Jesen, rakija, pjesma

30ab783

Nakon otakanja ovogodišnjeg vina, ono što vinarima ostaje je drop, a upravo od njega se peče rakija na hladnoj hercegovačkoj buri tijekom jeseni i pred blagdane. Pečenje rakije označava druženje uz vatru kraj kazana, međusobno pomaganje, a kao i svaki naporan rad i ovaj postaje lakši uz pjesmu i smijeh koji ga tradicionalno prate. Negdje u isto vrijeme i sjever zemlje će zamirisati na pečenu rakiju šljivovicu uz koju se i oštra zima lakše podnosi.

Pripremila: Dragana Nižić

Rakija lozovača

Dok Hercegovci danonoćno peku rakiju u posebno načinjenim rakijskim kazanima (aparatima za destilaciju), svake večeri u goste im dolaze komšije, prijatelji i znanci da se uz kazan i roštilj zajedno provesele, zapjevaju pokoju gangu i bećarac te da uživaju i zahvale se za obilje darova zemlje. Kao i nekada, u ovom kraju se još uvijek mogu naći domaćinstva gdje se pečenje rakije odvija u kotlu pored kojeg se nalazi kaca. Nije teško zamisliti kotao: sastoji se od dijela u kojem se loži vatra i posude (kazana) u koju se stavljao drop. Kazan je najčešće bio načinjen od bakra, jednako kao i poklopac kojeg su kovači teško izrađivali, pa su samo neki imali opremu za pečenje rakije. Drop se nosio kod njih i gazdi kazana se za ustupanje opreme davala tzv. kazanija, tj.dio ispečene rakije, kako se tko dogovori.

Da kazan izađe

Danas se rakija peče kod svoje kuće, a običaj je da rodbina i komšije pomažu jedni drugima kada zatreba. Onaj tko je kraj kazana rijetko je sam - tu se uvijek svrati, nešto pojede i popije, pa se uz priču o berbi razmjenjuju iskustva i čeka da „kazan izađe”, kako se to u narodu kaže. Prije nekoliko godina jedne prilike suprug i ja smo kod njegovih pekli rakiju. Iako sam bila ozbiljan promatrač voljan pomoći, priznajem kako je većinu posla odradio on, jedino smo zajedno prenijeli posudu prekrivenu čistom krpom u kojoj se rakija skupila. Najjača rakija je ona na početku pečenja, te se ona odvaja za masaže i dezinfekciju, jer je po jačini jednaka današnjem medicinskom alkoholu.

Ritual pečenja rakije je poznat kao događaj kojeg prati degustacija rakije, nazdravljanje vinom i uživanje u domaćim, seoskim jelima. Jedno od karakterističnih jela za pečenje rakije je krompir iz luga, tj. ispod kotla u žeravicu vatre bi se ubacili cijeli krompiri, a kada su gotovi trebalo ih je oguliti, preliti s malo maslinovog ulja i soli. U žeravici bi se uvijek ostavljalo nekoliko krompira za posjetitelje koji navrate kasnije. Tu je naravno i neizostavni roštilj, jer gdje ima vatre ima i žara…

Zanimljivosti o rakiji:

  • Riječ rakija potiče od staroindijske riječi arak ili rak, a označava alkoholno piće koje se nekad u Indoneziji i Maleziji pravilo najprije od riže, a kasnije i od soka voća te vina specijalnih vrsta palmi. Znanje o procesu destilacije brzo se širilo Europom i već u 14. stoljeću je započela proizvodnja destiliranih alkoholnih pića koja su nazivana „voda života”.

  • Vjeruje se kako se davno trudnicama pri porodu znala davati rakija da lakše podnesu porod i da otuda potiče izraz koji se danas često koristi: „Pijan k’o majka!”

  • Rakija se još uvijek pije i iz čokanja/čokalja, tj. staklene trbušaste posude s proširenim grlićem oko 1 dl, a sama riječ dolazi iz turskog jezika od riječi çokal.

Rakija šljivovica

Kupiti zrele plave šljive sa zemlje - uspomena je na jesen u Bosni, pa ne mogu a da ne odvojim mjesta i za šljivovicu, pravu zimsku rakiju. Za pečenje ove rakije treba odrediti optimalan rok, a to je da šljiva bude dovoljno zrela, sa dovoljno sladora i da se što lakše otrese, ali ne prezrela, jer gubici zbog propasti plodova koji ranije padnu mogu biti značajni. Jake (ljute) šljivovice 45-50 %, odlične kvalitete, mogu se dobiti samo prepečenjem mekane rakije. Tajna visoke kvalitete naših odličnih starih prepečenica je u tome što se prepečenjem koncentriraju aromatične tvari koje im daju onaj izvanredan miris i okus plodova plave šljive.

Da poteče šljiva

I rakije (kao i vina) zahtijevaju stanovito vrijeme starenja kojim postaju harmoničnog okusa, pitkije, mekše i izraženijeg bukea. Minimalno razdoblje starenja iznosi 8-10 sedmica, i to samo u hrastovim bačvama, koje rakiji uz zlatnožutu boju daju i niz drugih sastojaka važnih za njen odličan okus i miris. Kao i nekada, i danas se za pečenje rakije najprije priprema kotao i drva bez kojih on ne može funkcionirati. U dvorištu domaćina se okuplja društvo te se rakija peče do kasno u noć. Uz pečenje rakije obično se zapali i roštilj, te peku i kesten za djecu u prgalici. Koliko će biti litara rakije u jednom kotlu, to znaju stariji ljudi koji peku rakiju od davnina. Danas svojim unucima prepričavaju kako se prije znalo tko u selu peče rakiju, da li je ispekao ili će u skorije vrijeme peći. Jedni drugima išli su u ispomoć i sa nestrpljenjem iščekivali da „šljiva” poteče. Neki od njih kažu da od 10 kg šljiva isteče 1- 1,5 l rakije, ali sve to zavisi od roda šljive i samog podneblja.

Šljivovica se po savjetu onih iskusnijih uvijek pije poslije ili neposredno prije jela, isključivo gutljaj po gutljaj, a da je rakija dobra zna se ako sklizne, zagrije i u ustima ne stvara osjećaj nelagodnosti. Svake godine kad se ispeče rakija gazda kuće je rasporedi tako da traje do nove, a pila se i nazdravljala nekada davno u tikvicama, da se ne ugrije i ne polupa.

Kazandžijski zanat

Jedan od rijetkih starih zanata koji su se očuvali do danas, kazandžijski zanat, predstavlja ponos svojih majstora i domaćeg zanatskog umijeća. Iako se on trenutno više oslanja na umjetničko oblikovanje metala u predmete koji imaju kulturnu i estetsku vrijednost, važnost ovog zanata ogleda se i u praktičnoj upotrebi predmeta neophodnih za očuvanje tradicije i narodnih običaja. I danas se mogu naći stari majstori koji ručno izrađuju kotlove za rakiju isključivo od bakrenog materijala, rade po narudžbi, a najveća im je želja da mlađim generacijama prenesu tajne zanata.

Preporučujemo da se zasladite kolačom od šljiva kojih će sigurno ostati dovoljno za jedan ovako slastan, a jednostavan i jeftin recept za početak jeseni:

Tart od šljiva (recept sa naslovnice)

Sastojci: 300 g brašna, 200 g margarina, 100 g šećera, 1 jaje, 1 kg šljiva, 6-7 kašika šećera

Priprema: Prosijte brašno, dodajte šećer, margarin i 1 jaje. Dobro izradite dok se ne dobije jednolika smjesa prhkog tijesta. Zamotajte u providnu foliju i ostavite 2 sata u hladnjaku. Tijesto izvadite iz hladnjaka, razvaljajte ga i stavite u kalup promjera 26 cm te ga malo izbodite viljuškom. Pospite sa 3-4 kašike šećera, pa šljive koje ste očistili i presjekli na 4 dijela poslažite u obliku cvijeta, a zatim pospite sa ostatkom šećera. Pećnicu zagrijte na 200°C i pecite 20-30 min. Izvadite ga iz rerne i pustite da se ohladi, a zatim ga po želji pospite sa malo šećera u prahu.

Prosječna cijena: 4 KM

Podijeli:
  • Facebook
  • Digg
  • Google
  • E-mail this story to a friend!
  • Technorati

Ostavi komentar

Morate biti prijavljeni da ostavite komentar.

Gusto TV

Newsletter

Upišite se u naš Newsletter i budite uvijek obaviješteni o novim aktuelnostima na vrijeme!

Oglasi

Oglasi

  • Oglasavajte se