Lovio jedan čovjek ribu…

Josip Pjevac

Josip Pjevac

Povoljni hidrografski uvjeti i tradicija osnovni su preduvjeti zbog kojih je u našoj zemlji sportski ribolov doživio svoj zavidan uspjeh i optimalan razvoj, a domaća izdvojena mjesta za ribolov tzv. reviri, spadaju među najatraktivnije lokacije u ovom dijelu Europe. Donosimo korisne savjete gdje i kako loviti, a naše ribiče pozdravljamo njima dragom uzrečicom, od srca vam bilo Bistro!

Piše: Dragana Nižić

Uloga sportsko ribolovnih udruženja

Prema riječima Josipa Pjevca, predsjednika ŠRD Bjelave iz Čapljine, smisao sportskog ili rekreacijskog ribolova je u traženju i hvatanju ribe pomoću pribora, a ne radi jela ili prodaje. „Ovdje se ulovljena riba pušta ili se može sa sobom ponijeti dopušten broj, ali onda mora imati strogo određene osobine, mora pripadati vrsti na koju je ribolov dozvoljen, te zadovoljavati sve druge kriterije propisane zakonom ili ribolovne udruge koja gospodari vodama”, pojašnjava Pjevac. Osim toga, članovi sportskih ribolovnih udruženja svojom stalnom brigom zaslužni su za poribljavanje i očuvanje ribljeg fonda, a podržavaju samo načine dozvoljenog ribolova koji su u skladu sa Zakonom o slatkovodnom ribarstvu. „Strogo je zabranjeno salmonidne vrste riba loviti živim i prirodnim mamcima”, naglašava Pjevac, te dodaje kako je maksimalna količina dnevnog ulova ovog područja: zbirno 3 bilo koje pastrve i jedan zubatak-glavatica ili do 10 komada ostalih ciprinidnih vrsta, te su minimalne dozvoljene mjere ulova: neretvanska mekousna pastrva 30 cm, potočara i druge 25 cm, te zubatak 50 cm. Ovo društvo gazduje na dijelovima tokova rijeka Neretve, Trebižat, Bregave i Krupe, a u tim vodama obitavaju neretvanska mekousna pastrva, potočara, kalifornijska i zubatak, te šaran, kljen, masnica, gera, cipol, list kalkan, jegulja, somić, peškelj, plotica itd.

Ribolov se po vodama dijeli na ribolov na moru, rijeci ili jezeru, a najčešći način lova je sa obale i ribičkim štapom. Komercijalni ribolov sa mrežama i drugim pomagalima postoji u komercijalne svrhe radi prodaja ribe, a vrsta ribolova koja se posebno veže uz planinske rijeke je Fly fishing tzv. mušičarenje. Osnovna podjela ribolovnih voda je na visinske (planinske) i nizinske vode, te na: tekuće, stajaće i umjetno stvorene. Planinske rijeke naseljavaju najrjeđe riblje vrste kao što su lipljen, potočna pastrmka i mladica, skobalj, plotica i mrena. Stajaće su vode nešto slabije prozirnosti i karakteriziraju ih riblje vrste kao sto su šaran, štuka, babuška (srebrni karaš), zlatni karaš i linjak, kao i brojne vrste bijele ribe. Najpopularnija tehnika pecanja na ovim vodama je Carp fishing - šaranski ribolov, ali i varaličarski ribolov (umjetnim mamcima) i ribolov na plovak.

Česte lovne vrste riba i mamci

Potočna pastrmka/Salmo Trutta - to je riba brzih i hladnih planinskih vodotoka, ledeničkih i umjetnih jezera, živi bliže izvorištima; mamci: najbolje su suhe i mokre mušice veličine 8-12, a od varalica Vobler, Meps i Torpedo veličine 3-7 cm,

Jezerska pastrmka/Salmo trutta m. lacustris - to je riba ledeničkih i umjetnih jezera; mamci: jednako kao i kod potočne pastrmke,

Kalifornijska pastrmka/Salmo gairdner- nastanjuje jezera i neke otvorene vode, a uzgaja se u ribnjacima; mamci: kao kod potočne pastrmke,

Lipljen/Thymalsus thymallus - živi u tzv. pastrmskim vodama, brzim, čistim i hladnim potocima ili rijekama; mamci: mušice, a lov prirodnim mamcima je zabranjen,

Mladica/Hucho hucho - dugačko i valjkasto tijelo krasi drinsku ljepoticu mladicu ili dunavskog kolosa, kako je neki, zbog toga što živi u vodama dunavskog sliva još zovu; mamci: varalice, ne smiju loviti prirodnim mamcima,

Mrena/Barbus Barbus - zimi se okupljaju u jata i miruju na dnu u dubljim i mirnijim dijelovima rijeke, a ljeti ih nalazimo u brzim i plićim dijelovima; mamci: plovak, dubinka, varalice, kotrljanje, lov na zastavicu,

Jegulja/Anguilla anguilla - rasprostranjena je na ušćima i u dolini rijeke Neretve

Utjecaj vodostaja i faktor „bistre vode”

Kada je riječ o uvjetima za uspješan ulov, tokom godine su promjene vodostaja i zamućenost vode svakodnevna pojava, ali dolaskom proljeća i porastom temperature život u vodi se aktivira, ribe napuštaju svoja zimska boravišta, te su tada najbolja mjesta za ribolov ušća pritoka. U jesen su također zbog blagog porasta padavina i vode, te pada temperature idealni uvjeti za ribolov. Ribolovci najviše vole bistru vodu, naročito kada je u pitanju mušičarenje, gotovo svi načini pecanja na plovak, te varaličarenje, osim kada je u pitanju lov mladice za koju je dobra blago zamućena voda i šaranski ribolov.

Blago mutna voda je poželjna kod lova smuđa, soma i mrene tehnikom dubinskog ribolova i u nekim situacijama kada se lovi manjić. Također, blago mutna voda ili „sijera” voda daje najbolje rezultate u lovu vrsta kao što su klen, krkuša i potočna pastrmka na malim rječicama i potocima na žive mamce, prije svega na gliste gdje je to dozvoljeno.

Mutnu vodu priželjkuju oni koji love mrenu na „ružu” glista ili šarana na tekućim vodama koristeći kao mamac debelu bijelu glistu. Najnezahvalnija boja vode za ribolov je snježnobijela boja. Iskusni će ribari reći kako je na rijeci dobro loviti u dane kada je njena pritoka u opadanju, ali je ipak prvi dan opadanja te pritoke idealan za ribolov. Nešto najgore što ribara može zadesiti u ribolovu je prvi dan porasta pritoke.

Gdje loviti ribu u BiH

Unac - revir dužine oko 3 km je desna pritoka rijeke Une, nalazi se u mjestu Martin Brod, udaljenom od Bihaća 50 km. Zastupljene su kalifornijske i potočne pastrmke i lipljeni. Dozvoljeno je uzeti jednu ribu i to kalifornijsku pastrmku min. 45 cm, dok je cijena dozvole 30 KM za državljane BiH.

Krušnica - ovim revirom gazduje USR Krušnica iz Bosanske Krupe, a nastanjen je lipljenom i potočnom pastrmkom. Na reviru je dozvoljeno loviti isključivo mahačem, sa udicama bez kontra kuke. Sistem je „uhvati i pusti”, s tim što se može zadržati kapitalni lipljen od preko 50 cm.

Lašva i Busovača - revir se nalazi na nekoliko kilometara od poznate Lašvanske petlje prema Travniku, cijena dnevne dozvole je 20 KM za domaće ribolovce, te 40 za strane državljane, a zastupljene su potočna i kalifornijska pastrmka, te lipljen. Dozvoljena tehnika lova je isključivo fly fishing (mušićarenje).

Zenica - Udruženje građana sportskih ribolovaca Bistro Zenica gazduje svim vodama na području općine Zenica, kao što su: Kočeva, Babišnjica, Orahovački potok, Bistrička rijeka, Pepelarska rijeka i Bosna. Takmičarska staza Drivuša locirana je neposredno uz magistralni put Zenica-Kakanj-Sarajevo u naselju Drivuša. Neke od vrsta koje nalazimo u vodama kojim gazduje ovo udruženje su: klen, mrena, sapača, crvenperka, linjak, som, bolen, škobalj, šljivar, deverika, šaran, smuđ, babuška, karas, manjić, plotica, savka, zela, kalifornijska pastrmka, potočna pastrmka, mladica, lipljen, vretenar, sunčanica.

Bregava - ribolovna područja kojim gospodari ŠRD Bregava Stolac podrazumijevaju ribolovne vode Bregave od granice sa općinom Berkovići do granice sa općinom Čapljina. Tu se mogu pronaći salmonidne ribe poput mekousne, potočne i kalifornijske pastrve i u donjem toku razne ciplinidne vrste riba. Dnevna dozvola stoji 20 KM.

Neretva i Glavatičevo Konjic - revir se odlikuje raznovrsnošću salmonoidnog ribljeg fond: lipljen, potočna pastrmka, glavatica, kosor, neretvanska potočna pastrmka, te mekousna pastrmka. Cijena ribolovne dozvole je 40 KM. Osim toga u Neretvi se mogu pronaći: glavatica u gornjem toku rijeke, sval (strugac ili mediteranski klen) koji obitava u cijelom toku rijeke, gera koja živi u jatima i obitava u cijelom toku rijeke, podusta i plotica koje su zastupljene samo u donjem toku rijeke, te klen koji se može naći samo u gornjem toku rijeke Neretve. Organizacija sportskih ribolovaca Konjic pored ovog revira za fly fishing koji se nalazi u selu Glavatičevo iznad Konjica ima i drugi u samom centru grada od ušća rijeke Trešanice (centar grada - novi most u Konjicu) do Prohića potoka.

Ciprinidni revir Crvanjsko (Uloško) jezero - jezero je od Uloga udaljeno oko 12 km, put Nevesinje. Nastanjuju ga šaran i jezerska pastrmka, a njime upravlja SRD Ulog Kalinovik, te je cijena dnevne dozvole za sportske ribolovce Republike Srpske i FBiH 10 KM, za domaće turiste 20 KM, a za strane turiste 30 KM.

Nekoliko važnih informacija:

Želite li saznati nešto više o ribarstvu u našoj zemlji na raspolaganju vam je nekoliko udruženja kojima se možete obratiti i koja su upoznata sa postojećim lokalnim udrugama, a predlažemo vam da prvo kontaktirate: Sportsko ribolovni savez BiH (Sarajevo, 033/209-407), Sportsko ribolovni savez RS (Banja Luka, 051/318-251), Sportsko ribolovni savez FBiH (Sarajevo, 033/485-719), te Sportsko ribolovni savez Distrikta Brčko (049/213-505).

Prema zakonu o slatkovodnom ribarstvu za krivolov mrežama i drugim sredstvima za masovan izlov ribe predviđa se osim zatvorske kazne u trajanju od 1 do 3 godine i novčana kazna od 10.000 KM, te oduzimanje sve imovine koja je korištena u vršenju krivičnog djela!

Podijeli:
  • Facebook
  • Digg
  • Google
  • E-mail this story to a friend!
  • Technorati

Ostavi komentar

Morate biti prijavljeni da ostavite komentar.