Enida Malešević: Mali, lični vrtovi za ljepši život

picture-5534

Enida Malešević je magistrica poljoprivrednih nauka i velika zaljubljenica u biljni svijet. Samo za Gusto iznijela je neke od tajni kako na jednostavan način možemo uljepšati naše životne prostore i poboljšati kvalitet svoje ishrane.
Razgovarao: Adnan Učambarlić

Prije svega, kako ste se odlučili za svoj poziv?

Sve lijepe stvari u životu se dese slučajno. Tako je bilo i sa izborom mog poziva. Trebala sam da studiram medicinu, ali tada je to bio prevelik zalogaj za dijete srednje klase. Upisala sam studij poljoprivrednih nauka. Taj biljni svijet me uvijek privlačio. Međutim, kada ste jako mladi, ne znate to sebi da protumačite. Srećom, imala sam divne i vrsne profesore. Do ostalih saznanja dolazili smo i sami, čitajući drugu literaturu. Čak i vjersku, jer mnogi smatraju da je najveći dar otići u raj, a ljudsko poimanje raja je vrt. Mir, spokoj i ugodno okruženje uvijek ćete naći u prostoru nalik na vrt. Zbog toga i nastojimo da u našim životnim prostorima stvorimo neki lični, mali vrt.

Zašto su začini bitni?

Ljudi su još davno shvatili važnost začina. Zbog začina su vođeni ratovi, a otvarani su i novi pomorski putevi. Davali su velike blagodati i donosili ogroman novac. Kada zamislite XIV ili XV stoljeće, bez frižidera, možete shvatiti koliko su začini bili važni u kuhinji tadašnjih elita. Već tada su ljudi znali kako da, pomoću začina, iz hrane izvuku skrivene vrijednosti i oplemene je. Čuveni su tzv. „putevi začina” te je Evropa već u XVI stoljeću znala za biber, klinčiće, muškatni oraščić i cimet.

Koliko utječu na zdravlje?

Ako se razumno koriste, mogu biti veoma korisni. Začini i začinsko bilje se uvijek mogu gledati iz kulinarskog, ali i medicinskog aspekta. Sretna okolnost je da je to često povezano i da ljudi indirektno, uživajući u jelu, dobiju i značajne zdravstvene benefite.

Uzgajate li i sami začinsko bilje i imate li omiljeno?

Uzgajanje začinskog bilja u kući je nužno ukoliko želite da imate odmah i pri ruci ono što vam je potrebno za ukusan i kvalitetan obrok. Najbolja biljka za to je bosiljak i ne vodi se uzalud kao jedan od vodećih začina u kulinarstvu. On je jednogodišnja biljka, ali postoje podvrste koje se, zahvaljujući svojoj sadnji u različitim periodima i savremenom načinu održavanja, ponašaju kao trajnice. Pored bosiljka, tu su i vlasac, ruzmarin, kadulja, lovor, melisa, peršun, sve vrste papričica, divlji origano. Dok limunovo i narandžino stablo te ukrasni kelj možemo koristiti za toplog vremena na balkonu, a potom unositi unutura. Njih je lako povući u zaštićene prostore stanova i uzgajati. Tu su i sve vrste roda Thymus (majčina dušica). Te biljke se lako njeguju i održavaju na prozorskoj dasci.

Meni je jedna od najdražih biljaka divlji origano. On je jedna od najdostupnijih biljaka, ali, nažalost, nije toliko korištena u kulinarstvu. Također je i veoma zdrav. Poput ostalog mediteranskog bilja, on u svom hemijskom sastavu sadrži korisne spojeve karvakol i timol. Ta eterična ulja u začinima doprinose osjećaju topline u ustima, koji djeluje na naša osjetila. To dovodi do nečega što ljudi prepoznaju kao „talijanski okus” u jelima, a koji je često povezan sa osjećajem ugode i topline. Začini u kulinarstvu i jesu specifična „hemija”.

Šta je sve potrebno ukoliko neko poželi da se počne baviti uzgojem začinskog bilja u vlastitom domu?

Za uzgoj začinskog bilja u zatvorenom prostoru, bez obzira da li je to na balkonu, prozoru, nekom tzv. zimskom vrtu ili sobi, pored ljubavi prema biljkama, potrebno je i relativno poznavanje biljaka koje se uzgajaju, svjetlost, toplota, voda te hranjivi medij iz kojeg će rasti. Uobičajene stvari koje svaka biljka mora imati.

Primjera radi, bosiljak je vrlo izdašna biljka, ali zahtijeva redovno zalijevanje i kvalitetan supstrat iz kojeg će rasti. Tako bih za sve vrste koje bi uzgajali, preporučila da se uzgajaju na tzv. lumbrihumusu. To je humus koji se dobije preradom organskog gnojiva posredstvom kalifornijskih glista. Tako u vrlo malom volumenu zemljišta dobijete veliki kvalitet, potreban za vaše biljke. Neke biljke su više, a neke manje zahtjevne. Jednogodišnjim biljkama u kraćem periodu potrebno je više hrane i više njege, dok se trajnicama treba posvetiti u dva perioda - periodu rasta i periodu biološkog mirovanja. To mirovanje, u zatvorenim uslovima, nije kao u prirodi te ćete primijetiti da one imaju nešto pojačanije gubljenje lista te jači razvoj novih prirasta u periodu rasta.

Koliko često se mogu koristiti?

Višegodišnje biljke, poput kadulje, lovora i ruzmarina, se mogu kontinuirano koristiti. Uzimate samo onoliko listića koliko vam treba. S druge strane, biljke poput vlasca se mogu neograničeno koristiti tokom njihovog života. Kuhinjskim makazama odrežete koliko vam je potrebno vlati. Za sve ove biljke je svojstveno da što ih se više čupka, one više odgovaraju poticajno za novi rast. Ukoliko se i minimalno poznaje biologija ovih vrsta, možete čak od jednogodišnjih biljaka korištenjem novog sjemena i sl. dobiti „višegodišnje” i koristiti ih duži period.

Koliko se isplati uzgoj začinskog bilja u vlastitom domu?

Čak i kada niste u prilici da imate začinsko bilje u svom domu, preporučujem kupovinu svježih listova peršuna, bosiljka i majčine dušice, koje ćete držati u malim vazama u kuhinji i tokom sedmice ih koristiti. Mnoge domaćice razmišljaju o takvim varijantama i koriste biljke iz nečijeg vrta ili ih uzgajaju same u stanu. Što se tiče uzgoja u stanu, tu zaista nije potreban veliki trud. Kao što bi uzgajali neku cvjetnicu ili neku drugu biljku, tako možete i svoje omiljene začine. Već duži period su kod nas dostupne i gotove sadnice koje presadite u veće saksije, a zatim uživate u njihovom razvoju i rastu.

Indirektna korist koju možete još ostvariti od začinskog bilja koje sami uzgojite je ta što dok radite oko njih i gledate ih kako rastu dolazi do svojevrsnog terapijskog dejstva. S druge strane, ono što vi proizvedete i koristite u svježem stanju, sigurno ima više hranjivih sastojaka nego nešto što ima osušeno. Također, tu je i ušteda u novcu. Kada imate jedan grmić bosiljka koji možete s vremena na vrijeme čupkati i koristiti, sigurno je isplativiji nego svako malo kupovati određenu količinu.

Gusto preporuka: Začini su „ovisnici” o svjetlu i većina ih ne može bez njega rasti Svjetlo, naravno, ne znači nužno i sunčevu svjetlost. Na balkonu ili prozoru je dovoljno svjetla. Začini ovisnici o suncu su bosiljak, peršun, ruzmarin, mažuran, origano, korijander, kadulja, kopar, estragon, koromač, timijan i majčina dušica. Orijentacija balkona, terase ili prozora trebala bi biti južna ili jugozapadna. Jugoistočna orijentacija može proći ukoliko je više južna nego istočna i ako začine smjestite na poziciju do koje sunce najduže dopire. Začini koje možete uzgojiti na balkonu ili prozoru sa istočnom, zapadnom ili sjeverozapadnom orijentacijom su vlasac, melisa i metvica.

Neki praktičan savjet za kraj?

Svakome ko ima iole veći stan, preporučila bih da gaji biljke koje pored dekorativne vrijednosti imaju i praktičnu, poput one u kuhinji. Na svu sreću, ljudi sve više koriste namirnice iz organskog uzgoja, te se primjećuje da se čovjek sve više okreće zdravom načinu života, a to je sadržano u bezbroj sitnica. Uzgojem limuna ili narandže u svom domu, zahvaljujući eteričnim uljima iz tih biljaka, možete imati mnogo zdraviju i ugodniju atmosferu u jesenjem i zimskom periodu.

Podijeli:
  • Facebook
  • Digg
  • Google
  • E-mail this story to a friend!
  • Technorati

Ostavi komentar

Morate biti prijavljeni da ostavite komentar.

Gusto TV

Newsletter

Upišite se u naš Newsletter i budite uvijek obaviješteni o novim aktuelnostima na vrijeme!

Oglasi

Oglasi

  • Oglasavajte se