Eko-zeleni način ishrane – o čemu se radi?

organic-local-produce_lrg-xx-nyq

Eko-hrana je poznatija pod imenom organska hrana, a radi se o hrani u čijoj se proizvodnji ne koriste savremene umjetne metode poput pesticida, hemijskih gnojiva, genetski modificiranih organizama te nije tretirana industrijskom preradom ili hemijskim prehrambenim aditivima, kao ni zračenjem.
Pripremio: Adnan Učambarlić

U ljudskoj se historiji uzgajala isključivo organska hrana - sve do pojave prvih umjetnih pesticida i gnojiva u XX stoljeću. Organska proizvodnja je za razliku od „vrtlarstva” zakonski regulisana. U SAD-u, Kanadi i Evropskoj uniji te drugim razvijenim državama važi trend u kojem je potrebno da proizvođači hrane steknu posebne certifikate za proizvodnju organske hrane kako bi se njihovi proizvodi mogli tako deklarisati.

Najbitniji faktor ekološkog uzgoja je zabrana upotrebe većine mineralnih gnojiva i gotovo svih pesticida. Umjetna se gnojiva u ekološkoj proizvodnji zamjenjuju organskim gnojivima, a korov se uklanja mehaničkim putem. Naravno, organska hrana je neuporedivo boljeg i prirodnijeg okusa jer na tržište stiže svježija.

Također, ovakav uzgoj poboljšava prirodnu otpornost biljaka, što je prevencija protiv štetočina i bolesti. U ekološkom uzgoju neophodna je i biološka zaštita te održavanje više biljnih i životinjskih vrsta zajedno, budući da se tako smanjuje pojava štetočina.


Sve prednosti eko-hrane

Ovako uzgojena hrana nije puna štetnih hemikalija poput industrijske. Prosječna jabuka na svojoj kori i nakon pranja zadržava dvadesetak štetnih tvari, dok se životinjama redovno daju velike doze antibiotika, hormona i antiparazita koje, konzumacijom mesa i mlijeka, unosimo u svoje organizme.

Zagovarači eko načina proizvodnje tvrde da ova hrana sadrži i vitalnu energiju koja pojačava imunitet te je dokazano korisna u borbi protiv mnogih bolesti, naročito bolesti gastrointestinalnog trakta. Oni također naglašavaju da je cijena ekoloških proizvoda viša samo na prvi pogled, budući da ukoliko se u računicu dodaju i troškovi liječenja i bolovanja nastalih usljed prehrane proizvodima tretiranim hemikalijama - jeftiniji proizvod ispada znatno skupljim. Pored toga, eko-hrana čuva i okoliš, budući da njena proizvodnja ne zagađuje tlo ni vodu.

Problem sa organskom hranom je taj da mnogi proizvođači svoje proizvode označavaju kao organske, iako to oni uopće nisu. Također, tu je i cijena. Istraživanja tržišta pokazuju da je ekološka hrana u prosjeku za 15% skuplja od obične hrane.

Treba obratiti pažnju na pojmove Bio i Eko. Ukoliko na nekom prehrambenom proizvodu, npr. u Njemačkoj, stoji oznaka Bio, možete biti sigurni da je taj proizvod zaista i proizveden na održiv način. Evropska oznaka Bio i evropska Uredba o ekološkom uzgoju daju garanciju da u proizvodnji nisu korišteni pesticidi i da poljoprivrednici ne koriste mineralna gnojiva. Također se ne smiju koristiti genetski modificirane biljke za stočnu hranu, a ograničen je i broj dodatnih tvari. Kod konvencionalne hrane ih ima oko 320, a kod organskog uzgoja manje od 50.

Zagovarači ekološkog uzgoja se bore za minimalne intervencije u tlu. Zalažu se za ravnotežu u prirodi, očuvanje okoliša i ističu loše posljedice dugogodišnjih tretiranja polja i usjeva umjetnim sredstvima.

Ekološki uzgoj znači veću angažiranost radne snage te rizik od manjeg prinosa, što se odražava i na cijenu proizvoda.

Ljudska vrsta je dio prehrambenog lanca te nam se naš odnos prema prirodi može odbiti od glavu. Način uzgoja hrane se obavezno treba istaći u deklaraciji, budući da potrošači imaju pravo na tačne i potpune informacije.
Eko-hrana i zdravlje

Brojni zdravstveni problemi savremenog čovjeka potječu od loše ishrane, brze hrane i hrane zatrovane pesticidima.

Iako je plod industrijske hrane, naizgled lijep i neprirodno velik, njegov okus pokazuje sav nekvalitet prijevremeno sazrelog ploda zagađenog brojnim hemikalijama. S druge strane, svježa ekološki uzgojena zdrava hrana sadrži najmanje 50% više vitamina, minerala, enzima i ostalih mikronutrijenata.

Makrobiotička ishrana zasnovana je upravo na konzumiranju zdrave, ekološki čiste, organski uzgojene i minimalno prerađene hrane.

Nutricionisti širom svijeta preporučuju svježe i suho voće, povrće i prirodno bilje. Teži se ka tome da se što više smanji i izbjegne upotreba hrane koja ugrožava zdravlje, odnosno hrane bogate masnoćom, šećerom i hemikalijama.

Gusto preporuka: Zdravije je pojesti bagremov med nego čokoladu ili pojesti domaću jabuku nego popiti kupovni sok na čijem se omotu nalazi više voća nego u samoj tekućini.

Veliki broj bolesti savremenog društva može se spriječiti pravilnom i uravnoteženom ishranom. Osnovno pravilo zdrave i eko ishrane je raznolikost. Različite namirnice sadrže brojne nutrijente (hranjive tvari) koji su važni za ispravan rad našeg metabolizma. Nedostatak hranjivih tvari u organizmu, bez obzira radi li se o neuhranjenosti ili pogrešnom izboru namirnica, vodi do akumulacije toksina u tijelu i, dugoročno gledano, rezultira različitim oboljenjima.

Zdrava ishrana, osim što održava naše zdravlje, pomaže i u regulisanju i održavanju tjelesne mase, smanjuje rizik od nekih uz ishranu vezanih bolesti - poput dijabetesa, žučnog kamenca, kardiovaskularnih bolesti, artritisa, osteoporoze i nekih vrsta karcinoma. Dakle, pravilna ishrana, bogata hranjivim i organskim proizvodima, važna je za prevenciju i liječenje brojnih bolesti.

Podijeli:
  • Facebook
  • Digg
  • Google
  • E-mail this story to a friend!
  • Technorati

Ostavi komentar

Morate biti prijavljeni da ostavite komentar.

Gusto TV

Newsletter

Upišite se u naš Newsletter i budite uvijek obaviješteni o novim aktuelnostima na vrijeme!

Oglasi

Oglasi

  • Oglasavajte se