Bajramska sofra

039

Piše: Adnan Učambarlić

Bajrami su praznici mira i za bajramskom sofrom bajramuju i mire se oni koji su se zavadili iz bilo kojih razloga, a muslimani često pozivaju i članove drugih vjerskih zajednica da objeduju i slave s njima, kako bi na taj način širili duh tolerancije.

Bajramska sofra i zijafeti

Bajramska trpeza ili Bajramska sofra, kako se još kaže u Bosni i Hercegovini, mora biti specijalna: domaćini postavljaju sto koristeći najbolji stolnjak, tanjire i pribor za jelo koje imaju u kući. Ručak je izuzetno obilan, a neke od tradicija nalažu da mora uključivati najomiljenije jelo svakog člana porodice.

Gusto zanimljivost: Najčešća riječ koja se nalazi u imenima nacionalnih restorana - aščinica u Bosni i Hercegovini je sofra.

U turskom jeziku, riječ sofra se koristi sa značenjem trpeze, stola za objed, a u bosanskom jeziku često ima prošireno značenje i na samo jelo pripremljeno i postavljeno bilo na sto ili na demirliju. Mnogi su u svom djetinjstvu čuli riječi svojih starijih ukućana: “Ne diraj sofre, dolaze nam gosti”, što znači: “Ne diraj jela koja su servirana za goste” ili “Bujrum, sofra je spremna”, to jest: “Izvolite, jelo je servirano.”

Gusto napomena: Bajramski ručak u Bosni i Hercegovini najčešće počinje supom ili čorbom, nakon čega slijedi neko varivo (sarma, bosanski lonac i slično), a zatim pite, pa pečeno meso sa povrćem te slatko.

Bosanska kuhinja mnogo toga duguje svojoj otomanskoj prošlosti, tako su jela na bajramskoj trpezi najčešće specijaliteti sa turskim uticajem. Domaćica kuće obično za glavno jelo napravi begovu čorbu, bosanski lonac (bosanski paprikaš od povrća i mesa, tradicionalno kuhan u zemljanoj posudi), hadžijski ćevap (teleći paprikaš), musaku (od faširanog mesa i krompira), različite dolme (punjeni crni luk i paprika) i sarmu (uvijeni listovi kiselog kupusa punjeni mesom i rižom). Na stolu su nezaobilazne i različite pite.

Slatkiši su vrlo bitan element bajramske trpeze - najčešće su teški, porijeklom turski i preliveni agdom. Za njihovu pripremu generalno je potrebno prilično kulinarsko iskustvo, a najčešće su to baklava, ružice, tufahije i halva.

Za Bajram se spremaju tzv. zijafeti (meniji) i naslovljeni su po imenima gradova (npr. Gradačački, Mostarski itd.). Ukoliko ste, primjerice, pozvani na sarajevski zijafet, budite sigurni da će vam se na stolu pojaviti specijaliteti kao što su čimbur, čorba, ćevap, bamija, sarma, pilav, burek, zeljanica, baklava, almasije, paluza i kadaif. Prema zapisima drevnih putopisaca koji su kroz historiju pohodili Bosnu i Hercegovinu, zijafeti su se obično sastojali od 12 do 24 jela (jemeka), a Fejzi-beg Kulenović bilježi 1899. godine da “pri svakoj svečanoj večeri ili ručku treba da bude 15 - 30 različitih jela”. U ta stara vremena, sarajevski, tuzlanski, banjalučki, mostarski i travnički restorani (musafirhane) obično su nudili svojim gostima dvadesetak različitih slatkih i slanih jela.

Gusto zanimljivost: U BiH se pite prave od takoreći svega, a u nekim krajevima zemlje čak i od cvijeta bagrema!

Pronađite recepte za najljepša tradicionalna bajramska jela i slastice - sogan dolmu, sarmu, burek, hadžijski ćevap, bajramsku bamiju, begovu čorbu, baklavu, kadaif, hurmašice, bajramske kiflice i mnoga druga, u najnovijem broju Gusta, septembar/rujan 2009.! 

 

Podijeli:
  • Facebook
  • Digg
  • Google
  • E-mail this story to a friend!
  • Technorati

Ostavi komentar

Morate biti prijavljeni da ostavite komentar.

Gusto TV

Newsletter

Upišite se u naš Newsletter i budite uvijek obaviješteni o novim aktuelnostima na vrijeme!

Oglasi

Oglasi

  • Oglasavajte se