Sadnja začinskog bilja

shutterstock_103346693_opt

Svježe ili sušeno začinsko bilje? Nije svejedno. Aroma svežeg začina može se značajno razlikovati od sušenog, pa čak i kada ga sami uzgojite i osušite. Stoga je vrijeme da svoj komadić zemlje ili pak kuhinjsku saksiju obradujete zelenilom.

Pripremila: Dženana Hrlović

Koliko ste puta do sada pročitali uputu u receptu da jelu treba dodati svježu mentu, bosiljak, peršun, kopar i slično začinsko bilje, ali na stolovima lokalnih tržnica teško da ste mogli pronaći nešto više od peršuna i celera. Oni malo iskusniji znaju da nije isto kada se u jelo stave suhi ili svježi začini, pa stoga i teže da ih uzgoje makar u saksijama na radnoj površini. Za takvo što nije potrebna neka posebna spretnost, već samo malo strpljenja i volje. A usput ćete i uštedjeti.

Izbor saksije
Prednost uzgoja začinskog bilja jeste što ne morate imati vrt ili baštu za uzgoj. Začini će jednako dobro uspjeti i u keramičkim saksijama, plastičnim posudama ili teglama. Ukoliko se odlučite saditi začine u keramičkim posudama korisno je znati da u njima biljke brže gube vlagu, pa ako niste baš skloni zalijevanju, bolje je izabrati plastične saksije ili čak staklene tegle. Saksije obavezno trebaju imati rupice na dnu kako bi višak vlage mogao izaći, kao i tanjirić u kojem bi se ona skupljala. Drenažu možete poboljšati ukoliko prije nego stavite zemlju u posudu na dnu dodate kamenčiće. Ukoliko radite u teglama bez rupica obavezno poredajte kamenčiće na dno, jer će u suprotnom višak vlage ugušiti biljku te će ona istrunuti.

Oprema i proces sadnje

Od materijala za sadnju, osim humusne zemlje nabavite i dohranu za biljke, te rasade ili sjeme začinskih biljaka i spremni ste. Kada sadite iz sjemena, u saksiju stavite kamenčiće, zemlju do dvije trećine dubine saksije, zatim dodajte sjemenke i pospite preko zemlje u tankom sloju, te zalijte ravnomjerno prskanjem, a nikako u mlazu. Ovako posijano začinsko bilje treba biti smješteno u toplim prostorijama vašeg doma na temperaturi ne nižoj od 20°C, ali ne i višoj od 28°C. Posađeno sjeme trebate redovno zalijevati da bi proklijalo i pustilo prve mlade zelene stabljike. Kada stabljike izrastu potrebno je da ih presadite kako bi se pravilno razvijale. Ukoliko sadite u male saksije promjera 10 cm u svaku saksiju sadite po jednu biljku. U većim saksijama možete posaditi više sadnica istih ili različitih začinskih biljaka, ali je važno znati koje sadnice možete miješati kako jedne vrste ne bi sprečavale rast drugih.

Kombinovanje bilja
Vlasac trebate posaditi sam jer će narasti velik, kao i mentu koja će svojim širenjem ugušiti druge biljke. Najlakše je uzgojiti bosiljak i peršun koji vole toplinu. Ove biljke nisu trajnice što znači da ih tokom uspješnih lijepih dana trebate iskoristiti, a naredne godine posaditi nove. Ruzmarin, lavanda i kadulja mogu dugotrajno ostati u saksijama ukoliko se adekvatno zaštite preko zime. Biljke nižeg rasta poput origana i majčine dušice sadite uz rub saksije jer tako daju bolji okus. Najbolje je da na sredinu saksije posadite visoke začinske biljke poput kadulje ili lavande. Ovako raspoređene biljke neće samo biti korisne za pripremu jela, već će poslužiti i kao svojevrstan ukras vašem domu. Kopar i anis pripadaju grupi visokog začinskog bilja koji imaju duboko korijenje, te nisu pogodni za sadnju u saksijama, izuzev ako su baš duboke. Njih je najbolje posaditi u cvijetnjak.

Sunčana strana
Sve začinske biljke vole svijetlo mjesto, ali to ne znači nužno da ih morate stalno držati izložene suncu. Ovo se posebno odnosi na biljke sa unutrašnje stane stakala na zatvorenim balkonima. Djelovanje sunca kroz prozore, te prolazak sučevih zraka kroz staklenu površinu pojačava zagrijavanje što može štetiti listovima za vrijeme vrućih ljetnih dana. Stoga je idealno začinsko bilje držati na otvorenom ili bez direktnog izlaganja suncu. Osim toga sve biljke ne vole jednaku količinu sunca, pa tome treba uskladiti raspore u saksijama. Timijan, kadulja, ruzmarin, origano i francuski estragon su biljke koje vole dosta sunčeve svjetlosti, a djelomičnu sunčevu svjetlost vole biljke poput kiseljaka i bosiljka.

S vodom umjereno

Začinsko bilje treba zalijevati po potrebi. Ujutro trebate provjeriti je li zemlja suha, te zaliti. Ukoliko je zemlja vlažna ne trebate zalijevati biljke kako ne bi pretjerali sa vlagom. Ukoliko za vrijeme vrelih dana biljke uvenu tokom dana, sklonite ih sa direktne sunčeve svjetlosti i zalijte, te ostatak dana držite u hladu. Začinsko bilje nemojte tretirati pesticidima, te u slučaju oboljenja biljke, oštećene listove odstranite. Također ih nemojte izlagati vještačkom đubrivu jer ćete izgubiti kvalitet i aromu. U slučaju da je aroma oslabila, najbolje je presaditi biljku u novu humusnu zemlju. To svakako treba uraditi jedanput godišnje sa višegodišnjim začinskim biljem.

Djelotvorno protiv stresa

Ukoliko ste i dalje skeptični po pitanju sadnje vlastitih začina, možda vas pokoleba činjenica da su naučna istraživanja pokazala da sadnja bilja znatno smanjuje stres, te se posljednjih godina primjenjuje kao antistres terapija. Naravno, kao i u svakoj drugoj antistres terapiji trebate biti opušteni i nastojati uživati u procesu. U konačnici jela će biti ukusnija, imat ćete ljepši dom obogaćen novim biljkama i mirisima, te ćete osjetiti višestruko zadovoljstvo.

Začin za cvijetnjak

Ukoliko imate cvijetnjak ili baštu sa povrćem sadnja začinskog bilja gotovo da je obavezna, jer ono povoljno djeluje na ostatak biljnih kutura.

- Bosiljak (Ocimum basilicum) obavezno posadite u cvijetnjaku jer povoljno utiče na zdravlje ostalih povrtnih kultura. Tokom rasta berite bočne listiće kako bi se pravilno razvijao. Ukoliko želite pripremiti nešto i za zimu slobodno berite cijelu biljku, jer je bosiljak jednogodišnja biljka.

- Kopar (Anethum graveolens) berite mlade listove ili cijelu biljku. Ukoliko ga posadite u bašti dobro će uticati na nicanje sjemenki mrkve, krastavaca, cvekle, zelene salate. Važno je znati da samog sebe ne podnosi, stoga ga rasporedite po cijeloj bašti.

- Origano (Origanum vulgarum) je divlji mažuran i vrsta trajnice koju možete zasaditi u cvijetnjak. Berite mlade listiće i vrhove prije samog cvjetanja.

- Ljuti feferoni (Capsicum annuum) može uspjeti i u običnoj saksiji na prozoru, ali morate biti strpljivi čekajući plodove. Neki ih sade kao ukrasne biljke.

- Čubar (Satureja hortensis) bere se cijela biljka prije samog cvjetanja. Odlično se slaže sa grahom, jer svojim mirisom tjera uši i poboljšava okus povrća.

- Kim ili kumin (Carum carvi) najbolje je posaditi krompir, zelje, krastavce i cvekle, jer im poboljšava okus.

- Estragon (Artemisia dracunculus) je trajnica koja se brzo širi, a može narasti visinom i do jednog metra. Prijatelji će vam zasigurno biti zahvalni za poklonjeni osušeni stručak, a vama toga s obzirom na visinu, neće nedostajati.

- Lavanda (Lavendula angustifolia) osim kao začin odličan je ukras za baštu li cvijetnjak. Općepoznato je da se uz pomoć lavande možete riješiti moljaca, ali zgodna je jer tjera mrave i biljne vaši. Najljepše raste u blizini ruža, koje štiti od biljnih napasnika.

- Timijan (Thymus officinalis) osim arome koja će obogatiti vaše jelo, zaštiti će vaš vrt jer tjera puževe i vaši, pa ne štedite na sadnji.

- Kadulja (Salvia officinalis) zaštiti će povrće u bašti od leptira kupusara, puževa i mrkvinih muha.

Podijeli:
  • Facebook
  • Digg
  • Google
  • E-mail this story to a friend!
  • Technorati

Ostavi komentar

Morate biti prijavljeni da ostavite komentar.

Gusto TV

Newsletter

Upišite se u naš Newsletter i budite uvijek obaviješteni o novim aktuelnostima na vrijeme!

Oglasi

Oglasi

  • Oglasavajte se