, 1 tikvica, 1 oguljen paradajz, 1 kašičica ulja, 250 ml vode

Priprema: Povrće dobro operite, ogulite i naribajte. Paradajz izrežite na komadiće. Sve prebacite u posudu s malo ulja i zalijte s vodom. Pustite da se kuha oko 20 minuta, pa pripremljeno varivo rasporedite na nekoliko obroka.

Riblja juha

Sastojci: 20 g mrkve, 5 g crvenog luka, 1 kašičica maslinovog ulja, 2 kašike riže, 100 g bijele ribe

Priprema: Povrće stavite kuhati u vruću vodu s maslinovim uljem. Kad omekša dodajte mu opranu ribu i kuhajte na umjerenoj vatri. Kad je riba gotova izvadite je, a u povrće i ostatak vode ukuhajte rižu. Na kraju dodajte očišćenu i usitnjenu ribu, a po potrebi malo i propasirajte. Po želji dodajte malo kiselog vrhnja i sve dobro izmiješajte.

Narandžasta riža

Sastojci: 120 g pilećeg mesa, 2 mrkve, 300 ml soka od mrkve, 150 ml vode, 1 kašičica ulja, 100 g riže

Priprema: Piletinu narežite na male kockice i lagano popecite na malo ulja. Dodajte oguljenu i nasjeckanu mrkvu, sve dobro izmiješajte i na kraju dodajte rižu. Zalijte sokom od mrkve i vodom. Pustite da jednom prokuha, a onda nastavite kuhati još 25 minuta. Povremeno promiješajte, a po potrebi dolijte i vode. Obrok rasporedite u nekoliko porcija tokom dana.

Krem grašak

Sastojci: 200 g graška, 1 krompir, 1 kašika maslaca

Priprema: Povrće skuhajte odvojeno, procijedite i stavite kratko na tavu. Dodajte maslac i malo zagrijte, a zatim zgnječite i dobro izmiješajte. Po želji možete odvojeno skuhati i malo bijelog mesa, narezati ga na male kockice i dodati u grašak.

Sok od cvekle

Sastojci: 1 svježa cvekla, 1 jabuka, 1 slatka mrkva

Priprema: Sve sastojke ogulite i izrendajte. Ostavite da malo odstoji, a potom procijedite kroz gazu. Po želji dodajte nekoliko kapi limunovog soka i razrijedite sa vodom. Svježe pripremljen sok rasporedite tokom dana.

Voćni frape

Sastojci: 100 ml mlijeka ili zamjene koju koristite, 20 ml soka od breskve, 3 kašike kašice od banane

Priprema: Sve sastojke dobro promiješajte, izmiksajte u blenderu i poslužite u dječijim šoljicama. Na isti način možete pripremiti napitak od borovnica i jagoda, ali umjesto soka u blender dodajte samo mlijeko.

*Gusto napomena: Budući da probavni sistem dojenčeta nema još razvijene odbrambene mehanizme na razini crijevne sluznice, mlađima od godine dana ne bi se smjelo davati voće koje je bogato vitaminom C kao što su agrumi, jer kod preosjetljivih beba može izazvati alergijske reakcije.

Piše: Prim.dr.med.specijalista pedijatar Amra Junuzović - Kaljić

U historiji postojanja čovjeka, ishrana je uvijek bila presudan element opstanka i važan faktor njegove evolucije u biološkom i kulturološkom pogledu. Zdrava ishrana je osnova brige za dijete i veoma važan cilj svake porodice.

U djetinjstvu je ritam rasta izrazito brz, a osim rasta u visinu i porasta težine djeteta, razvijaju se sve strukture organizma, koji se nikada više u životu neće odvijati takvim intenzitetom. Od najranije dobi dijete treba naučiti dobro jesti, što ne znači napuniti želudac hranom i postići sitost i zadovoljstvo, nego da je zdrava ishrana osnova za zdrav život. Cilj zdrave ishrane je postići i održavati poželjan tjelesni sastav i visoki potencijal za fizički i umni rad.

Hrana i hranjive materije

Hranom nazivamo ono što unosimo kao gradivo / gradivne materije / ili gorivo / izvor energije, a služi za održavanje života, za rast, obnavljanje organa i za tjelesnu aktivnost.

Osnovne hranjive materije koje ljudski organizam crpi iz hrane su bjelančevine, masti, ugljikohidrati, vitamini, minerali i oligoelementi, a zbog velikog značaja za život, voda se također ubraja u hranu. U osnovne sastojke hrane ubrajaju se i vlakna / celuloza, pektin i dr./ koja su najčešće neprobavljivi dio hrane.

Neke hranjive materije su esencijalne, jer se ne mogu sintetizirati u tijelu i zato se moraju unijeti hranom. Sa stanovišta građe tijela, esencijalne materije su vitamini, minerali, aminokiseline, masne kiseline i neki ugljikohidrati koji služe kao izvor energije. Neesencijalne su one materije koje organizam može sintetizirati iz drugih sastojaka, mada se i one mogu unijeti hranom.

Dnevna ljudska ishrana sadrži oko 100.000 hemijskih spojeva, od čega se samo 300 sastojaka može svrstati u nutritive, od kojih 45 u one esencijalne.

Međutim, mnoge druge materije u hrani su korisne. Na primjer, dodaci (aditivi) hrani - konzervansi, emulzivi, antioksidansi, poboljšavaju proizvodnju i obradu, skladištenje i pakovanje hrane. Sastojci u tragovima (npr. začini, arome, fitohemijska sredstva i mnogi drugi prirodni proizvodi) poboljšavaju izgled, okus i trajnost hrane.

Za dobro zdravlje, tjelesni sastav se mora održavati unutar razumnih granica. To zahtijeva uravnotežen unos i potrošnju energije. Ako unos energije nadmašuje potrošnju ili se potrošnja smanjuje, tada tjelesna težina raste, te dovodi do gojaznosti. Nasuprot tome, ako je unos energije manji od potrošnje, dolazi do gubitka težine. Kod djece su ovi procesi zahtjevniji s obzirom na izgradnju tijela i usavršavanje i sazrijevanje tjelesnih funkcija.

Hranu čine namirnice

Hrana nam je dostupna u obliku namirnica koje se radi planiranja svakodnevnog jelovnika mogu podijeliti u 6 grupa na osnovi zastupljenosti pojediih hranjivih materija u svakoj od tih grupa.

Ø       meso i mesne prerađevine koje su glavni izvor bjelančevina i kalcija

Ø       meso, riba i jaja su važni izvori bjelančevina, željeza i vitamina B12

Ø       voće i povrće su izvori vitamina C i drugih vitamina, minerala i vlakana

Ø       žitarice i njihove prerađevine su izvor ugljikohidrata i vitamina grupe B

Ø       masnoće (maslac, margarin, razne vrste ulja) i slatkiši (šećer, džem, marmelada, med, kolači, puding i sl.) su najvažniji izvor masti i energije

Ø       pića (bezalkoholna) su izvor vode u organizmu.

Dobra izgradnja tijela zahtijeva uravnotežen jelovnik, koji treba sadržavati odgovarajuće količine svake od nabrojanih grupa namirnica. Na taj način će dječiji organizam dobiti i esencijalne i neesencijalne materije, makro i mikro-nutritijente, jednom rječju sve što je potrebno za zdravo tijelo i zdrav duh.

Bjelančevine su osnovne gradivne materije za izgradnju i obnovu svih ćelija i tkiva organizma i imaju čitav niz drugih specifičnih funkcija. Namirnice životinjskog porijekla - mlijeko, sve vrste mesa, peradi i ribe, te jaja, sadrže sve esencijalne aminokiseline, a namirnice biljnog porijekla su prema sastavu nepotpune bjelančevine jer ne sadrže sve esencijalne aminokiseline, pa ih je potrebno međusobno pravilno kombinirati. Najvažniji izvor biljnih bjelančevina su mahunarke, žitarice i orašasti plodovi, dok je zeleno povrće i voće siromašno bjelančevinama.

Gusto savjet: Obroke za dijete planirajte tako da kombinirate namirnice biljnog i životinjskog porijekla, npr. mlijeko i žitarice, meso i rižu, jaja i mahunarke, tjesteninu i sir ili namirnice biljnog porijekla - žitarice sa mahunarkama, rižu i grašak, kukuruz i grah, tjesteninu i grah.

Ugljikohidrati su izvor energije u organizmu i nezamjenljivi su u unutrašnjoj ekonomiji tijela. Zdrava ishrana podrazumijeva unos pretežno složenih ugljikohidrata porijeklom iz žitarica.

Masti su u ishrani najvažniji izvor i zaliha energije, čine ishranu ukusnom i nosilac su brojnih metaboličkih funkcija. Zastupljene su obično sa oko 20% u ukupnom dnevnom energetskom unosu.

Vitamini su materije potrebne organizmu u vrlo malim količinama za normalan rast i razvoj te održavanje zdravlja, a organizam ih ne može sintetizirati. Sadržani su u prirodnim namirnicama.

Plan za izgradnju zdravog tijela

- Ponudite djetetu najmanje: jedan obrok voća svaki dan, jedan obrok povrća svaki dan, jedan mliječni obrok, jedan obrok od integralnih žitarica

- Kombinirajte namirnice biljnog i životinjskog porijekla

- Izaberite namirnice sa manje masnoća, jela sa manje soli i šećera

- Izaberite namirnice sa više željeza i kalcija

- Pripremajte više jela kuhanjem, pečenjem ili na grilu, a manje prženjem

- Jedite što više obroka kod kuće sa djecom u porodičnom okruženju.

…. i zapamtite da je za vaše dijete pravilna ishrana za izgradnju tijela RAZNOVRSNA ISHRANA.

Piše: Prim. dr. med. specijalista pedijatar Amra Junuzović - Kaljić

Život je nastao u vodi i voda je životno važna. Bez hrane čovjek može živjeti sedmicama, a bez vode ne više od tri dana. Voda je temelj života i ništa je ne može zamijeniti.

Voda je najzastupljeniji sastojak ljudskog organizma, pa joj to daje i veliki značaj u ukupnoj građi i zdravlju čovjekovog tijela. Ostale komponente ljudskog organizma su bjelančevine, minerali, masti i mala količina ugljenih hidrata. Voda regulira tjelesnu temperaturu i sprečava pojavu pregrijanosti, ispire i otklanja nusprodukte metabolizma i tjelesni otpad (toksine); voda u tkivu donosi kisik, glukozu, vitamine, daje koži i ostalim tkivima vlagu, podmazuje zglobove i tetivne ovojnice, regulira tjelesnu temperaturu, te predstavlja otapalo za elektrolite. Dakle, voda je uključena u gotovo sve tjelesne funkcije i ima brojne uloge u organizmu.

Sadržaj vode u dječijem organizmu - gdje je smještena?

Ukupna tjelesna tečnost je izražena kao procent tjelesne mase i u zavisnosti je od starosti. Kod  novorođenčeta ukupni volumen vode iznosi oko 80% tjelesne mase. Do kraja prve godine taj postotak  pada na 60 - 65% i zadržava se u tom omjeru sve do puberteta. Tokom puberteta sadržaj masti u organizmu se više uvećava kod djevojčica, nego kod dječaka koji imaju više mišićne mase. S obzirom na to da masno tkivo sadrži manje vode u odnosu na mišićno, koje ima visok sadržaj vode, dječacima na kraju puberteta ostaje 60%, dok se kod djevojčica smanjuje na oko 50% tjelesne mase.

Ukupni volumen tečnosti u organizmu generalno je podijeljen na dva dijela, koje možemo posmatrati kao dvije velike cjeline, međusobno odvojene ćelijskim membranama nekoliko desetina biliona ćelija: intracelularna (unutar ćelija) i ekstracelularna (izvan ćelija) tečnost. Smanjenje količine vode u organizmu tokom odrastanja djeteta odnosi se na smanjenje volumena izvanćelijske tečnosti, dok volumen vode unutar ćelije ostaje uglavnom konstantan.

Kako se volumen tjelesnih tečnosti mijenja u toku odrastanja, njihov hemijski sastav, međutim, gotovo se ne razlikuje između novorođenčeta i odrasle osobe. U tom  hemijskom sastavu veoma je važna koncentracija elektrolita: natrij, kalij, kalcij, magnezij, klor, hidrokarbonati, fosfati i dr.

Unos i gubici vode

Protok vode i elektrolita u organizmu reguliran je brojnim mehanizmima i uravnotežan je u zdravom tijelu u kojem su unos i gubici balansirani. Voda se iz tijela gubi znojenjem, stolicom, urinom, ali i na način koji ne možemo vidjeti - isparavanjem iz disajnih puteva i difuzijom kroz kožu. Sa vodom se iz organizma gube i elektroliti. Zavisno od tjelesne aktivnosti, vremenskih uslova i stanja organizma, promet vode se može višestruko promijeniti.

U dječijem organizmu u odnosu na površinu tijela promet vode je veći nego kod odrasle osobe. Dječija koža je tanja pa lakše gube vodu. Djeca se mnogo kreću, igraju se, aktivni su, trče, pa se tijelo zagrijava, pojačano se znoje i potrebna je veća količina vode za termoregulaciju. Također treba misliti na to da razigrano dijete često potiskuje osjećaj žeđi i nije raspoloženo da napušta igru da bi se napilo. Nikada ne treba zaboraviti činjenicu da i mala beba može biti žedna, čak i ona koju majka doji, naročito ako su dani vrući - inače dojenčetu na prsima nije potrebno davati vodu, jer mu prirodna ishrana sve osigurava.

Koliko je vode djetetu potrebno?

S obzirom na veliku važnost vode u organizmu postavlja se pitanje dovoljnog unosa. Ne postoji precizna količina vode koju malo dijete treba popiti svaki dan. Obično djeca vole popiti nešto uz jelo ili poslije jela i svakako će piti kada su žedna. Kada je toplo ili kada je dijete veoma aktivno, potrebno mu je više vode. Radi toga, kada ste vani pri toplom vremenu, posebno ako dijete trenira neki sport, osigurajte mu dodatnu količinu vode.

Nedostatak vode u organizmu se označava kao dehidracija, koja narušava tjelesne funkcije i opasna je po zdravlje, s obzirom da u dječijem organizmu može izazvati akutna, ali i trajna oštećenja.

Djeca, kao i odrasli uostalom, često piju premalo tečnosti. Gubitkom 10% tjelesne tečnosti smanjuje se učinkovitost organizma za 50%.

Najzdravije piće - voda

Najbolji izvor tečnosti je svakako obična voda. Djeca su veoma sklona pijenju slatkih i gaziranih pića, čiji neumjereni unos svakako ne donosi ništa dobro. Ova grupa pića su izrazito visoke energetske vrijednosti, te brzo smanjuju osjećaj gladi, a s druge strane su siromašna djeci toliko potrebnim mineralima i vitaminima. Zbog toga, djeca od najranijeg uzrasta trebaju učiti da je najzdravije piće voda i da voda otapa hranjive materije u probavnom sistemu i služi kao transportno sredstvo do krajnjih ćelija našeg tijela.

Voda za učenike

Standardna preporuka za stariju djecu za unos vode je 6-8 čaša dnevno koje treba ravnomjerno rasporediti u toku dana, uz povećanje unosa u toplim danima kod povećane aktivnosti. Posebnu kategoriju čine dječaci, tinejdžeri starosti 14 godina i stariji koji zahtijevaju veći unos tečnosti - do 10 čaša dnevno. Učenici koji provode veći dio dana u školi trebali bi pola dnevnog unosa imati u tom periodu, tako da se unos ravnomjerno rasporedi u toku dana.

Dehidrirani učenik može postati iritabilan, umoran ili imati pad koncentracije. Pred izlazak iz škole, djeca mogu biti umorna, neraspoložena, imati glavobolju, što je barem djelimično uzrokovano nedostatkom vode.

Voda čini oko 80% sastava mozga i predstavlja esencijalni element u neurološkoj transmisiji-prenosu impulsa. Slaba hidracija utiče na dječiji mentalni status i sposobnost memorije, koncentracija/pažnja opada za oko 10%. Ukoliko dehidracija napreduje, može doći i do poremećaja stanja svijesti.

Izuzetno je važno da organizam raspolaže sa dovoljno vode!

Dobro pravilo za unos dovoljne količine vode je piti jednu čašu uz svaki obrok, jednu čašu između svakog obroka i dodatno 1-2 čaše prilikom povećane fizičke aktivnosti.

Gusto donosi još nekoliko ideja za obroke mališana od 6. do 12. mjeseci starosti

Varivo od prokulica i mrkve

Sastojci: 80 g prokulica, 40 g krompira, 20 g mrkve, 1 kašika pahuljica od riže, 1 kašičica ulja

Priprema: Krompir operite i narežite na kockice, mrkvu na kolutiće, a prokulicu očistite od tvrdih listova i narežite. Povrće kuhajte u kipućoj vodi dok ne omekša. Kad je gotovo, odlijte suvišnu vodu i propasirajte ga. Potom u njega umiješajte rižine pahuljice i poslužite.

Gusto savjet: Ovako pripremljen obrok daje se djeci starijoj od 6 mjeseci, a treba znati kako možete kašicama, varivima i juhama od povrća slobodno dodati jednu kašiku biljnog ulja, jer je važan izvor nezasićenih masnih kiselina i vitamina.

Kašica s dvopekom

Sastojci: 220 ml mlijeka, 2 komada mliječnog dvopeka

Priprema: Mlijeko kuhajte na umjerenoj vatri tri minute i prelijte ga po izmrvljenom dvopeku. Miješajte sve dok ne nestanu grudice kako biste dobili kompaktnu masu.

Gusto savjet: Obrok se daje od navršenog 6. mjeseca.

Voćna kašica

Sastojci: 100 ml mlijeka, 80 g jabuke, 3 kašike rižinih pahuljica

Priprema: Jabuku operite, ogulite i sitno naribajte. Vrućim mlijekom prelijte pahuljice i dodajte naribanu jabuku u još toplu kašicu. Sve dobro promiješajte.

Gusto savjet: Kašica se daje djetetu od navršenog 8. mjeseca.

Kašica od banane

Sastojci: 100 ml mlijeka, 3 kašike rižinih pahuljica, 80 g banana, 70 g kruške

Priprema: Vrućim mlijekom prelijte pahuljice, pustite da omekša i ohladite. Bananu ogulite i dobro usitnite viljuškom, a krušku ogulite i sitno naribajte. Voće dodajte u još toplu kašicu i dajte djetetu odmah nakon pripreme.

Gusto savjet: Kašica se daje djetetu od navršenog 8. mjeseca nadalje.

Jetrica s cvjetačom

Sastojci: 100 ml vode, 40 g cvjetače, 10 g mrkve, 20 g krompira, 30 g jetrica

Priprema: Mrkvu, krompir i cvjetaču skuhajte, ocijedite i propasirajte. Zatim u 100 ml vode prokuhajte s ostruganim pilećim ili telećim jetricama.

Gusto savjet: Ovako pripremljeno meso se daje djetetu od navršenog 9. mjeseca.

Juha od paradajza

Sastojci: 80 g svježeg paradajza, 1 kašičica ulja, 1 kašičica brašna, 1 kašičica šećera, 1 kašičica riže

Priprema: Svježi paradajz operite i narežite na komadiće. Prokuhajte uz dodatak malo vode. Kada je kuhana propasirajte je zajedno s vodom u kojoj se kuhala i šećerom. Zatim je dodajte pripremljenoj zaprški od brašna i malo ulja.

Gusto savjet: Obrok se daje djeci od navršenog 10. mjeseca nadalje.

Piše: Prim. dr. med.specijalista pedijatar Amra Junuzović - Kaljić

Optimalna je ishrana potrebna za zadovoljenje potreba metabolizma, zahtjeva rada u školi i fizičkoj aktivnosti, te zahtjeva samog razvoja djeteta i njegovog odrastanja. Struktura ishrane, u smislu količine, kvaliteta i snage obroka vrlo je važna ukoliko se želi izvući maksimalna korist zdravog razvoja djeteta.

Zdravlje od početka

Priroda se pobrinula da dojenče na majčinom prsima dobije sve što mu je u prvim mjesecima potrebno za život i zdravlje. Zato je dojenje i proglašeno zlatnim standardom ishrane dojenčeta od strane Svjetske zdravstvene organizacije (WHO, UNICEF). Posljednjih decenija su široko rasprostranjene kampanje za podršku dojenju dovele do „povratka” dojenju, koje je prepoznato kao optimalan izbora ishrane terminskih i prerano rođenih beba. Brojne su prednosti i koristi od dojenja: zadovoljavanje svih nutritivnih potreba bebe, imunološka (zaštitna) uloga majčinog mlijeka, psihološka funkcija u osjećaju zaštićenosti, brige i ljubavi, socijalna stimulacija za bebu na prsima, a ne treba zanemariti ni socioekonomski značaj dojenja. Dojenje nudi zdravlje i za bebu i za majku. Naravno, kod nemogućnosti dojenja iz bilo kojih razloga, sljedeći izbor predstavljaju adaptirane mliječne formule koje su po svom sastavu i osobinama neosporno najbolje za ishranu dojenčadi, u nedostatku majčinog mlijeka.

Pametno uvedite bebi dohranu

Dojenče dohranom dobija druge namirnice osim mlijeka. Ne treba je uvesti prije četvrtog mjeseca, jer ne donosi nikakve prednosti, a mora se započeti sa dohranom do kraja šestog mjeseca, jer nakog tog vremena samo mlijeko ne može zadovoljavati potrebe starijeg dojenčeta.

Tokom prve godine života dojenče veoma brzo raste, doživljava trostruki porast u težini i dvostruki porast u dužini, pa su potrebe za važnim nutritijentom srazmjerno veće nego kod odraslih. Nove namirnice u dohrani dojenčeta treba uvoditi jednu po jednu, a redoslijed uvođenja u našem podneblju obično ide sljedećim redom: voćni sokovi, voćne kaše, supa ili variva od povrća i žitne kaše na mlijeku, mlado meso, žumance i riba.

Do kraja prve godine života, većina dojenčadi se već adaptirala na tri glavna obroka u toku dana i obično dvije užine.

Nakon prve godine života kod djece se javlja sklonost ili odbijanje neke hrane i to roditelji trebaju prepoznati i poštovati koliko je to izdvodljivo i moguće. Npr. preuveličana je vrijednost nekih namirnica (npr. špinat) koja nije esencijalna - pa konflikt oko ovakve hrane ne treba dozvoliti.

Obično se hrana koja se odbije prvi put, prihvati kada se ponovo ponudi za nekoliko dana. S druge strane, ako se dugotrajno odbijaju osnovne namirnice kao što je mlijeko, žitarice ili neke druge važne namirnice, onda treba razmotriti mogućnosti alergije na hranu. Ako se ne dokaže alergija, djetetu treba ponuditi zamjenu za osnovne namirnice npr. sir, jogurt, hljeb.

Piramida ishrane

Dobro je da roditelji imaju plan - kako obezbijediti osnove svakodnevne ishrane djeteta iz porodičnog menija. Dječiji dnevni jelovnik treba da bude pravilan izbor iz svake grupe namirnica: žitarice, voće, povrće, meso i mliječni proizvodi. Na taj način će dijete dobiti dovoljno makronutritijenata i mikronutritijenata koji će mu dati dobru izgradnju organizma, energiju i zaštitne materije.

Dijelovi piramide prikazuju pet grupa namirnica kao i šesti dio - vršak piramide, koji prezentira masnoće koje su također dio balansirane ishrane. Veličina svakog dijela ukazuje na to da ta grupa namirnica treba da bude više zastupljena u jelovniku npr. žitarice koje zauzimaju najveći dio piramide; veličina dijela koji zauzima povrće također ukazuje na njegovu značajnu zastupljenost u balansiranom jelovniku, dok su meso i masnoće prikazani na manjem dijelu piramide.

ŽITARICE su grupa namirnica kojoj pripada sva hrana napravljena od brašna - hljeb, tjestenina, sve vrste peciva. Zdrava ishrana djeteta podrazumijeva da barem polovina unosa svih namirnica svakog dana bude od punog zrna. Cjelovite žitarice (puno zrno) sadržavaju dijetalna vlakna koja štite dijete od opstipacije i pomažu u kontroli težine. One se razlikuju od rafiniranih žitarica, kao što je bijelo brašno i bijela riža koje su procesuirane, te su mnogi nutritijenti odstranjeni. Namirnice iz ove grupe su odličan izvor energije za dijete, kao i vitamina B grupe.

POVRĆE sadrži mnogo vitamina i minerala koji su neophodni za puno zdravlje djeteta, a s druge strane prirodno sadrži malo kalorija i dosta vlakana. Glavne vrste povrća - lisnato, korijenasto, mahunarke su izvor zdravlja za dijete. Savjet: 1 obrok lisnatog + 1 obrok korjenastog dnevno, a 1 obrok mahunarki 2-3 puta sedmično. Veoma je dobro dati djetetu jedan obrok nekuhanog povrća dnevno (npr. u obliku salate).

VOĆE je važan izvoz nutritijenata kao što je vitamin C, minerala, oligoelemenata i vlakana, te dobar izvor energije. Voćni nezaslađeni sok zadržava vitamine i minerale, ali gubi vlakna, pa je dobar izbor cijediti cijelu voćku ili nasjeckati voće u sok. Savjet: djetetu ponudite 1 plod agruma i 1 obrok druge vrste voća dnevno, najbolje sirovo.

MLIJEKO i mliječni proizvodi su izvor bjelančevina, kalcija, fosfora i vitamina A i D. Ova kombinacija nutritijenata je važna za izgradnju snažnih kostiju. Savjet: predškolsko i školsko dijete dnevno treba  unijeti do pola litra mlijeka, a dio treba biti poluobrano ili obrano mlijeko. Djetetu također ponudite 1 - 2 obroka sira, a dio toga treba da je nemasni sir.

MESO i zamjene za meso sadrže bjelančevine za izgradnju organizma, vitamine B gupe i željezo. Savjet: djetetov jelovnik treba da svakodnevno sadrži jedan obrok mesa i dobro je da to bude pretežno nemasno meso, perad, riba i pretežno kuhano ili na žaru.

ULJE je masnoća u tečnom obliku na soboj temperaturi, kao što je maslinovo, kukuruzno, suncokretovo ulje. Neke namirnice su prirodno bogate uljem kao što su orašasti plodovi, masline i neke ribe. Većina biljnih ulja su bogata nezasićenim masnim kiselinama koje su izvor zdravlja. Čvrste masnoće kao što su maslac i margarin, sadrže zasićene masnoće koje u organizmu podižu nivo lošeg kolesterola i povećavaju rizik od bolesti srca i krvnih sudova. Savjet: u dječijem jelovniku dati prednost biljnom ulju, a maslac dati 2 kašike kao namaz ili začin.

Porodični obroci

Zajednički obroci roditelja i djece su posebno ugodni rituali. Djeca vole predvidljivi tok porodičnog jela, a to je i za roditelje posebna prilika za zajedničko vrijeme sa djecom. Djeca koja jedu zajedno sa roditeljima rado jedu povrće, voće i žitarice. Također manje jedu grickalice i nezdravu hranu.

Tinejdžeri se često bune oko svega, pa i oko porodičnog obroka jer su „kao” nešto zauzeti i žele samostalnost. Sva istraživanja ipak ukazuju da oni žele roditeljski savjet, pa zajedničke obroke iskoristite za uspostavljanje i podržavanje dobrih komunikacija. Neka porodični obroci budu ugodni i primamljivi.

Djeca, osobito mlađa, će jesti uglavnom ono što je dostupno u kući, zbog toga je veoma važno kojim namirnicama snabdijevate domaćinstvo, šta servirate na sto i šta je „pri ruci za pregristi”. Zbog toga kad nabavljate hranu, neka tu bude različitog povrća i voća koje ćete servirati svakodnevno. Pripremajte i servirajte dobre izvore bjelančevina - lagana mesa, riba, jaja, grah. Izaberite hljeb od cjelovitih žitarica, ograničite unos masnoća tako što ćete manje pržiti hranu, a više kuhati i obarivati. U interesu zdravlja vašeg djeteta je da ograničite fast food i slatkiše, kao i zaslađena pića.

Roditelji kao primjer

Najbolji način da ohrabrite i podržite dijete za zdrave navike u ishrani je da svom djetetu budete dobar uzor. Dijete će slijediti primjer odraslih koji svakodnevno vidi. Ako jedete raznovrsno i umjereno kvalitetne namirnice, svom djetetu šaljete pravu poruku.

Ishrana djece može lako postati izvor konflikata. Roditelji ponekad u dobroj namjeri ucjenjuju ili podmićuju dijete kako bi jelo zdravu hranu. U toj situaciji je bolja strategija pružiti djetetu mogućnost izbora uz ograničenje broja i vrste namirnica koje su dostupne kod kuće. Dijete treba da odluči kada je gladno, šta će pojesti od servirane hrane i kada je sito. Strpljivo i bez prigovaranja da treba da isprazni tanjir uz pružanje dobrog primjera kod vašeg djeteta ćete postići zdrave navike u ishrani.

Pripremila: Dragana Nižić

Nakon perioda dojenja i 6. mjeseca života stručnjaci savjetuju da se u prehranu beba počnu postupno uvoditi nove namirnice, jedna po jedna, jer prerano davanje nekih vrsta hrane može izazvati preosjetljivost i alergijske reakcije. Do kraja prve godine optimalno je da mlijeko ostane glavna namirnica, a mliječni obrok mogu nadomjestiti samo hranjive mliječno-žitne kašice, mješavine voća, žitarica i mlijeka te kašice od povrća s dodatkom mlijeka, a kasnije i mesa ili ribe, dok voćni sokovi, voćne kašice i juhe ne mogu biti samostalni obroci.

Voće i žitarice

Kašica od sira, keksa i voćnog soka

Sastojci: 120 ml vode, 3 petit keksa, 3 kašike soka od narandže, 2 kašike svježeg kravljeg sira

Priprema: Vodu prokuhajte i ključalu prelijte preko keksa. U mlaku kašicu dodajte sok i sir, te sve zajedno pomiješajte. Obrok se preporučuje od 7 mjeseci nadalje.

Jabuke s pahuljicama

Sastojci: 100 ml mlijeka, 50 ml vode, 4 kašike kukuruznih pahuljica, jedna jabuka

Priprema: Mlijeko i vodu kuhajte tri minute, pa kipućom smjesom prelijte pahuljice. Oprane i očišćene jabuke naribajte i dodajte u još toplu kašicu. Dojenčadi, nenavikloj na krutu hranu, narezanu jabuku kratko prokuhajte s mlijekom i vodom pa propasirajte. Obrok se daje do navršenog 4. mjeseca.

Povrće i variva

Varivo od špinata

Sastojci: 80 g špinata, 1 kašika pahuljica od riže, 100 ml mlijeka, 1 kašičica ulja

Priprema: Špinat operite i očistite, kuhajte u kipućoj vodi, ocijedite i propasirajte. Zatim dodajte kašičicu ulja i sve zalijte mlijekom. Kuhajte na umjerenoj temperaturi, a kako biste obrok zgusnuli pred kraj dodajte rižine pahuljice. Ovaj obrok se daje djetetu do navršenih 5 mjeseci i nadalje.

Povrće s mlijekom

Sastojci: 100 ml vode, 50 g mrkve, 50 g cvjetače, 1 kašičica maslaca, 50 ml mlijeka

Priprema: Očišćeno i dobro opranu povrće kuhajte u vodi, a kada je mekano propasirajte ga i ponovno u njega dodajte vodu u kojoj se kuhalo te prokuhano mlijeko. Sve zajedno ponovno prokuhajte, a kada se napola ohladi dodajte maslac. Obrok se preporučuju od 5. mjeseca života.

Mlijeko

Kašica s keksima

Sastojci: 220 ml mlijeka, 1 kašičica šećera, 4 kašičice mljevenog petit keksa

Priprema: Mlijeko i šećer kuhajte pet minuta, dodajte kekse i sve dobro izmiješajte pazeći da ne bude grudica. Preporučuje se djetetu od navršenih 6 mjeseci.

Meso i riba

Varivo od mesa

Sastojci: 50 g poriluka, 30 g kelja, 10 g mrkve, 10 g riže, 1 kašičica ulja, 30 g mesa (teletina, janjetina)

Priprema: Meso operite, narežite ga na kockice i stavite kuhati. Mrkvu očistit, narežite na kolutiće, a poriluk i kelj dobro operite i narežite na rezance. Kad je meso napola kuhano dodajte povrće, a kad ono omekša u juhu dodajte i rižu. Na kraju kuhanja dodajte ulje, a gotov obrok prema dobi djeteta usitnite ili propasirajte. Daje se djeci od navršenih 9 mjeseci.

Riba s povrćem

Sastojci: 100 g bijele ribe, 10 g mrkve, 40 g krompira, 50 g blitve, 1 kašičica maslinovog ulja

Priprema: Povrće skuhajte i začinite maslinovim uljem. Ribu skuhajte posebno, dobro očistite od kosti i umiješajte u povrće. Po potrebi propasirajte. Preporučuje se djeci od navršenih 8 mjeseci.

Juhe

Krompirova juha

Sastojci: 40 g krompira, 2 g ulja, 2 g brašna, 10 g kiselog vrhnja

Priprema: krompir operite, očistite i narežite na kockice. Stavite kuhati u kipuću vodu, a kad je gotov izvadite ga i propasirajte. Na ulje stavite brašno, promiješajte i dodajte krompir pa zalijte vodom od kuhanja. Kuhajte na laganoj vatri 10 minuta, dodajte kiselo vrhnje i kratko prokuhajte. Daje se djeci od navršenog 10. mjeseca.

Kuharska zvijezda Aine McAteer, osobna kuharica slavnih iz holivudskog svijeta i velika ljubiteljica zdrave hrane, izdala je svoju najnoviju kuharicu Za djecu koju je posvetila najmlađoj publici. Njezini recepti su šareni, jednostavni i zdravi, a svaki od njih maštovito je zamišljen kao put od otvaranja apetita do dobrog obroka.

Pripremila: Dragana Nižić

Igre za stolom

Kuharica zdrave i makrobiotičke kuhinje Ainee McAteer savjetuje roditeljima da djeci svaki dan nude zdrave omjere namirnica čime će polako mijenjati loše prehrambene navike, te da djetetu prilikom kupovine uvijek objasne zašto je neka hrana zdrava. U izdanju Planetopije (Zagreb, 2009.) kriju se najbolji recepti od doručka, zdravih školskih užina, obiteljskih obroka i slatkiša, uz mnoštvo korisnih savjeta. Želja autorice nove dječje kuharice je da se djeca nauče razmišljati o obrocima, a prema njezinim riječima potrebno je posvetiti mnogo pažnje da ih se nauči i presudnim životnim vještinama kao što su briga za zdravlje i ispravna prehrana.

Izabrani recept iz knjige:

Kvrgave čokoladne bombice

Sastojci: 200 g krupnije mljevenih badema, 200 g čokolade od rogača bez šećera, 1 kašika maslaca od badema, 4 kašičice rižinog slada, 10 rižinih krekera bez soli, 50 g grožđica, 50 ml jabučnog soka

Priprema: Bademe tostirajte u suhoj tavi stalno miješajući da se ravnomjerno poprže. Stavite ih na tanjir da se ohlade. Rastopite čokoladu na pari, dodajte maslac i rižin slad. Izmrvite rižine krekere. Pomiješajte sve sastojke i oblikujte loptice. Po želji ih uvaljajte u kokos.

*Ovisno o mjestu prodaje knjiga se može pronaći po cijeni do 15-20 KM.

Piše: Selma Gičević

Spremite kod kuće ili kupite u obližnjoj prodavnici, ali nipošto nemojte da vaše dijete preskoči zdravu užinu!

Ako vi mislite zdravo - i djeca će!

Svaki roditelj želi najbolje za svoje dijete. Pravilna ishrana jedan je od osnovnih stubova razvoja zdravog, snažnog i sretnog djeteta. Istovremeno, znamo koliki je trud potreban da razvijemo zdrave prehrambene navike kod naših potomaka, pomognemo im da zavole određeno voće, povrće i ribu, u vremenu kada sa svih strana vreba procesuirana, genetski modificirana i konzervansa prepuna hrana. Društvo ne čini puno da pomogne posvećenim roditeljima; ne postoji regulativa koja bi spriječila reklamiranje nezdravih namirnica djeci niti programi dizanja javne svijesti koji bi nam pomogli da saznamo šta je dobro, a šta ne, te osjetimo ponos što smo dio sistema koji odgaja zdrave mlade generacije. Naprotiv, mnogi roditelji odustaju pod navalom prženih krompirića, obojenih sokova i preslanih i masnih grickalica, kako se „njihova djeca ne bi razlikovala od druge”. Čini se da je danas sramota jesti neprerađenu, tradicionalnu kuhinju na kojoj su rasli naši roditelji, pa i mi. I sve je češći slučaj da se djeca stide na velikom odmoru izvaditi užinu koju im je pripremila mama. Radije se odlučuju za, često, skupe i beskorisne obroke, kako ne bi bili „čudaci”.

Zato, ustanimo i borimo se protiv ove loše navike koja će izroditi generacje pretilih i bolešljivih pojedinaca i založimo se za zdravu prehranu naše djece. Jer, ishrana koja sadrži više voća i povrća će spriječiti nastanak 20 i više posto svih oblika karcinoma!

Gorivo za mozak

Školskoj djeci potrebno je puno energije i hranjivih tvari. Adekvatan doručak, zdrava užina kao međuobrok i dovoljno tekućine daju vašem djetetu snagu da izdrži školsku svakodnevicu i omogućavaju mu da pažljivo prati nastavu. Koncentracija i stres kojem su izloženi naši najmlađi tokom nastave dovode do pada šećera u krvi već nakon 2 sata. Tada je važno vratiti ravnotežu kako ne bi došlo do razdražljivosti, pada koncentracije i nezainteresiranosti.

Ako vaše dijete u školi boravi tek 4-5 sati, trebate se potruditi da pojede obilan doručak, te da jede kvalitetan ručak po povrtaku iz škole. U tom slučaju, užina treba biti nutritivno kvalitetna, ali ne obimna. Neki jednostavni prijedlozi koje će djeca lakše prihvatiti su banana, muesli čokoladica, jabuka ili smoothie u nekoj cool čaši s poklopcem. Ovo posljednje je možda i najpraktičnije i dozvoljava bezbroj mogućnosti - bilo da će to biti mliječni ili jogurt shake, od kravljeg ili pak sojinog mlijeka, možete mu dodati razno sezonsko voće (jabuka, kivi, jagoda, marelica, breskva, dinja, maline, borovnice), pa i povrće (kuhana mrkvica), te mljevene žitarice i dobiti energetski napitak koji će vašem djetetu pomoći da prati nastavu i aktivno učestvuje u njoj. Ako dijete, pak, ostaje duže, i neće pojesti ručak prije kasnih popodnevnih sati, onda treba uključiti i veći obrok.

Zdrav veliki odmor

Šta za piti?
Obična voda, rooibos čaj s medom i limunom, svježe cijeđeni sok od narandže razrijeđen s vodom, bez šećera, kompot od marelice, jabuke ili drugog voća

Voće

Jabuke, kruške, grožđe, trešnje, šljive, nektarine, mandarine, narandže, breskve, marelice, bobice.

Povrće

Paradajz, mrkva, krastavac, paprika, rotkvice, celer.

Hljeb i krekeri

Integralni hljeb, polubijeli hljeb, integralni kreker, vafli od riže.

Mliječni proizvodi

Sir, namaz od svježeg sira, svježi sir, jogurt, mlijeko.

Koštuničavo voće

Bademi, lješnici, indijski oraščići, orasi.

Riba i meso
Tunjevina, sardine, nemasna pureća ili pileća prsa.

Gdje kupiti zdravu užinu?

Mala raja imaju svoj svijet i svoja nepisana pravila, koji odrasli često ne razumiju. Jedno od njih odnosi se i na užinu. Često obližnji gril ili buregdžinica postaju „kultno” mjesto u kom se kupuje užina. Tu se kupuje prepržena, masna, preslana hrana, pravljena od bijelog brašna i mesa sumnjivog kvaliteta. No, to ne zanima mališane. Dok god je to „u modi”, tu se i ide.

Teško je naći ijedno mjesto u blizini osnovne ili srednje škole u kojem se garantirano može naći zdrava užina. Najbolji izbor za djecu koja kupuju sama svoju užinu mogu biti jogurt-napici od 200-300 ml koji se mogu kupiti u svim boljim samoposlugama, te pecivo od integralnog brašna uz mali sirni namaz ili kriške sira ili nemasnih pilećih prsa „prošvercanih” od kuće. Uz ovo bi idealno bilo piti samo vodu, a ako se radi o sokovima, onda neka to budu 100 posto voćni, bez dodatka šećera.

U potrazi za solidnim sendvičima možete se uputiti u Aspek ili Klas, dok svježa pita iz Jamija može poslužiti kao povremena užina, naročito u kombinaciji s kriškama krastavice ili paprike, koje se mogu ponijeti od kuće. U DM-u i većini velikih marketa na odjelu zdrave hrane mogu se kupiti integralni krekeri ili crni hljeb u kriškama s dužim rokom trajanja. Ovo pecivo bogato je B vitaminom koji će vašem mališanu pomoći da se bolje koncentrira i pamti.

Gusto upozorenje: Izbjegavajte lisnato pecivo, ono obiluje trans-masnoćama koje izazivaju rak!

Par trikova

• Kutija s pretincima - nabavite kutiju za užinu sa 3-4 pregratka (možete je naći u većini velikih centara kao što su Mercator, Mercur, Interex i dr.), koja će vam omogućiti da fino sortirate glavno jelo (sendvič, tjesteninu), salatu i desert.
• Čuturica ili cool čaša s poklopcem - u osnovnim i srednjim školama po svijetu hit je čuturica ili termos boca s veselim dezenom za djecu, u koju možete ujutro usuti svježi sok, biljni čaj ili smoothie.
• Umjesto nezdravih - zdrave grickalice! U malu Tupperware ili sličnu kutijicu s poklopcem spakujte mješavinu grožđica, sušenih marelica, sušenih brusnica, badema, lješnika i oraha prženih bez šećera ili soli.
• Djeca se raduju zdravoj užini baš zahvaljujući raznovrsnosti. Uključite dijete u kupovinu, pripremu i pakovanje užine.
• Hranu koju djeca „ne vole” ponudite u vrlo malim količinama i kada su jako gladna, recimo nakon izleta na čistom zraku. Istraživači tvrde da je potrebno „11 probavanja” da dijete potpuno prihvati novi okus.

Primjeri zdrave užine:

Integralni sendvič i voće

2 kriške integralnog kruha, malo putera, pureća šnicla, kriške paradajza i krastavice. Komadići banane i šljive.
Muesli

Prirodni jogurt, kriške jabuke, marelice, jagode, 3 kašike zobenih pahuljica, nekoliko sjeckanih lješnika.

Pasta s tunjevinom i kukuruzom + jabuka

Kuhanoj tjestenini dodajte kukuruz šećerac u zrnu, tunjevinu, malo kečapa i mladog sira, te parmezana. Može se jesti hladno, kao salata.

Gusto izjava: „Hranjenje djece gaziranim sokovima i prženim krompirićima je isto kao da u automobil sipate sirovu naftu; jednostavno, neće raditi.” - Gary Rhodes, poznati engleski kuhar i autor.

„Hraniti djecu s tako mnogo "junka" (smeća) ravno je zlostavljanju!" - Gillian McKeith, nutricionista kraljevske porodice i holivudskih zvijezda.

Piše: Selma Gičević

Ovaj planetarno poznati kuhar, TV zvijezda i autor brojnih knjiga recepata, simpatični Britanac Jamie Oliver, prije četiri godine pokrenuo je humanu kampanju uvođenja zdrave prehrane u britanske škole i mijenjanja loših navika kod djece. Sizifov posao? Ili - revolucija?

„Njam” naspram „bljak”

Jamie je sredinom 2005. posjetio školu u Greenwichu i zgrozio se: djeca su gutala brda prerađene hrane i ježila se pri samom pogledu na svježe povrće. Loša prehrana je kao tempirana bomba, koja će neminovno dovesti do eksplozivnog rasta broja pretilih osoba s srčanim oboljenjima i dijabetesom u britanskm društvu. Zato je Jamie 2006. pokrenuo kampanju promocije zdrave hrane u školama, udruživši se s školskom kuharicom Norom Sands. Nakon što su prikupili 300,000 potpisa podrške, tadašnji premijer Tony Blair složio se s uvođenjem novih standarda prehrane školske djece, uz investiciju od 280 miliona funti za nabavku kvalitetnih namirnica, opreme i obuku, dok je Odjel za obrazovanje formirao Fondaciju za prehranu u školama, zaduženu za provođenje standarda.

Godinu dana nakon toga, Jamie, koji je i sam otac male djece, se vraća u školske kuhinje kako bi vidio da li se situacija promijenila i zaključuje da se ljudske navike ne mijenjaju tako lako. „Možda smo dobili bitku. Ali, rat tek treba dobiti!”

Roditelji - nek se čuje vaš glas!

Tako je Jamie otišao korak dalje, pozvavši i roditelje da se udruže u borbi protiv sistematskog uništavanja budućnosti svoje djece. Jedan od načina da se to učini je, prema Jamieju, da svako piše  poslanicima u parlamentu i gradskom vijeću i upita ih da li su ikada probali školski ručak, te da li znaju koliko se budžetskih sredstava na njih troši? Da li uopće znaju šta djeca jedu, te šta njihovo vijeće čini da se situacija promijeni? Možda je vrijeme da i mi malo “prepišemo” od Jamieja i probamo učiniti slično za našu djecu!

Jamijev Manifesto

Jamie je načinio plan od 6 ključnih koraka ka poboljšanju hrane koja se služi u školskim kantinama:

1. Uvesti časova kuhanja i životnih vještina u obaveznu nastavu za SVU djecu, kako bi učili o hrani i razumjeli važnost zdravih navika još u djetinjstvu. Našu djecu, i djevojčice i dječake, trebamo osposobiti za život naučivši ih vještinama poznavanja, kupovanja i pripreme zdrave hrane.

2. Unajmiti i obučiti nove nastavnike za časove kuhanja, kako bi se iz temelja izmijenio stav prema tim časovima.

3. Pomoći direktorima škola da se zauzmu za „protjerivanje” junk fooda tj. nezdrave hrane iz škola.

4. Obrazovati roditelje i pomoći im da se upoznaju s osnovama pripreme kvalitetne hrane za čitavu porodicu, koja će unaprijediti njihovo zdravlje i time - njihov uspjeh na poslu i školi.

5. Uložiti u obuku školskih kuharica, te im platiti dovoljan broj sati za pripremu svježe hrane, a ne samo za podgrijavanje gotovih jela.

6. Obavezati se na desetogodišnji strateški plan i finansirati javnu kampanju kako bi se društvu pomoglo da povrati zdrave prehrambene navike i svede na minimum konzumiranje loših namirnica.

S Jamievom hranom do boljih ocjena!

Nezavisno istraživanje provedeno među jedanaestogodišnjacima koji su jeli hranu iz „Jamijeve školske kuhinje” početkom 2009. pokazalo je da su ocjene iz maternjeg jezika i nauke porasle za 6 odnosno 8 posto, dok je broj izostanaka s nastave radi bolesti pao za čak 15 posto!

Međutim, sredinom 2009. godine, broj djece koja su odlučila prestati jesti školsku užinu, koja je nakon Jamijeve kampanje postala znatno zdravija, a za mnoge nažalost - vrlo strana i čudna - porastao je na strahovitih 400.000! Razlog ovom bojkotu zdrave hrane stručnjaci vide u prebrzoj provedbi društvenih promjena, za koju su ustvari potrebne decenije. „Jamie je vrlo brzo uspio ubijediti vlasti da izdvoje sredstva, te je isto tako brzo i efikasno uspio provesti u djelo par tačaka svog plana. Ali, za promjenu ljudskih navika, posebno kad je u pitanju ono što ulazi na usta, potrebno je mnogo, mnogo više vremena!”, ističe Patrick Butler, urednik Society Guardiana.

Ipak, predsjedavajuća School Food Trusta, Prue Leith, ističe da zahvaljujući Jamieju danas tri miliona djece u Britaniji svakodnevno jede zdrav školski ručak. „Učinili smo veliki napredak. Uvjerena sam da polako  dobijamo bitku u srcima, mozgovima i čulima okusa, kako kod djece tako i roditelja”.

Kakve li ironije! Ko bi i pomislio da će glavni kamen spoticanja u hranjenju djece zdravom hranom biti u mnogo slučajeva baš roditelji, koji bi trebali biti prvi u redu u borbi za dobrobit svog potomstva! Vjerovatno se radi o podsvjesnom odbrambenom mehanizmu, koji se u nama uključuje kada se osjetimo optuženima i javno napadnutima. Vjerovatno se mnogi roditelji osjećaju krivima jer su dopustili da se razvije teško izliječiva ovisnost o lošoj hrani, koju je sada teško iskorijeniti. Ne žele dopustiti da neko drugi stupa u njihovo polje odgovornosti i djelovanja. Ipak, trebali bi stati i razmisliti - kolika je cijena takvog inata? Naročito kada žive u zemlji koja se napokon organizirala da im pomogne? I kada imaju svog heroja Jamieja!

I na kraju, pitanje za vas, dragi naši roditelji: šta vi planirate uraditi kako biste osigurali da vaše dijete stekne i zadrži zdrave prehrambene navike?

Gusto izjava: „Ova djeca će umrijeti prije svojih roditelja ako nastave rasti jedući ovu hranu!” - Jamie Oliver

Primjer školskog menija nakon „Jamijeve revolucije”:

Glavno jelo s mesom: Špagete bolognese s janjetinom

Glavno jelo za vegetarijance: Zapečena leća s kukuruzom i sirom

Jelo sa škrobom: Jastučići od krompira

Povrće: Dinstani grašak i kukuruz

Salata: Razno svježe povrće

Hljeb: Na raspolaganju svježe ispečen hljeb svakog dana

Deserti: Hrskavi kolačić od zobenih pahuljica s voćem, svježe voće, jogurt

Piće: voda i poluobrano mlijeko

Gusto izjava: „Hraniti djecu s tako mnogo “junka” (smeća) ravno je zlostavljanju!” - Gillian McKeith, nutricionista kraljevske porodice i holivudskih zvijezda.