Omiljena bh. pića

bh-pice

Piše: Ivana Jokić

U Bosni i Hercegovini ritualima uživanja u hrani i piću pristupa se vrlo ozbiljno. Ljudi iz ovdašnjih krajeva vole polagano ispijati pića i uživati uz društvo i razgovor. Bosanci i Hercegovci jednostavno ne vole da ih se požuruje  tako da je nama svima poznata uzrečica „Gdje žuriš?” ili “Gdje gori?”. Kafe barovi u BiH, naročito u proljeće i ljeto, vrve od ljudi svih generacija. I naravno, svi nešto piju! Kada govorimo o pićima koja su karakteristična za Bosnu i Hercegovinu, neizostavno je spomenuti kafu i žestoka pića poput lozovače i šljivovice. Naravno, tu je i sjajno domaće vino karakteristično za Hercegovinu, te tradicionalna pića koja su spremale naše bake poput soka od zove i kompota.

Bosanska kafa

Nemoguće je proći kroz bilo koji grad u BiH, a ne primijetiti da ama baš svi piju kafu! Ona je srž društvenog života Bosanaca i Hercegovaca. Danas je rasprostranjen kult ispijanja espressa i kafe s mlijekom, ali BiH ima i svoju kafu. Tradicionalna kafa je “bosanska kafa” koja zapravo nalikuje na onu što je ostatak svijeta zove turskom kafom. Ova kafa je mnogo jačeg okusa nego espresso, a servira se sa kockom šećera i rahatlokumom u fildžanu.

Žestoka pića

Domaća žestoka pića su zaista izvandredna, bilo da se prave se od šljiva, kruške, jabuka ili grožđa. Veoma su jaka i često sa udjelom alkohola većim i od 40 posto. Piju se tokom cijele godine i u svako doba dana. Šljivovicu i krušku češće srećemo u Bosni, dok je loza, koja se inače pravi od grožđa, specijalitet Hercegovine. U našem narodu je također vrlo popularno tradicionalno pečenje rakije u dvorištima. Ovaj običaj koji je zastupljen na selu, možemo nazvati zanatom, dijelom kulturne baštine, a ponekad i čistim zadovoljstvom.

Šljivovica - “Dok iz flaše teče šljivovica, ne treba mi doktor ni bolnica”, kaže stih. Možda ovi stihovi zvuče kao šala, ali odlično opisuju ljubav prema domaćoj rakiji, “šljivi”. Šljivovica je jako i bezbojno ili žućkasto alkoholno piće koje se pravi od voćke šljive. Miris je intenzivan, a okus veoma raskošan, harmoničan i izuzetne pitkosti. Ova rakija bila je popularna još u 19. vijeku i označavala je luksuz i prestiž.

Lozovača - Posebno mjesto među bh. pićima zauzima rakija u narodu poznata kao „loza”. To je rakija od grožđa koja se proizvodi destilacijom fermentiranog grožđanog masulja (kljuka) plemenite vinove loze. Obično je bez boje, jedino ako se čuva u starom drvenom sudu poprimi boju drveta. Lozovača ima jako izražen miris i žestok okus.

Kruškovača - (Viljamovka). Najpoznatija kruškova rakija pravi se od sorte viljamovke. Ova rakija je vrlo mirisno piće, osebujna okusa, vrlo omiljena i tražena i u Evropi. Viljamovka je jedna od najcjenjenijih rakija na našim prostorima i piju je vrsni poznavaoci dobre kapljice.

Dunjevača - Rakija dunjevača je veoma pitko alkoholno piće sa izuzetnom aromom i okusom.  Kvalitetna dunjevača ima očuvanu prirodnu aromu. Konzumira se rashlađena ili kao sastavni dio koktela.

Sok od zove

Danas je  prava rijetkost da neko pravi sok od zove, a nije ga lako naći ni u prodavnicama. Nekada je sok od zove bio veoma popularan i naše bake su ga pravile sa užitkom. Ovaj napitak jednostavno nije mogao da izdrži pritisak konkurencije raznih vrsta sokova koji se danas naveliko proizvode. To je proziran sok koji je bio neizostavni dio stola na selu. U zavisnosti od domaćina pravio se slađi ili nešto blaži. Sok od zove je karakterističan i po tome što osvježava bolje od vode kada upekne vrelo ljetno sunce.

Kompot

Kompoti se pripremaju od kvalitetnog svježeg i ne suviše zrelog voća. U bh. domaćinstvima i danas je popularan kompot od šljive i jabuke. Kompot šljive je ukusna i osvježavajuća voćna slastica koja sadrži cijele plodove šljiva u sirupu. Kompot se pravi tako što se isjecka voće (od kojeg se pravi kompot), pospe se šećerom i pusti da neko vrijeme odstoji, pa se onda prokuha s vodom. Umjesto čaja, kafe ili gaziranog napitka, napravite si ponekad zdravi domaći kompot.

Vino

Vinarska tradicija u Hercegovini datira još iz Rimskog perioda, a po pitanju kvaliteta i cijene, pitka crna i suha bijela hercegovačka vina zaslužuju mjesto na svjetskom tržištu. Južno od Mostara, uz obale Neretve, prostiru se vinogradi koji se zapadno od Neretve šire na visoravni Brotnja, produžuju put Međugorja, sve do zaleđa Jadranskog mora. Posebno treba istaknuti zanimljivu i jedinstvenu pojavu u Hercegovini ali i svijetu - poznato Kameno vino. Ime je dobilo jer cijela plantaža vinograda niče iz čistog kamena, s minijaturnim primjesima zemlje. Na taj način ova neobično otporna loza crpi vodu kap po kap iz kamena. Ovakav odnos sorti i položaj vinograda koji je neprestano izložen toplom hercegovačkom suncu, bili su temelj za nebrojene nagrade Kamenom vinu. Kameno vino je svijetložuto-zelene boje, kristalne bistroće, s 12 posto alkohola i ubraja se među vina najvišeg ranga.

Podijeli:
  • Facebook
  • Digg
  • Google
  • E-mail this story to a friend!
  • Technorati

Ostavi komentar

Morate biti prijavljeni da ostavite komentar.

Gusto TV

Newsletter

Upišite se u naš Newsletter i budite uvijek obaviješteni o novim aktuelnostima na vrijeme!

Oglasi

Oglasi

  • Oglasavajte se