Mr. sci. dr. Amir Kreso, specijalista medicine sporta

amir-kreso1

Ishrana i sport kao ključ zdravlja

Dr. Amir Kreso (48), zvani Mimo, magistar je i specijalista medicine sporta, te direktor Zavoda za sportsku medicinu, institucije koja se prevashodno bavi zaštitom sportista, profesionalnih i amatera, ali i rekreativaca kojima takve usluge zatrebaju. Dr. Kreso je i bivši doktor bh. fudbalske reprezentacije za koju je radio dvije godine, u vrijeme prve pobjede naše reprezentacije s trenerom Muzurovićem nad Danskom, a za Gusto je govorio o vezi ishrane i sporta te nam je dao i neke praktične savjete o mršavljenju i potencijalnim ozljedama na godišnjim odmorima.

Razgovarala: Sara Krajina

Foto: Nedim Omeragić

Šta tačno podrazumijeva sportska medicina?

- Mnogo toga, jer to je jedna interdisciplinarna grana medicine koja se bavi fiziologijom sporta, povredama sportista tj. jednim dijelom i ortopedije, a bavi se i dijelom ishrane što spada u tzv. higijenu sporta - higijena ishrane, a možda najvažniji dio našeg posla je uticaj treninga na organizam. Pod uticajem treninga dolazi do različitih promjena u organizmu koji se različito manifestiraju na različite organe. Možda najpoznatija i najkarakterističnija promjena je to čuveno sportsko srce.

Dajte onda da razriješimo prvo tu misteriju sportskog srca, šta je ono zapravo i je li opasno?

- Sportsko srce je jedan pozitivan efekt treninga na organizam. Evo vam jedan primjer: ako vi sedmično trenirate pet, šest puta po sat i po, čak nekada i više, po dva, tri sata, vi ćete sigurno dobiti sportsko srce. Te promjene počinju već nakon osam sedmica, kad srce počne da se povećava jer je jednostavno stavljeno u takvu situaciju da mora odgovoriti takvom jednom naporu, i onda se ono polako prilagođava, povećava, zadebljavaju mu zidovi, povećavaju mu se šupljine itd. Dugo godina se o toj temi raspravlja, čak od prošlog stoljeća, da li je ono zdravo ili nije. Sa aspekta interne medicine, odnosno kardiologije, svako povećanje srca kardiolozi gledaju kao nešto što nije dobro i smatraju da to srce prije ili kasnije daje neke znake slabosti, što u principu nije slučaj kod sportskog srca. Sportsko srce nakon prestanka aktivnosti može povećati svoju veličinu čak jedan ili dva puta, biti mnogo veće, povećati minutni volumen sa 5 na 35 litara u minuti, što ne može nijedno obično, zdravo srce. Radi se o tome da nakon prestanka sportske aktivnosti to srce polako regredira i vrati se u subnormalne vrijednosti. Znači, nikad ne bude kao što je bilo ranije, ali je uvijek funkcionalno, jače i zdravije od srca koje nije bilo u sportskoj aktivnosti.

Znači, sportsko srce ostaje uvećano i nakon prestanka bavljenja sportom? srce

- Da, ali je ključno da se aktivnosti ne smanjuju naglo! Zna se tačno kako se ta aktivnost smanjuje i to sportisti vrlo dobro znaju, jer oni u principu nikada i ne izađu iz treninga potpuno, uvijek ostaju u nekom rekreativnom obliku. Zadatak nas u sportskoj medicini je da otkrijemo stanja koja liče sportskom srcu, a to su oboljenja koja isto tako daju povećanja srca, ali se ne mogu svrstati u kategoriju sindroma sportskog srca. Tako se ono ustvari zove - sindrom sportskog srca. To je novi naziv, jer sindrom je obično skup nekih simptoma, a pošto sportsko srce nije samo povećanje samog srca nego je to još i bradikardija, snižen tlak itd., zato je to sve skupa označeno kao sindrom.

Postoji li neki lak i bezbolan način da se ljudi dotjeraju u liniju za mjesec dana?

- Za mjesec dana ne postoji! Za mjesec dana možete napraviti samo haos u organizmu. Recimo, ja sam zgrožen kad vidim da Vilsonovim šetalištem ljudi trče u džemperu i još stave i vjetrovku na visokim temperaturama! Znojenje je jedan prirodan, normalan proces kojim se tijelo oslobađa viška toplote. Ako vi to zatvorite, vi sebe dovodite praktično u jedno stanje strašnog pregrijavanja u kojem možete samo nastradati! Za trčanje je najbolje obući jednu laganu pamučnu majicu ili trenerku za rekreaciju, koja propušta znoj. A ništa se ne može postići na brzinu niti velikim intenzitetom. Ljudi koji u jednom trenutku odluče da promijene svoj stil života, da recimo smršaju, onda oni krenu naglo, velikim intenzitetima pa ili se povrijede ili oštete zdravlje ili dobiju visok pritisak - uglavnom im se nešto desi! Kad su ljudi debeli, tu se radi o višku masti, logično, a da vam samo kažem da jedan kilogram te masti daje čak 7.000 kalorija. Vi sa toliko kalorija možete otići sad odavde iz Sarajeva pa do Tuzle i vratiti se nazad! Toliko je to energije. Sve to opet zavisi od metabolizma, kakav je, koliko je u stanju da unesenu količinu energije sprži. Onda, puno to zavisi i od životnih navika, da li i koliko je neko aktivan u toku dana te kakve su to aktivnosti, a u ovom današnjem načinu života mi smo svi manje aktivni, malo nam ostaje vremena za kretanje i rekreaciju.

Da li nam pomaže ako imamo akumulirane dobre navike, tj. ako smo se nekad bavili sportom, a sada više ne?

- Kako da ne! Pa to je osnova svega, nije bitno što se više ne bavite sportom, jer to je osnova za zdrav organizam, a prvenstveno za srce. Srce koje je utrenirano lakše podnosi te udare. Recimo, sportsko srce ima tu bradikardiju, tj. snižen broj otkucaja, npr. 45 ili 50 otkucaja u minuti. Ono svojim volumenom, tj. masom koju istisne, nadoknađuje taj minutni volumen, a u ostalim periodima se odmara. Znači, umjesto da srce udari 120.000 ili 140.000 puta u toku 24 sata, ono će udariti 80.000 ili 90.000 puta. To je samim time efektnije i efikasnije srce na duže staze. Ono se jednostavno čuva.

namirniceA kako da mjerimo unos kalorija u organizam, te razvrstavanje po grupama na proteine, ugljikohidrate i dr.?

- To nije nimalo jednostavno. To se prvo mora odrediti prema intenzitetu kojim se spremate, koliko imate treninga. Primjera radi, jedan košarkaški trening iznosi oko 600 kalorija. Dakle, to varira po aktivnosti, ali u principu je preporučljivo da unosite dnevno oko 50 posto ugljikohidrata, npr. riže, tjestenine, kruha itd. Ovo ostalo, recimo da vam treba oko 25 posto masti, onda proteini kojih vam treba oko 15 posto, a to ćete naći obično u bijelom mesu, piletini, ribi itd. I naravno, treba vam voće i povrće, to je obavezno. Važno je i unositi lako svarljive namirnice, one koje nisu pržene ili dinstane, bez ulja. To znači da ne biste trebali unositi kojekakve čipsove, gazirana pića i slično. Iskustvo je pokazalo da sportistima npr. dosta teško padaju krastavci i luk, pogotovo prije treninga. Potrebno je i planirati obrok otprilike tri sata prije treninga, bilo kakvog, jer organizam ne može u isto vrijeme i da vari i da trenira. Zato vam kažu i ono da ne idete plivati na pun stomak. Možete doduše jesti pa plutati. (smijeh)

Uz plan ishrane i detox recepte, koju vrstu vježbanja predlažete za fit i zdravo tijelo za ljeto?

- Naravno, čuda se ne događaju preko noći, ali da bi se ljudi ipak malo dotjerali u formu, preporučujem za ove malo starije i deblje da šetaju malo brže od uobičajenog hoda. To znači da žustrije hodaju, da osjete to stezanje. Taj hod ima efekta, za razliku od običnog hoda koji nema efekta. Da biste malo pojačali cirkulaciju i pokrenuli organizam, taj hod treba biti malo intenzivniji. Za one koji imaju malo veće probleme s težinom, ali ipak nisu kritično predebeli, oni mogu lagano trčati.

Koji bi bio ispravan način za skidanje masnih naslaga?

- Mi imamo jedan aparat koji se zove spiroergometrija na kojem se mogu tačno odrediti intenziteti koje neko može da podnese. Stavimo čovjeka na aparat koji je zapravo traka za trčanje, stavimo mu masku i tačno odredimo maksimalni nivo njegove izdržljivosti, maksimalnu frekvencu i maksimalni primitak kisika. To se zove Max VO2 (ml/kg/min). To je volumen potrošnje kisika i kad mi odredimo na kojoj je to frekvenci, onda stručno pričamo o tome koliko ćemo koga opteretiti. Na tom aparatu mi možemo da vidimo te tzv. respiratorne kvocijente prema kojima vidimo da li su u metabolizmu masti, proteini ili ugljikohidrati. Izađu nam tačne brojke koliko je čega u organizmu. Na osnovu toga onda određujemo kome šta treba, pa tako oni koji hoće da se rekreiraju spadaju u srednju zonu, a oni koji hoće da skidaju masti idu u donju zonu. Za skidanje masti nikako nije preporučljiv neki veliki intenzitet vježbi. Radi se o tome da se one trebaju topiti na niskom intenzitetu, ali se radi o dugotrajnosti. Takav trening ili aktivnost ne smije trajati ispod sat - sat i po, bilo da je to lagana vožnja biciklom, ovaj malo brži hod, rolanje itd.

Da li su ta mjerenja masti itd. dostupna i ljudima koji nisu sportaši, a voljeli bi znati na čemu su?

- Mogu oni to obaviti kod nas u Zavodu bez problema. Rekreativci to plaćaju, sportisti ne. Test na spiroergometru košta 100 KM, ali mi imamo i holter i ultrazvuk i EKG, kompletnu kardiološku obradu. Mada, to bismo se mogli dogovoriti jer, pravo da vam kažem, nismo nešto razmišljali o tome… Vrlo malo rekreativaca nas traži, ali sa zdravstvenom knjižicom bismo mogli to nekako riješiti, da se plati samo neka participacija. Zaista nisam razmišljao o tome… Mi se profesionalno bavimo sportistima, a oni kod nas sve završavaju sa knjižicom, plate samo jedan dio pregleda, tek toliko da pokrijemo troškove, ali eto, zaista je to moguće obaviti i za rekreativce. Neka nam se obrate ako ih to zanima.

Ljeti smo dosta aktivniji i više se krećemo, pa je više i ozljeda. Kako prevenirati ozljede?

- Ozljede nastaju onda kada se pojavi diskrepanca između htijenja i mogućnosti. Morate znati koliki je vaš sigurnosni prag, koje su vam mogućnosti, pa da ih ne prelazite. Nosite obuću koja je primjerena aktivnosti kojom ćete se baviti. Sigurno da nećete ići na trčanje u japankama!

Šta da učinimo ako nas uhvati grč u nozi dok plivamo u moru?

- Uhvatite vrhove nožnih prstiju i povučete prema gore, istegnete taj mišić i on popusti. Ali ne smijete to uraditi naglo jer će puknuti mišić! Polako povucite i držite tako dok ne popusti.

U slučaju preloma i perioda mirovanja, možemo li na neki način i ishranom pospješiti ozdravljenje?

- Ishrana je veoma važna, posebno hrana koja je bogata kalcijem. To je dakle mlijeko, sirevi itd. čime se poboljšava osifikacija, tj. poboljšava se stvaranje kalusa i zarastanje. Što se tiče atrofije mišića, ona će se desiti u svakom slučaju zbog imobilizacije, a onda je to naš posao da to vratimo kako je bilo.

Za kraj, šta bi ljudi koji se ne bave sportom mogli preuzeti iz načina života sportaša i primijeniti u vlastitom životu?

- Oni bi mogli preuzeti prvo ishranu koja je manje-više programirana zavisno od sporta, ali možda je i važnija ta fizička aktivnost. Znači, trebali bi se više kretati, trčati, rolati se, plivati, voziti bicikle, to bi mogli preuzeti od sportista i to bi bilo dovoljno.

Podijeli:
  • Facebook
  • Digg
  • Google
  • E-mail this story to a friend!
  • Technorati

Ostavi komentar

Morate biti prijavljeni da ostavite komentar.

Gusto TV

Newsletter

Upišite se u naš Newsletter i budite uvijek obaviješteni o novim aktuelnostima na vrijeme!

Oglasi

Oglasi

  • Oglasavajte se