Malteški soko, vitezovi i dašak Sicilije i Engleske

malta

Malta je zemlja bogate historije. Njenim ostrvima vladali su Feničani, Grci, Kartaginjani, Rimljani, Saraceni, Normani, Francuzi i Englezi. Nezavisna je od 1964. godine, ali je i dalje dio Britanskog Komonvelta.
Piše: Adnan Učambarlić

Mali čas historije
Povoljan geografski položaj, u centru svih mediteranskih puteva, Malti je dodijelio veoma važnu poziciju tokom minulih stoljeća. Ova ostrva iza sebe imaju sedam hiljada godina dugu historiju. Prošla su kroz zlatno doba neolita, čiji su ostaci misteriozni Megaliti, hramovi posvećeni boginji plodnosti, a svoj pečat ostavili su i Feničani, Kartaginjani, Rimljani te Vizantinci.

Negdje oko 60. godine nove ere Sv. Pavle je, na putu ka Rimu, doživio brodolom kod Malte te tako donio kršćanstvo na ostrvo. Arapi osvajaju ostrva 870. godine i ostavljaju značajan trag u jeziku i kulturi. Do 1530. godine na Malti su se smjenjivali osvajači. Tada stiže Charles V i osniva Vrhovni Vojni Red Sv. Jovana iz Jerusalema, koji je Maltom vladao od 1530. do 1798. godine. To je bilo zlatno doba Malte. Jak kulturni talas širio se uz umjetnike kao što su Caravaggio, Mattia Preti i Favrai, koje su vitezovi unajmili da ukrase njihove crkve i palate.

Napoleon Bonaparte je 1798. godine, na putu do Egipta, osvojio Maltu. Ipak, francuska vlast nije potrajala. Ostrva preuzimaju Englezi koji su stigli 1800. godine i tu ostali sve do 1964. godine, kada je Malta stekla nezavisnost. Ipak, ostao je britanski sistem upravljanja, obrazovanja i zakonodavstva. Republika je postala 1974. godine, a 2004. i članica Evropske unije.

Gusto zanimljivost: Jedan od najvećih filmova svih vremena i prvi film noir, „Malteški soko”, reditelja Johna Hustona, a po istoimenom romanu Dashiella Hammetta, upravo je temeljen na bogatoj malteškoj historiji. Bio je to Hustonov redateljski debi i nominiran je za tri Oscara, a u glavnoj ulozi našao se Humphrey Bogart.

“Godine 1539., malteški templari su odali počast Karlu V od Španije, poslavši mu zlatnog sokola optočenog od kljuna do pandži najrjeđim draguljima - ali pirati su zauzeli galiju i odnijeli ovaj neprocjenjivi poklon, a otada je sudbina Malteškog sokola ostala nepoznata do danas.”

A sada malo o kuhinji…

Malteška kuhinja predstavlja spoj tradicionalnih kuhinja mnogih naroda koji su živjeli na ovim prostorima. Restorani koji nude tradicionalnu kuhinju su mnogobrojni. Tradicionalna hrana zasnovana je na sezonskim namirnicama. Tradicija da se srijedom i petkom jede riba ostala je i danas, ali uglavnom kod starije populacije.

Tradicionalna hrana im je rustična i mijenja se s godišnjim dobima. U prošlim stoljećima nisu se koristile peći na drva, već bi se hrana stavljala u zemljane posude na malo kameno ognjište zvano “kenur” koje je trebalo stalno ložiti. Tako je polagano krčkanje postalo obilježje mnogih malteških jela te je i danas omiljeno usprkos uvođenju štednjaka na plin i struju.

U prošlosti, kao u većini južnih mediteranskih kuhinja, meso je bilo rijetko tako da je riba igrala glavnu ulogu.

Kuhinja je tipično mediteranska i turisti mogu uživati u svježim lokalnim sezonskim proizvodima i ukusno pripremljenim specijalitetima od plodova mora. Naročito se osjeća utjecaj talijanske kuhinje, a u novije vrijeme britanske i francuske. Maltežani su veoma ljubazan i druželjubiv narod te je gostoprimstvo zagarantovano.

Kuhinja Malte razvijala se pod utjecajem zemalja koje su je okruživale ili svojatale kroz historiju. Zahvaljujući brojnim utjecajima sa istoka i zapada, ali i sposobnosti da se oni iskoriste na nov i originalan način, kuhinja Malte se razvila u zasebnu, maštovitu i zanimljivu kuhinju.

Profilirala se kao tipična mediteranska kuhinja, koja obiluje krepkim i raznovrsnim jelima od lokalnih namirnica, uzgojenim na kršu ili ulovljenih u moru. U tradicionalnoj prehrani prevladavaju riba (posebno vrsta skuše lampuki) koja se sprema na brojne načine, peče se, prži, roštilja i kuha te plodovi mora (najčešće hobotnica i sipa) koji se spremaju kao pirjana jela i umaci za tjesteninu.

Meso kunića i udovičina juha

Maltežani jedu i meso, pogotovo junetinu, te posebno meso kunića (fenek). Kuhaju juhe, složence i musake od različitog povrća, paradajza, paprika, luka, graška i mrkve, začinjene maslinovim uljem, limunom, maslinama, kaparama i bijelim lukom te mediteranskim začinima, lovorom, bosiljkom i mažuranom.

Među posebno omiljenim jelima su sve vrste tjestenine, pogotovo makaroni, pizza te različita punjena slatka i slana tijesta. Maltežani su i zaljubljenici u hljeb (hobz) koji se, kako bi uvijek jeli svjež, kupuje i nekoliko puta dnevno te jede kao prilog ili malo jelo sa filom ili namazom. Pravi se od kiselog tijesta, tj. kvasa ostavljenog od prethodnog dana. Pečen u peći na drva, ovaj hljeb izvana ima hrskavu koru a u sredini je elastičan. Savršeno međujelo je “hobz biz-zejt” koji se služi u skoro svakom baru, a bio je ručak seljacima i radnicima. To je velik okrugli komad hljeba umočen u maslinovo ulje, natrljan svježim paradajzom i punjen mješavinom tunjevine, luka, bijelog luka, paradajza i kapara.

Tijesto svih vrsta koristi se za obmotavanje povrća, sira, ribe, mesa, riže i sl. Jelo koje se najčešće jede na ulicama Malte je “pastizzi”, vjerovatno turskog porijekla, mala delikatesa u obliku čamčića, punjena rikota sirom i jajetom umotanim u hrskavo lisnato tijesto. Puni se i graškom, mesom ili slanim inćunima. Prodaju se posvuda, a jedu se vrući. Maltežani ih jedu kao međujelo s čajem i kafom.

Sezonske salate i povrće vrlo je važno u malteškoj kuhinji. Najomiljenije i najzdravije jelo je vjerovatno “minestra” (minestrone) - gusta juha od više vrsta suhog i svježeg povrća, koja se služi uz svježi ili ribani “gbejniet” - ovčji ili kozji sir. Poznata je i “udovičina juha” s malim okruglim komadićima gbejnieta. Suhe i svježe grahorice također su stalno na jelovniku. U dućanima se često može vidjeti “bigilla”, gusta pasta od mahuna s bijelim lukom. Poznati specijalitet od povrća je i “kapunata”, malteška verzija ratatouillea.

Najomiljenija delikatesa su kanoli porijeklom sa Sicilije. To su smotuljci hrskavo prženog tijesta punjeni rikota sirom, komadićima čokolade i kandiranog voća. Popularni su i razni sicilijanski semi-freddo deserti - mješavine biskvita, sladoleda, kandiranog voća i šlaga utisnuti u kalupe i rashlađeni.

Nakon jela mogu poslužiti i “helwa tat-Torkom”, vrlo slatku mješavinu šećera i cijelih i zdrobljenih badema. Ali najvjerovatnije ćete za desert dobiti jednostavno, ali ukusnu razno voće - od smokava, breskvi, marelica i citrusa.

Aljotta

Sastojci: 800 g manjih riba, so i biber, 1 srednje veliki luk, lovorov list, režanj bijelog luka, metvica, 2 kašike ulja, limun, 85 g riže, 6 paradajza

Priprema: Nasjeckani bijeli i crveni luk pržite na ulju dok ne smekša. Očistite paradajz i izrežite na kockice. Dodajte luku. Dodajte začine i dovoljno vode kako bi nastala juha. Čekajte da provri, pa dodajte ribu. Kuhajte polako, dok se riba ne skuha. Ocijedite i istisnite svu tekućinu iz ribe i začina. Ocijeđenu tekućinu vratite na vatru i dodajte rižu. Kuhajte dok riža ne omekša. Dodajte nekoliko kapi limunovog soka i servirajte.

Prosječna cijena jela: 9 KM

Pastizzi

Sastojci: lisnato tijesto, 400 g ricotta sira, so i biber, 3 jaja

Priprema: Izmiješajte ricottu sa solju, biberom i tučenim jajima. Oštrim nožem odrežite komadić tijesta i istanjite ga prstima u tanki disk. Stavite kašiku mješavine ricotte u sredinu, zatvorite tijesto i pritisnite rubove prstima. Stavite na papir za pečenje lagano namazan uljem i pecite na 200 stepeni C, dok ne postane zlatnožuto.

Prosječna cijena jela: 6 KM

Goveđi gulaš

Sastojci: 600 g govedine, 125 g oguljenog paradajza, 150 g graška, 150 g luka, 40 g paradajza u tubi, 1 l vode ili juhe, prstohvat miješanih začina, brašno, so i biber

Priprema: Izrežite meso, uvaljajte u brašno i ispržite. Kad postane zlatnosmeđe, izvadite u zdjelu. Propržite sjeckani luk. Narežite paradajz i dodajte sve druge sastojke mesu. Kuhajte oko pola sata.

Prosječna cijena jela: 8 KM

Pečeni marcipan

Sastojci: 250 g badema, 300 g šećera, 200 g brašna, med, prstohvat cimeta, ribana korica narandže,
voda narandžinog cvijeta

Priprema: Bademe malo propržite i ostavite da se ohlade. Sameljite ih, umiješate brašno, šećer, cimet i koricu narandže. Ulijte malo vodice narandžinog cvijeta i malo obične vode kako biste napravili tijesto. Ostaviti neka stoji jedan sat. Oblikujte tijesto u četverougle 15 cm x 5 cm, debljine oko 2 cm i pecite na laganoj vatri. Kada se ispeku, odmah ih premažite medom i ukrasite sjeckanim bademima.

Prosječna cijena jela: 5 KM

Cannoli

Sastojci: 320 g namjenskog brašna za kolače, 250 g svježeg kravljeg sira, 140 g šećera, 50 g kandiranog voća, 30 g čokolade za kuhanje, 1 jaje, 40 g masti, 40 ml likera od badema,           ulje, so, šećer u prahu

Priprema: Žumance odvojite od bjelanca, bjelance umutite, čokoladu nasjeckajte, a mast rastopite. U zdjeli prosijte brašno i u sredini napravite udubljenje. Tu stavite žumance, ulijte mast i liker od badema. Dodajte i prstohvat soli te 20 g šećera. Kašikom grubo izmiješajte sastojke i rukama izradite jednolično tijesto, po potrebi dolijevajući malo vode. Tijesto premjestite na dasku i dobro umijesite. Zamotajte ga u prozirnu foliju i ostavite ga da odstoji sat vremena. Zatim ga razvaljajte na blago pobrašnjenoj dasci, na debljinu od 2-3 milimetra i narežite na kvadrate 8 x 8 centimetra. Oblikovano tijesto omotajte oko limenih oblika (trubice), krajeve tijesta premažite bjelancem kako bi se bolje spojili, i stavite da se prže u vrelom dubokom ulju do zlatnožute boje. Prženo tijesto izvadite iz ulja i stavite na kuhinjski papir da upije višak masnoće. Za to vrijeme, u zdjelu sa svježim sirom dodajte kandirano voće, nasjeckanu čokoladu i preostali šećer, te izmiješajte sastojke. Dobivenu smjesu premjestite u vrećicu za istiskivanje, a iz prženog tijesta izvadite limene oblike. Nafilujte tijesto, pospite šećerom u prahu i poslužite.

Prosječna cijena jela: 4 KM

Podijeli:
  • Facebook
  • Digg
  • Google
  • E-mail this story to a friend!
  • Technorati

Ostavi komentar

Morate biti prijavljeni da ostavite komentar.

Gusto TV

Newsletter

Upišite se u naš Newsletter i budite uvijek obaviješteni o novim aktuelnostima na vrijeme!

Oglasi

Oglasi

  • Oglasavajte se