Kuhinja Naroda Prve nacije sa uticajem čitavog svijeta

stock-photo-moraine-la_opt

Kuhinju Kanade je teško definisati, jer radi se o kuhinji ogromnog prostranstva sa brojnim useljenicima iz svih krajeva svijeta, od kojih svaka grupacija ima i vlastitu kuhinju te je nemoguće u jednom jelu prikazati tipičnu kanadsku kuhinju. Specijaliteti koje možete probati u Vancouveru (gdje žive brojni Azijati) potpuno se razlikuju od tradicionalnijih jela u Quebecu. Kanadska kuhinja nije sofisticirana kao evropske, ali je bogatija od one kod južnih susjeda.
Piše: Adnan Učambarlić

Starosjedioce Kanade u svijetu pogrešno nazivaju Indijancima i Eskimima, dok oni sami sebe nazivaju Inuitima, odnosno „ljudima”, na njihovom jeziku. Zvanični naziv je Narodi Prve nacije, a oni, naravno imaju i svoju kuhinju, koja baš i nije zastupljena kod ostalih stanovnika. Radi se o posebnoj kuhinji, baziranoj na morskim plodovima i životinjama, divljači te divljem bilju. Danas ni kanadski starosjedioci gotovo da ne konzumiraju takvu hranu te se ona pretežno služi na različitim smotrama kulture, običaja i rukotvorina.

Primjera radi, u Montrealu se, tokom ljeta, ne jednom jezerskom ostrvu razapinju šatori i postavlja čitav niz kioska i štandova sa mesom divljači, sendvičima od dimljenog lososa (koji su poseban specijalitet), a tu je i čitav niz rukotvorina. Zanimljivo je i da svaki izlagač tu može prodati i po jedan krzneni predmet, ali ne više od njega. Narodi Prve nacije imaju pravo da love divljač za jelo i odjeću, ali proizvode od nje ne smiju prodavati.

Kako je sve počelo

Kanada se nalazi na sjeveru Sjeverne Amerike, glavni je grad Ottawa, a najveći gradovi su Montreal, Toronto, Québec, Vancouver i Calgary. Gotovo dvije trećine države okruženo je morem, a 35 posto površine prekrivaju šume. Klima je uglavnom kontinentalna, a na sjeveru subarktička i arktička. Stanovnici su uglavnom britanskog i francuskog porijekla.

Starosjedioci su udarili temelje prve kanadske kuhinje, a pemmican (mješavina suhoga mesa), meso bivola, divlja repa i divlja riža još uvijek nisu zaboravljeni. Oko 1000. godine kanadsku su obalu naselili Vikinzi, a u 16. stoljeću Francuzi, kojima je 1791. pripala Donja Kanada (Quebec), dok su Englezi zaposjeli Gornju Kanadu (Ontario).

Današnja kuhinja Kanade razvila se pod utjecajem naroda koji tu žive, a danas su to etničke skupine iz gotovo svih krajeva svijeta.

Kanađani veoma cijene svježu hranu, bilo to povrće ili riba, pa su tržnice jako popularna mjesta za kupovinu. Kanadska kuhinja danas je inovativna i pomalo avangardna. Naravno da se još uvijek mogu pronaći tradicionalna jela poput bagelsa i dimljenog mesa (Montreal) te dabrovog repa (Vancouver), ali kuhari se sve više okreću inovacijama.

Losos i ledeno vino u Quebecu, Ontariju i Britanskoj Kolumbiji

Quebec je čuven po proizvodnji vina, uzgoju jabuka, krušaka i šljiva, janjećeg mesa, jabukovog soka, ali ne samo po uzgajanju nego i po njihovom konzumiranju. Stanovnici su specijalisti u pripremi morskih plodova, riba i školjki. Može se reći da je prepoznatljivo jelo pita sa morskim plodovima, iako se konzumiraju neka poznata klasična jela.

Ontario je, zahvaljujući specifičnoj klimi, zemlja bogata jezerima i dobrim zemljištem. Najbolje rađaju jabuke, a u južnom Ontariu rastu breskve, šljive i grožđe. Ovdje se proizvodi i ledeno vino Arial (ice wine). Skuplja se zamrznuto grožđe, na temperaturi oko -10°C, u hladnim noćima februara, kada se na znak sirene bude vinari koji idu u berbu.

Britanska Kolumbija je najpoznatiji kanadski region, bogat lososima. Tako se ljeti lososi najčešće suše, zamrzavaju, dime i kao takvi se konzumiraju tokom cijele godine. Grad Vancouver nema dugu kulinarsku tradiciju, pa je prisutno miješanje ukusa sa Zapada i azijske kulinarske tradicije. Zahvaljujući blagoj klimi, tu su idealni uslovi za uzgoj voća i povrća, a na trpezi se mogu naći losos i morski plodovi sa roštilja.

Bakalar, divljač i bobice u Newfoundlandu, Labradoru i Novoj Škotskoj

Newfoundland i Labrador su oblasti (po kojima su i dvije čuvene rase pasa dobile ime) koje su Vikinzi otkrili još prije hiljadu godina, a nakon njih su došli francuski i portugalski ribari u potrazi za bakalarom. Ishrana je bazirana na ribama, bilo da su kuhane ili pečene, a deserti se spremaju od divljih bobica. Ljeti se održavaju festivali, a nijedan ne može proći bez jagoda, borovnica i, naravno, ruma, po čemu su ove oblasti poznate.

U Novu Škotsku su prste uplele škotska, francuska, njemačka i škotska kuhinja. Tako se na stolu najčešće može naći topli jastog sa rastopljenim puterom, topla pita sa borovnicama i gusta supa sa morskim plodovima. Školjke, skuše, lososi, rakovi i bakalar, poznati su u cijelom svijetu. U tradicionalna jela Nove Škotske spada pita sa piletinom i rendanim sirom, pašteta od zeca te kobasice. Deserti se uglavnom prave od bobica, jabuka i šumskog voća.

Gastronomsku tradiciju Alberte čine pečeni grah, jela sa roštilja i divlja riža. Jedan od simbola je i Prairie Oyster (koktel od svježih jaja i Worchester sosa, posoljen i pobiberen), a koristi se kao lijek protiv mamurluka.

Na tradicionalnom meniju Manitobe prisutni su bizoni, divljač, riba, divlje voće i žitarice. Trgovci su sa sobom u ove krajeve donijeli i spljeskani hljeb, pečen na vatri. Kako su godine prolazile tako su se u Manitobu doseljavali razni narodi i sa sobom su donosili svoje gastronomske običaje. Tako je Winnipeg danas multikulturan grad, u kojem se mogu pronaći i japanski sushi i talijanski sladoled. Nezaobilazni specijaliteti su loptice punjene krompirom i sirom koje se služe sa kiselom pavlakom, gustim čorbama, tjesteninama i kobasicama.

Vrhunski specijaliteti i javorov sirup

Javorov sirup je vjerojatno najpoznatiji kanadski slatki izvozni proizvod. Danas se više ne koristi samo u desertima. Svjetski poznati kuhari javorov sirup stavljaju u umake, prelive i koktele.

Losos je najbolji iz Tihog okeana, a najsvježiji se može naći u azijskim restoranima i sushi zalogajnicama u Vancouveru.

Poutine je pomfrit sa komadićima sira i smeđim umakom (na bazi goveđeg ili pilećeg temeljca i začina). Postoje brojne varijacije ovog jednostavnog jela.

Jastog je suvereni vladar istočnih krajeva Kanade. Kanađani tvrde da su najukusniji upravo najjednostavniji recepti.

Divljač je posljednjih godina sve popularnija u Kanadi. Popularni su sjevernoamerički jelen, bizon i tuljan.

Kanadski umak

Sastojci: 2 kg oklopa od jastoga, 1 korijen celera, 150 g mrkve, 200 g luka, 150 g putera, 2 dl maslinovog ulja, 2 lista lovora, 1 kašičica bibera, 0,5 dl konjaka, 2 kašike koncentrata od paradajza, ½ l bijelog vina, peršun, 2 kašike brašna, tabasco umak, so

Priprema: Naribajte celer, mrkvu i luk. U posudu stavite polovinu putera i ulja, dodajte ribano povrće i lovor. Posolite. Pržite dok ne požuti, pa dodajte isitnjene oklope rakova i pirjajte 15 do 20 minuta. Nakon toga ulijte konjak i odmah zapalite. Umiješajte koncentrat od paradajza, dolijte vino, vodu ili riblju juhu, tako da oklope prekrije tekućina. Pospite biberom i sjeckanim peršunom pa kuhajte dok ne provri. Na drugoj polovini putera i ulja propržite brašno, tako da dobijete bijelu zapršku. Zapršku ulijte u posudu sa oklopima rakova i kuhajte još 20 minuta. Protisnite umak kroz rjeđu cjediljku, a nakon toga 3 puta kroz gustu cjediljku ili sito. Nastavite sa kuhanjem još 20 minuta. Po želji dodajte malo tabasco umaka.

Prosječna cijena jela: 7,5 KM

Bezalkoholni punč od dinje

Sastojci: 1 dinja, 1 štapić cimeta, 90 ml soka od jabuka bez šećera, 1 l limunade

Priprema: Prepolovite dinju, odstranite sjemenke i kašikom izvadite “meso” dinje. Stavite meso dinje u veliku zdjelu i dodajte štapić cimeta i sok od jabuka. Pokrijte i stavite da se hladi na jedan sat. Izvadite štapić cimeta i izlijte limunadu preko dinje. Promiješajte i servirajte u čaše.

Prosječna cijena pića: 4 KM

Kanadska mesna pita

Sastojci: Za tijesto: 250 g pšeničnog oštrog brašna tip 400, 1 kašičica soli, ½ kesice praška za pecivo, 120 g putera, 4 kašike vode; Za fil: 600 g teletine, 50 g putera, 150 g luka, 1 kašičica ruzmarina, 200 g šampinjona, 150 g kukuruza šećerca, 1 ljuta papričica, 1 kašičica začina, 1 kašika pšeničnog oštrog brašna tip 400; Za premaz: 1 žumance, 2 kašike mlijeka

Priprema: Brašno pomiješajte sa praškom za pecivo, dodajte narezani puter, so, vodu i umijesite u glatko tijesto. Tijesto ostavite da stoji sat vremena na hladnom mjestu. Na puteru propržite nasjeckani luk, dodajte teletinu narezanu na kockice, vegetu, papričicu, ruzmarin i pirjajte, podlijevajući vodom, nekih 40 minuta. Na kraju umiješajte kukuruz i šampinjone narezane na četvrtine te nastavite pirjati još 10-ak minuta. Dodajte brašno, razmućeno u 50 ml vode i kuhajte 2-3 minute. Pripremljeni fil ohladite.

Dio tijesta razvaljajte na pobrašnjenoj dasci i stavite ga u okrugli kalup za pite, promjera 24 cm. Tijestom obložite dno i stranice kalupa, a zatim na njega rasporedite fil. Poklopite drugim dijelom razvaljanog tijesta. Žumance pomiješajte s mlijekom i premažite tijesto. Izbodite ga viljuškom i pecite u pećnici zagrijanoj na 200°C 35 do 40 minuta.

Prosječna cijena jela: 12 KM

Kanadska pileća salata

Sastojci: 300 g pilećih fileta, 200 g avokada, 200 g manjeg paradajza, 400 g zelene salate, 100 g kukuruza šećerca; Za dressing: 1 kašika začina, 50 ml vode, 50 ml maslinovog ulja, 4 kašike jabučnog octa

Priprema: Filete stavite u ključalu posoljenu vodu i kuhajte oko 20 minuta na laganoj vatri. Kada se skuhaju, ohladite ih i narežite na kockice. Dodajte narezani paradajz, oguljeni avokado narezan na kockice, zelenu salatu narezanu na šire trake i kukuruz. Sve zajedno izmiješajte i dobro ohladite.

Začin pomiješajte s vodom i ostavite da stoji nekih 5 minuta. Nakon toga umiješajte ulje i ocat.

Prosječna cijena jela: 8 KM

Palačinci s javorovim sirupom

Sastojci: 250 g ricotta sira, 3 jaja, 50 g šećera u prahu, prstohvat soli, 1 vrećica vanilin šećera, malo cimeta, 120 g brašna, ½ kašičice praška za pecivo, 150 g borovnica, malo putera za prženje, 150 g slatkog kremastog putera, 4 kašike javorovog sirupa

Priprema: Slatki puter prelijte sirupom od javora i ostavite da se ohladi. Pomiješajte jaja, ricotta sir, šećer u prahu i cimet u glatku smjesa. Brašno pomiješajte sa praškom za pecivo i soli, pa dodajte u smjesu s jajima i dobro umutite. Raspolovite borovnice i umiješajte ih u smjesu. Rastopite malo putera u tavi pa pržite palačinke. Sipajte po jednu veću kašiku smjese, da palačinke budu malo manje i malo deblje od standardnih. Poslužite nezamotane palačinke na tanjiru sa puterom prelivenim javorom.

Prosječna cijena jela: 9 KM

Podijeli:
  • Facebook
  • Digg
  • Google
  • E-mail this story to a friend!
  • Technorati

Ostavi komentar

Morate biti prijavljeni da ostavite komentar.

Gusto TV

Newsletter

Upišite se u naš Newsletter i budite uvijek obaviješteni o novim aktuelnostima na vrijeme!

Oglasi

Oglasi

  • Oglasavajte se