Rana sjetva, rezidba voćki

Pripremila: Dženana Hrlović

Rana sjetva

tree-pruning_1526669c

Gusto izreka: “Prerana sjetva često iznevjeri, zakašnjela uvijek.”

Iako se mrazevi još nisu počeli povlačiti iz bašta i sa oranica, februar je vrijeme da se počne razmišljati o sjetvi. Čim se vrijeme malo popravi, mudro je prvojeriti nivo vlage u zemlji i pripremiti zemljište za sjetvu. Topli februarski dani idelano su vrijeme za đubrenje vještačkim đubrivom. Ozimu pšenicu i druge kulture koje se sade u jesen potrebno je dohraniti, a đubrenje prilagoditi količini azota u zemljištu. Vrijeme je i za ranu sjetvu, pa do kraja februara treba posijati jaru pšenicu, zob, ječam i raž, a i posijati sjeme luka. Toplije vrijeme u februaru može se iskoristiti i za sadnju graška, špinata, rotkvice, kupusa, kelerabe, mrkve, peršuna, pastrnjaka, bijelog luka kao drugog povrća koje klija i niče na temperaturi od tri do pet stepeni. Ovo se posebno odnosi na one koji imaju plastenike, a samim tim i veće mogućnosti da zaštite usjeve od neočekivanih mrazeva koji znaju potpuno uništiti sjetvu.

Rezidba jabučastih i koštičavih voćki
Gusto izreka: „Svi znaju da sijeku, ali malo je onih koji znaju da režu.”

Iskusni voćari već u februaru spremno orezuju jabučaste i koštičave voćke. Pritom ne treba izostaviti šljivu, za koju mnogi voćari na našim prostorima smatraju da je ne treba orezivati. Neiskusnim voćarima preporučuju se konsultacije sa nekim od iskusnijih kolega, relevantnom literaturom i/ili informacijama i shemama dostupnim na internetu kako ne bi napravili više štete nego koristi. Naime, rezidba nije samo uklanjanje oštećenih, osušenih i slomljenih grana krošnje, već je to uređivanje krošnje kako bi se omogućilo da se na granama razvije što više plodova. Orezuju se mlada i nerodna stabla, kao i ona koja su tek počela da rađaju, dok se starija rezidbom mogu trajno oštetiti. Guste i nepravilno raspoređene grane kostura drveta, te tanke i izdužene grane koje rastu u unutrašnjost krošnje treba orezati kako bi se omogućila svjetlost za rodne mlade grančice. Stručnjaci preporučuju da se orezivanje radi tako da grane zauzimaju ugao oko 40 do 50 stepeni jedna u odnosu na drugu. Februar je vrijeme kada se obavlja i zimsko prskanje voćnjaka, te površinska obrada zemljišta za proljetnu sadnju i sadnju voćaka. Vade se i klasiraju vegetativne i generativne podloge i sadnice voćaka.

Praskozorje u pčelinjaku

Gusto izreka: “Koristite med kao hranu da ga ne bi koristili kao lijek.”

Visoke temperature u februaru probudit će pčelinjake, što je idealno vrijeme da prekontrolišete košnice. Tamo gdje nema matice važno je odmah rasformirati ih i spojiti sa drugim društvima. Februar, pa čak i mart, predstavljaju period stagnacije u pčelinjaku, pa ove male vrijednice ne treba požurivati. Dodajte im pogaču ako smatrate da nema dovoljno hrane, te da bi mogle uginuti od gladi čak i ako je hladno, a ako su februarski dani topliji to možete i provjeriti - ako su se primakle zidu košnice vrijeme je za pogaču. Februar je idealno vrijeme i da pripremite ramove za novu sezonu, bilo da ih sami prave ili pak kupuju. Ako to niste ranije uradili, vrijeme je da pretopite staro saće i zamijenite ga za voštane table kako bi one mogle odstajati prije nego ih stavite u ram. Na sunčanom dijelu pčelinjaka na kome nema vjetra postavite pojilicu sa toplom vodom. Idelano je pojilicu zaštiti staklom sa barem dvije strane. I naravno, krajnje je vrijeme za sadnju medonosnog bilja kako bi sve bilo spremno za pravo buđenje vrijednih malih insekata.

Podijeli:
  • Facebook
  • Digg
  • Google
  • E-mail this story to a friend!
  • Technorati

Ostavi komentar

Morate biti prijavljeni da ostavite komentar.

Gusto TV

Newsletter

Upišite se u naš Newsletter i budite uvijek obaviješteni o novim aktuelnostima na vrijeme!

Oglasi

Oglasi

  • Oglasavajte se